Priopćenja

Mile Ganić
MILE GANIĆ (1937-2017)
Posljednji ispraćaj oca naše drage Zorice Gregurić biti će u srijedu 28.6.2017. u 11:40 na groblju Miroševac.
Sveta misa zadušnica služiti će se u crkvi Muke Isusove u 18 sati, Vukomerec, Koparska 58.
Počivaj u miru Božjem.


Hrvatsko žrtvoslovno društvo izražava iskrenu sućut Zorici Gregurić i obitelji.
Neka mu je laka hrvatska zemlja, počivao u miru Božjem.

Naše su misli i molitve uz vas.

Ante Beljo, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva


Izložba u sklopu trodnevnoga Međunarodnog simpozija FPB/HIC 1991. - 2017.

U Kristalnoj dvorani zagrebačkog hotela Westin u petak, 23. lipnja 2017. otvorena je izložba Foreign Press Bureaua (FPB-a) i Hrvatskoga informativnog centra (HIC-a). Izložba je priređena u sklopu trodnevnoga Međunarodnog simpozija FPB/HIC 1991. – 2017. koji je organiziralo Hrvatsko kulturno vijeće uz potporu Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Hrvatske matice iseljenika povodom 25. godišnjice osnutka Foreign Press Bureaua. Izložba, kao i cijeli simpozij, rezultat je rada organizacijskog odbora koji čine: Ante Beljo (osnivač HIC-a), Dragan Lozančić, Snježana Grubišić Radoš, Mirko Volarević i Vice John Batarelo.

Hic1

Simpozij se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović, a izložbu je otvorila pomoćnica ministrice kulture doc. dr. sc. Iva Hraste Sočo, izaslanica predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića.

Hic2

Kao izaslanik ministra obrane izložbi je nazočio kontraadmiral Robert Hranj, izaslanica državnog tajnika Zvonka Milasa iz Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH bila je gđa Antonija Nina Škoro, a izložbi su također nazočili i donedavni ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier, državna tajnica mr. sc. Zdravka Bušić (MVEP), general Željko Glasnović, predsjednica Hrvatske matice iseljenika Mirjana Piskulić, predsjednik HKV-a i DHK-a Đuro Vidmarović (koji je pozdravio nazočne u ime organizatora) i mnogi drugi gosti, strani dopisnici te nekadašnji volonteri i djelatnici FPB-a i HIC-a iz Hrvatske i iseljeništva.

Hic3

Bila je to prigoda za ugodno druženje nekadašnjih volontera i djelatnika FPB-a i HIC-a, ali i za prisjećanje na teška vremena i okolnosti u kojima su radili tijekom Domovinskog rata.

Hic4

Hic6

Foreign Press Bureau (FPB) osnovan je u kolovozu 1991. godine kako bi se stranim novinarima olakšalo istinito informiranje međunarodne javnosti o agresiji na Hrvatsku, a kasnije i na Bosnu i Hercegovinu, FPB je u početku imao zagrebački ured u Ministarstvu informiranja, a zatim se preselio u Hotel Intercontinental, današnji Westin, u kojem je bila smještena većina stranih novinara. Osnovani su i terenski uredi koji su bili postavljeni na ključnim lokacijama uz zone sukoba u Hrvatskoj, a kasnije i u Bosni i Hercegovini.

Hic7

Hic zadnje

Hic9

FPB je izdavao akreditacije za novinare, letke s detaljnim informacijama o okolnostima rata, pripremao je priopćenja i organizirao konferencije te pružao svaku drugu podršku stranim novinarima u Hrvatskoj. Još važnije, FPB je ponudio vodiče i prevoditelje koji bi pratili novinare zainteresirani za izvješćivanje o ratu izravno s terena. Zapravo, strategija FPB-a bila je potaknuti strane novinare da pokrivaju priču s bojišnica. Ured Predsjednika, Ministarstvo obrane i Ministarstvo informiranja davali su inicijalnu podršku. Djelatnici FPB-a bili su lokalni studenti i volonteri iz Hrvatske i hrvatske dijaspore. Uz engleski, mnogi su govorili i nekoliko drugih stranih jezika. Do jeseni 1991. godine stotine međunarodnih dopisnika, stranih dužnosnika i predstavnika međunarodnih organizacija oslanjale su se na mrežu ureda i osoblja FPB-a diljem Hrvatske.
Poveznica: http://www.hkv.hr/reportae/ostali-autori/27030-otvorena-izlozba-fpb-a-i-hrvatskoga-informativnog-centra.html

