In memoriam

prof dr sc Gojko Zovko
Obitelji Zovko,
Hrvatsko žrtvoslovno društvo izražava Vam iskrenu sućut gubitkom supruga i oca.


prof. dr. sc. Zvonimir Šeparović
Predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva


 

Izražavam sućut obitelji i poštivateljima pok. dr. Gojka Zovka.

Nikola Debelić




Iz arhive Hrvatskog žrtvoslovnog društva - promocija knjige prof. dr. sc. Gojka Zovka - UZARIĆI zapisi i sjećanja

Prof Gojko ZovkoProf ZovkoGojko ZovkoUzarići Jadranka prof Topalović Ivan Debeljak Marica Jurić
Druga strana medalje - sa promocije knjige prof. dr. sc. Gojka Zovka
braca Zovko i prof Separovic

Sveta misa u ponedjeljak 17. ožujka 2014.g. u 9:00 sati u zagrebačkoj katedrali

Mnogi se sjećaju njezinih tekstova, njezine upornosti i vjere u obrani istine. Profesorica slavistike Ljubica Štefan bila je hrabra Hrvatica, koja je sticajem životnih okolnosti krajem '80-ih godina živjela u Beogradu. Godine 1987. susreće se s paterom Vladimirom Horvatom, isusovcem, koji je tada bio župnik na službi u Beogradu. Po odlasku u mirovinu 1988. godine intenzivno se bavi povijesnim istraživanjima u beogradskim knjižnicama i arhivima, gdje u tajnosti i stalnom strahu istražuje i prikuplja raznu povijesnu građu. U svojim nastojanjima traganja za istinom imala je duhovnu podršku p. Horvata. Započinje pisati knjige kojima želi svjedočiti ono što je istražila. Godine 1989. pod pseudonimom joj izlazi prva knjiga u Sloveniji. Zatim joj 1991. i 1992. izlaze i druge dvije knjige Mozaik izdaje i Pregled srpskog antisemitizma, obje također pod tuđim imenom. U njima je opisala utjecaj Srpske pravoslavne crkve na srpsku politiku i vezu Srpske pravoslavne crkve i fašizma u Srbiji.
ljubicaLjubica StefanLjubica Stefan 1
Godine 1993. dodjeljeno joj je najviše židovsko priznanje – povelja i medalja Pravednice muđu narodima za spašavanje Židova u Drugom svjetskom ratu, što je činila kao mlada djevojka zajedno sa svojim stricem u Karlovcu. Osobno prima ta najviša židovska priznanja u Izraelu. Njezino ime i ime njezinog strica uklesano je na Zidu počasti u Vrtu pravednika. Ona je prva u Memorijalnom centru Yad Vashem u Izraelu uz čije ime stoji Croatia, umjesto prijašnjeg naziva Yugoslavia. Tako je po prvi puta uz ime Ljubice Štefan i njezinog pokojnog strica Luju Štefan, uklesano ime države Hrvatske.

U svojim radovima i posebno u knjizi Stepinac i Židovi (Croatiaprojekt, 1998.g.) branila je i dokazivala istinu o kardinalu Stepincu. Stepinac je bio njezin uzor. Istražila je i ukazala kako je zagrebački nadbiskup u vrijeme Drugog svjetskog rata izravno pomagao i doprinjeo spašavanju većeg broja Židova pred nacistima. Zalagala se da se u potpunosti otkriju i objelodane činjenice o prijetnji nacista 8. prosinca 1943. i Stepinčevom pothvatu preseljenja starih Židova iz Doma staraca "Lavoslav Schwartz" iz Stenjevca na crkveno imanje u Brezovicu. Uz već spomenute knjige, profesorica Štefan je napisala i knjigu Srpska pravoslavna crkva i fašizam (Nakladni zavod Globus, 1996. g.), zatim Istinom i činjenicama za Hrvatsku (HKZ - Hrvatsko slovo, 1999.g.) i Mitovi i zatajena povijest (izdanje Krešimir – SlovoM, 1999.). U posljednjih desetak godina svog života napisala je i objavila ukupno sedam knjiga povijesnih svjedočanstava i istraživanja.

Po posljednjoj želji kremirana je i njezin je pepeo razasut na Sunčanoj poljani u Gaju urni na Krematoriju na Mirogoju. To je mjesto gdje se posipa pepeo neindentificiranih hrvatskih branitelja i žrtava Domovinskog rata, siromašnih i beskućnika, to je mjesto skromnosti gdje se više nikakvim natpisima ne obilježavaju imena pokojnika. Tu, kako je i živjela, završava pravednica Ljubica Štefan, svoje ovozemaljsko poslanje. Svojim životom potvrdila je skromnost kao vrlinu, ta velika štovateljica istine, Stepinca i hrvatske domovine. Umrla je 17. ožujka 2002.g. u Zagrebu.

