Fra Bonaventura (na krstu Roko) Duda, rodom iz Krasa na Krku, rođen je 14. siječnja 1924. u Rijeci. Prva dva razreda pučke škole završio je na Sušaku, a klasičnu gimnaziju u Varaždinu. Novicijat je proveo u Kloštar Ivaniću. Franjevcem je postao 14. kolovoza 1941., a svećenikom 15.siječnja 1950. U Rimu je doktorirao na Antonianumu (1956.) i studirao na Papinskom biblijskom institutu, gdje je 1957. godine postigao i biblijski licencijat. Od jeseni 1957. do 1993. predavao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, gdje status redovnog profesora ima od 1969. Paralelno je – od 1960. do 1977. godine predavao i na Filozofsko-teološkom učilištu Hrvatske franjevačke provincije u Samoboru i na Trsatu.
Kao vjerni sin Crkve i neumorni poslužitelj, otvoren novim idejama a zaljubljenik u tradiciju, pomno je pratio II vatikanski sabor, te 1962. godine s fra Zorislavom Lajošem pokreće Glas koncila. Iste godine objavljuje vrstan prijevod Evanđelja.
1968. je bila posebna godina ne samo za o.Dudu već i za crkvu u Hrvata – naime, sa književnikom Jurom Kaštelanom uredio je tzv. Zagrebačku bibliju.
U suradnji sa subratom fra Jerkom Marjanom Fućakom prevodio je Novi zavjet (1972.), a po nalogu Biskupske konferencije i novi Hrvatski lekcionar (1969), dok je za Časoslov (1972.) preveo većinu novih himana.
Njegovi teološki tekstovi objavljivani su u Bogoslovskoj smotri, Crkvi u svijetu itd., a publicistički članci u Glasu koncila, Bratu Franji, Kani i drugdje. 

Znanje fra Bonaventure Dude bilo je enciklopedijsko, a zanimanje za biblijske i teološke teme svestrano. Bio je djelatnik na širokom polju otkrivanja same Crkve i njene poruke u koncilskom i pokoncilskom vremenu.


fra Bonaventura Duda

Povodom smrti fra Bonaventure Dude upućujem iskrenu sućut redovnicama i redovnicima Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda te svećenicima i svim vjernicima.

Fra Bonaventura Duda bio je svima nama dugi niz godina uzor jednostavnog čovjeka s velikim strpljenjem, teško je nabrojiti sve njegove vrline, talente i interese - jer ih je toliko mnogo imao - teolog, bibličar, pjesnik, pisac, poliglot, kompozitor...

Predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva Ante Beljo