Povodom obilježavanja 25. obljetnice osnutka Foreign Press Bureaua (FPB) i Hrvatskoga informativnog centra (HIC)

HRVATSKO KULTURNO VIJEĆE

organiziralo je
Međunarodni simpozij FPB/HIC 1991.–2017.
23. lipnja 2017. u Zagrebu
pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović
i uz potporu Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Hrvatske matice iseljenika

petak, 23. lipnja u 19:00otvaranje Izložbe FPB/HIC u Kristalnoj dvorani hotela The Westin
FPB je u sklopu HIC-a osnovan u ljeto 1991. godine kako bi se stranim novinarima olakšalo istinito i pravovremeno informiranje međunarodne javnosti i čimbenika o agresiji na Republiku Hrvatsku, a kasnije i na BiH. Tijekom trajanja rata, u FPB-u i HIC-u je radilo stotinjak volontera iz Hrvatske i iz iseljeništva.
HIC 23 lipnja 2017
HIC 23 lipnja 2017 Beljo 1
HIC 23 lipnja 2017 Beljo 2
HIC 23 lipnja 2017 Beljo 3
HIC 23 lipnja 2017 Beljo 4
HIC 23 lipnja 2017 Beljo 7
HIC 23 lipnja 2017 Beljo 8
HIC 23 lipnja 2017 Beljo 9
HIC 23 lipnja 2017 Beljo 10
HIC 23 lipnja 2017 Beljo 11
HIC 23 lipnja 2017 Beljo 12
HIC 23 lipnja 2017 Beljo 13
HIC 23 lipnja 2017 Beljo 14
HIC 23 lipnja 2017 Beljo 15
HIC 23 lipnja 2017 Beljo 16
HIC 23 lipnja 2017 Beljo 17
HIC 23 lipnja 2017 Beljo 18
HIC 23 lipnja 2017 Beljo 19

Zvonimir Šeparović Jadranka Lučić Nikola Debelić
prof. Zvonimir Šeparović, Jadranka Lučić (adm. portala - fotograf) i prof. dr.dr.h.c. Nikola Debelić
HIC 23 lipnja 2017 Beljo 20
HIC 23 lipnja 2017 Beljo 21
HIC Borovčak
HIC 23 lipnja 2017 Beljo 22
HIC 23 lipnja 2017 Beljo 23
prof. Zvonimir Šeparović, Ante Beljo i Đuro Knezičić
HIC 23 lipnja 2017 Beljo 24
HIC 23 lipnja 2017 Beljo 25
HIC 23 lipnja 2017 Beljo 27
HIC 23 lipnja 2017 Beljo 29
HIC 23 lipnja 2017 Beljo 30
HIC 23 lipnja 2017 Beljo 31
prof. Zvonimir Šeparović, Mate Gogić i Vlado Glavaš sa suprugom


Fotografije: Arhiva Hrvatskog žrtvoslovnog društva
Jadranka Lučić

Sve je počelo negdje oko 18 sati (22. lipnja 2017.) okupljanjem u hladovini HNK-a, upravo onako kako su ti Brozovi birokrati proveli cjelokupni radni staž. Polako su pristizali sa svih strana i skupilo ih se oko 800. Premda se tu trebali biti pripadnici radničke fronte činilo se da oni koji nose te transparente pripadaju društvenom sloju koji nikada nije vidio žulj. Ambijent oko HNK-a je bio ukrašen ispisanim parolama neposredno iznad nogostupa i to baš kao što se to činilo u komunističko doba. Debelim crnim slovima pisalo je „SAD JE VRIJEME OTPORA“, crvenim slovima tražili su „BESPLATNI POBAČAJ“. Na vrlo znakovit način pisalo je i „NEĆEMO NATRAG“

HNK Kazališni trg
Oboružani komunističkim zastava i polupismenim parolama stajali su uz istočnu stranu HNK. Sukladno intelektualnom nivou prosvjednika bilo je tu i sramotnih parola.

Poslije Tita
Poslije JBT

Ljubav prema Domovini pokazali su pri početku prosvjeda zdušno pjevajući Internacionalu  pritom mašući komunističkim zastavama. Slučajni prolaznici mogli su pomisliti da se nalaze na Crvenom Trgu ili Tianamenu. Bio je to prizor iz kojeg je izvirala mržnja, toliko je bijedan i da su golubovi od stida napustili Kazališni trg.