Adalbert Rebić - 1936. — 2014.

U četvrtak 20. veljače 2014. u Svećeničkom domu sv. Josipa u 78. godini života i 50. godini svećeništva preminuo je svećenik i prebendar Zagrebačke nadbiskupije dr. ADALBERT REBIĆ.

Ukop pokojnikova tijela bit će na Mirogoju u ponedjeljak 24. veljače u 11,40 sati. Sprovodna sveta misa služit će se nakon ukopa u crkvi Krista Kralja na Mirogoju.

Počivao u miru Božjem!
Umjesto vijenaca dajte svoj prilog za Caritas.
Zagrebačka nadbiskupija
Svećenički dom sv. Josipa
Katolički bogoslovni fakultet
Rodna župa Taborsko i Zbor prebendara Prvostolne crkve zagrebačke
Brat Ivan, sestra Jelka, nećaci i ostala rodbina


Bio je svećenik i prebendar Zagrebačke nadbiskupije te profesor biblijskih znanosti, semitskih jezika i arheologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu.

Foto: Slavko Midzor/PIXSELL
Večernji list

U svećeničkom domu u Zagrebu jutros je u 78. godini života i 50. godini svećeništva umro svećenik i prebendar Zagrebačke nadbiskupije Aldabert Rebić, javlja HRT.
Aldabert Rebic

23.01.1937. - 20.02.2014.

Rođen je 23. siječnja 1937. u Klenovcu Humskom, općina Hum na Sutli, gdje završava osnovnu školu. Klasičnu gimnaziju pohađa u Zagrebu od 1948. do 1956. Filozofski studij u Zagrebu i na Filozofskom fakultetu Papinskog sveučilišta Gregorijana u Rimu od 1956. do 1961. Teološki fakultet završava na Gregorijani, a biblijsku specijalizaciju na Biblijskom institutu u Rimu od 1965. do 1968.

Profesor je biblijskih znanosti i orijentalnih jezika, hebrejskog, arapskog i sirsko-aramejskog na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a povremeno je predavao i na bogoslovnim učilištima u Zadru i Đakovu. Od 1968. djelovao je u Kršćanskoj sadašnjosti, a do danas je bio direktor te izdavačke kuće. Bio je glavni urednik Religijskog leksikona u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža.

Od 1974. član je Društva hrvatskih književnih prevoditelja, član Društva umjetnika Hrvatske, od 1980. redoviti član Papinske međunarodne marijanske akademije, a od 1990. član židovskog kulturnog društva Šalom Freiberger. Od 1996. organizira seminare za studente teologije i hodočašća za vjernike u Izraelu.

Od 1991. do 1995. je predstojnik Vladinog Ureda za prognanike i izbjeglice, a 1995. bio je ministar u Vladi zadužen za humanitarna pitanja. Autor je mnoštva znanstvenih radova, objavio je veći broj knjiga, odlikovan je visokim državnim odličjima, dobio je priznanja i od Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Dodajmo kako će Rebić biti pokopan na zagrebačkom Mirogoju, a vrijeme će se objaviti naknadno.

Ponedjeljak, 04 Studeni 2013



Umro je predsjednik Udruge “Macelj 1945" gosp. Stjepan Brajdić (1926. - 2013.)



Sudionik našeg Trećeg Kongresa 2004. godine s referatom "MACELJ - NE DOPUSTIMO ZABETONIRATI ISTINU"  svjedočio je o događanjima:

... "Stari smo, umorni od obijanja pragova i ogorčeni, pa pitamo: zašto nam sve to čine?     
Prema procjenama stručnjaka i izjavama svjedoka na tom uskom području nalazi se još oko 100 jama u kojima je našlo mučeničku smrt oko 10.000 do 12.000 ljudi. Zašto je iznenada prekinuto daljnje iskapanje? Zašto sve te jame nisu obilježene i područje označeno za namjernike, nego je za javnost sakriveno? Zašto su kosti ovih mučenika već 12 godina na tako nehuman, nemoralan i besraman način smještene na tavanu Zavoda za patologiju? Zašto se naše političke strukture, Vlada i Sabor na sve to oglušuju. Zar nas se toliko stide, možda čak i mrze da i zvjerski ubijenima ne daju da mirno počivaju u ovoj hrvatskoj zemlji za koju su se žrtvovali? Sve to bez imalo stida i srama." ...


„Čuvajte svoje grobove, da ih se ne bi preoralo, naše su uništili, a na dobrom su putu da unište i vaše!...
tako je uvijek nanovo govorio i upozoravao nove naraštaje gosp. Brajdić.

U ime Hrvatskog žrtvoslovnog društva izražavamo iskrenu sućut obitelji.
Neka se ne zaboravi! Počivao u miru Božjem!