Moglo se tu vidjeti raznih obilježja totalitarnog komunističkog režima, policajci su slikali, ali nisu oduzimali i privodili. Hoće li i te nositelje zadesiti sankcija?

Mali brojokupljenih zombija voditelj je opravdavao neradnim danom i odlaskom na druga mjesta pokušavajući tako prikriti svu bijedu ovog skupa. Do danas naj ne sposobniji partijski lider trčao je naokolo pozdravljajući sve i svakoga kako bi pokušao spasiti svoj debelo uzdrmani status. Mogao se steći dojam kako su mu mnogi pružili ruku samo iz pristojnosti bez naročitog oduševljenja koje je on očekivao. Usamljen bez ikakve, a kamoli podrške partijskog vrha, skakutao je amo tamo kako kakav siročić.  U svojoj izjavi naveo je kako je hrvatski antifašizam neupitan te kako se pokušava napraviti određeni povijesni revizionizam.

Zoran Pusić
Aktivist Pusić zdušno brani Tita kao svijetli hrvatski simbol  namjernozaboravljajući kako je isti taj Tito od zapadnih demokracija proglašen jednim od deset najvećih zločinaca u povijesti svijeta. Mislim kako zločinac koji smakne oko milijun ljudi može biti simbol samo idiotu i sotoni. Svi iz organizacije ovog skupa direktno su sudjelovali u kršenju Rezolucije Vijeća Europe 1481/2006. Treba li nadalje financirati kršitelje europskih normi, udruga koje djeluju protiv Hrvatske i sramote nas na svakom koraku.

Kao i sva njihova ideologija sve je bila organizirana prevara. Korisne budale su prosvjedovale na 34 stupnja celzijusa dok su  parijski moćnici sjedili u elitnim otetim stanovima ispijajući hladnu limunadu.

Sva ta ikonografija, revolucionarne pjesme koje su pjevali te mržnjom nadahnuti govori u potpunosti opravdavaju upozorenje udruge „U ime obitelji“ europskim institucijama o porastu lijevog (komunističkog) ekstremizma. Hrvatskoj je očito potrebna lustracija a možda i jedna velika umobolnica.

Zoran Čapalija  - Čaplja

Hrvatsko društvo političkih zatvorenika
Masarykova 22 - 10 000 Zagreb
Tel.: 098/ 229969 (Grubišić) i 098/ 9684192 (Zane)

P  O  Z  I  V

Poštovane gospođe, poštovana gospodo, srdačno vas pozivamo na otvaranje izložbe

K U L T U R A   S J E Ć A N J A

koja će se održati

u petak 23. lipnja 2017. u 19.00 sati

u Galeriji „Zvonimir“, Bauerova ulica 33 u Zagrebu.

Frane Tente

Kroz jugoslavenske istražne zatvore, logore i kaznionice od 1945. do 1990.  prošle su desetine tisuća ljudi. Izložba pokazuje brojne fotografije, dokumente i pisana sjećanja te svjedoči o tome što se ljudima događalo samo zbog izgovorene riječi, razgovora ili pjesme. Također govori i o hrabrim pokušajima udruživanja i pružanja otpora jugoslavenskom komunističkom režimu. 

Hrvatsko društvo političkih zatvorenika izložbom želi potaknuti na jače integriranje bolnih iskustava u ukupnu hrvatsku kulturu sjećanja. Traži suočavanje s poviješću kakva je bila. Također nastoji informirati, osobito mlade ljude, o nesrećama koje sa sobom nose diktature.

Izložba će biti otvorena od 23. lipnja do 10.  srpnja svakim radnim danom od 10.00 do 18.00 sati. Ulazak je slobodan.

Mr. sc. Marko Grubišić

Predsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika

Natkrižovljan

Pozivnica

na polaganje vijenaca i paljenje svijeća u Natkrižovljanu kod spomen obilježja poginulog branitelja Mirka Lazara

Spomen poginulom branitelju Mirku Lazaru                                                             

Poštovani/e

čast nam je i zadovoljstvo pozvati Vas na svečanost polaganja vijenaca i paljenja svijeća kod spomen obilježja 

poginulog hrvatskog branitelja Mirka Lazara

petak, 23.06.2017. u 18:00 sati, mjesno groblje Natkrižovljan

Nakon svečanog polaganja vijenaca i paljenja svijeća, uslijediti će misa koju će predvoditi mjesni župnik

župe Natkrižovljan, Mario Filipović. Očekujući da ćete svojim sudjelovanjem dati doprinos u čuvanju uspomene na naše branitelje i Domovinski rat, upućujemo Vam izraze osobitog poštovanja

Predsjednik vijeća:                                                                                             Načelnik:

Darko Majhen, mag. pol., v.r.                                                                      Mirko Korotaj, v.r. 
Sveta Barbara Natkrižovljan Talan
Sveta Barbara Natkrižovljan             

VICEPOSTULATURA

Postupak mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«
Kard. Stepinca 14, 88220 Široki Brijegtel.: (039) 700-325; faks: (039) 700-326; www.pobijeni.info
IB: 4227318660009; UniCredit Bank d.d. Mostar, poslovnica Ljubuški: 
Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM – Vicepostulatura
žiro-račun (BiH): 3381602276649744; devizni račun (inozemstvo): IBAN: BA393381604876650839; SWIFT: UNCRBA22


fra Perry
Široki Brijeg, 19. lipnja 2017. (Josipa Vukoja) – Jučer, u nedjelju, 18. lipnja u sklopu posjeta Generalne uprave Franjevačkog reda OFM Južnoslavenskoj konferenciji provincijala generalni ministar Reda fra Michael Perry posjetio je i samostan na Širokom Brijegu. S njim su u posjet došli i fra Julio César Bunader, generalni vikar, te članovi generalnog definitorija: fra Caoimhín Ó Laoide, fra Ignacio Ceja, fra Nicodeme Kibuzehose, fra Ivan Sesar, fra Lino Gregorio Redoblado, fra Valmir Ramos i fra Antonio Scabio. U njihovoj pratnji bili su i članovi Južnoslavenske konferencije provincijala: fra Miljenko Šteko, fra Joško Kodžoman, fra Andrija Bilokapić, fra Marjan Čuden, fra Jozo Marinčić i fra Ilija Vrdoljak.


Uz zvuk zvona Generala i njegovu pratnju ispred širokobriješke bazilike dočekali su fratri koji djeluju u samostanu na čelu s gvardijanom fra Tomislavom Puljićem. Nakon dočeka uputili su se u crkvu gdje ih je gvardijan pozdravio i izrazio dobrodošlicu na Široki Brijeg koji je za hercegovačke franjevce njihova Porcijunkula, mjesto gdje su nastali i izrasli u Provinciju. General je također uputio nekoliko prigodnih riječi potaknuvši nazočne da se i dalje bore za svoju vjeru na ovim trusnim područjima. Blagoslovio je nazočne, kao i čitavu Provinciju.

Pošavši u razgledavanje samostana General se sa svojom pratnjom najprije zaustavio i pomolio na grobu dvadesetčetvorice hercegovačkih fratara ubijenih u Drugom svjetskom ratu i poraću. Fra Vendelin Karačić je nakon toga kratko izložio povijest crkve i samostana, a fra Miljenko Stojić, vicepostulator postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, uveo je nazočne u tematiku pobijenih hercegovačkih franjevaca. Slijedio je obilazak Muzeja u kojem su sačuvana vrijedna djela iz naše prošlosti, kao i ostatci crkvenog posuđa koje su uništili jugokomunisti u veljači 1945. Članove Vrhovne uprave sve je ovo itekako zanimalo, jer uglavnom nisu imali iskustvo života pod komunizmom.

U ovom razgledavanju posebno treba izdvojiti posjet ratnom skloništu u kojem je 7. veljače 1945. ubijeno i spaljeno 12 franjevaca iz širokobriješkog samostana. Vicepostulator fra Miljenko Stojić razjasnio je nazočnima kako se i što točno dogodilo u tom skloništu, ali i kako je ista, jugokomunistička, ruka u tom vremenu ubila još 54 hercegovačka fratra za koje se vodi postupak mučeništva da bi ih Crkva jednoga dana proglasila mučenicima i uzdigla na čast oltara. Potreseni viđenim i čujenim General i članovi Vrhovne uprave na svojim su jezicima izmolili Oče naš za sve pobijene.

Posjet je završio osvježenjem u samostanskoj blagovaonici, koja pamti kako su jugokomunisti odavde izvodili jednoga po jednoga franjevca i ubijali ih. Ali život se nastavlja. General je sa svojom pratnjom nastavio prema Kočerinu, Posušju, Imotskom i Poljskoj. Fratri u širokobriješkom samostanu ostali su zadovoljni da su još jedanput pred važnim gostima mogli posvjedočiti o događajima iz prošlosti i o svojoj odlučnosti nastaviti putovima predaka.