Totalitarni rezimi

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima obilježava se 23. kolovoza kao spomendan i u Republici Hrvatskoj i europski je dan sjećanja na žrtve totalitarnih diktatura u Europi u 20. stoljeću.

Spomendan potječe od Praške deklaracije o zločinima komunizma (3. lipnja 2008.), koju je između ostalih predložio i potpisao Vaclav Havel i brojni članovi Europskog parlamenta. Podsjeća na pakt Hitlera i Staljina.

Hitler Staljin

Dana 23. kolovoza 1939. godine potpisan je njemačko-sovjetski pakt o nenapadanju, poznat kao Sporazum Molotov-Ribbentrop, kojim je postignut javni sporazum o nenapadanju i tajni sporazum o podjeli interesnih sfera u Istočnoj Europi. U slobodnom svijetu na taj dan organizirali su se prosvjedi pod nazivom Dan crne vrpce s ciljem upoznavanja svijeta o prikrivanju zločina.

Dana 23. rujna 2008. potpisana je izjava potpore od 409 članova Europskog parlamenta za uspostavu dana sjećanja. Potvrđen je točkom 15. Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2008. odlukom o proglašenju dana sjećanja na žrtve staljinizma i nacionalsocijalizma sa 533 glasova (44 protiv i 33 suzdržanih). U završnom dijelu Rezolucije pozvani su parlamenti i vlade svih država članica EU, država kandidatkinja za EU kao i zemalja povezanih s Europskom unijom, na usvajanje i provedbu te Rezolucije.

Parlamentarna skupština Vijeća Europe odlučno osuđuje teška kršenja ljudskih prava koja su počinili totalitarni komunistički režimi te izražava suosjećanje, razumijevanje i priznanje za žrtve tih zločina. Skupština vjeruje da žrtve zločina totalitarnih komunističkih režima koje su još žive, ili njihove obitelji, zaslužuju sućut, razumijevanje i priznavanje njihovih patnji i time Skupština poziva sve komunističke i post-komunističke stranke u svojim državama članicama, koje to još nisu učinile, da ponovno ocijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, da se jasno distanciraju od zločina totalitarnih komunističkih režima te da ih potpuno jasno osude.

Obilježavanjem Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, Hrvatska se pridružila većini zemalja članica EU u kojima se, na preporuku Europskog parlamenta, potiče na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti i njezina očuvanja kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih prava.

Hrvatski sabor je 30. lipnja 2006. godine donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990. („Narodne novine“, 76/2006) u kojoj je navedeno da su totalitarni komunistički režimi bili, bez iznimke, označeni masovnim povredama ljudskih prava.

Europski je parlament u svojoj preporuci naglasio da svaka zemlja prilagodi vrijeme i način obilježavanja sjećanja na žrtve totalitarnih režima vlastitoj povijesti i tradiciji. Hrvatska se tako pridružila Estoniji, Latviji, Litvi, Sloveniji i Švedskoj obilježavanjem 23. kolovoza kao Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, dok osamnaest drugih članica obilježava 27. siječnja, Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.

Tito Bilic

Charles Bilich: „Ljubičica bijela...“

U srijedu 23. kolovoza 2017. godine Udruga MACELJ 1945., upriličila je na najvećem stratištu Hrvata nakon II. svjetskog rata u Hrvatskoj, sjećanje i molitvu za preko 13.000 umorenih Hrvata u Maceljskoj gori.

Udruga Macelj

Okupili su se članovi Udruge MACELJ 1945. i drugih domoljubnih udruga s hrvatskog sjevera.

Medved Macelj

Posebni izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske gosp. Andreja Plenkovića bio je ministar Hrvatskih branitelja gosp. Tomo Medved, koji se nazočnim domoljubnim ljudima obratio sljedećim riječima:

Poštovane obitelji žrtava, uvaženi predstavnici crkvene i lokalne vlasti, cijenjeni predstavnici udruga, dame i gospodo.

Pozdravljam vas u ime predsjednika Vlade Republike Hrvatske gospodina Andreja Plenkovića i kao ministar hrvatskih branitelja, u prigodi obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima.

Ovim spomendanom odajemo počast i otimamo zaboravu nevine žrtve, a njihovim obiteljima s osobitim poštovanjem izražavamo suosjećanje i razumijevanje za njihove patnje. Na poseban način izražavamo suosjećanje obiteljima čiji se najbliži nalaze u ovoj spomen-grobnici, kao i obiteljima koje do danas nisu pronašle mir i dostojno sahranile svoje najmilije.

Totalitarni režimi prošlog stoljeća bili su obilježeni zločinima, masovnim ubojstvima, povredama ljudskih prava i zaslužuju svaku osudu!

Puno je simbolike u tome što ovaj Dan obilježavamo danas upravo ovdje u Macelju, mjestu na kojem su počinjeni strahoviti komunistički zločini u Drugom svjetskom ratu i poratnom razdoblju.

Kao društvo moramo se suočiti sa zločinima totalitarnih sustava, pristupajući im sustavno, institucionalno, koordinirano, pravno i transparentno kako bi se utvrdila istina.

Tek istina može dovesti do prave pomirbe u društvu i njena je uloga neizmjerno važna u odgoju mladih naraštaja! Naše mlade generacije, srećom, nisu iskusile život pod totalitarnim ili autoritarnim režimom, ali svoju slobodu ne smiju olako shvatiti. Slobodu koju danas u Hrvatskoj uživamo dugujemo svim hrabrim domoljubima koji su za nju ginuli kroz našu bremenitu povijest. Posebno mjesto zaslužuju hrvatski branitelji koji su u Domovinskom ratu obranili i oslobodili svoju Domovinu.

Ne treba okretati glavu od prošlosti, ali ne kako bismo manipulirali povijesnim istinama u dnevno-političke svrhe, produbljivali podjele, izazivali nove sukobe i razdore, već kako bi se prisjetili lekcija koje smo naučili iz tog tamnog poglavlja povijesti. Kako bi se jače zauzimali za zajedničke vrijednosti i načela. Kako bi mlade generacije mogle učiti iz nje i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih ljudskih prava i sloboda.

Svijest o povijesnim zbivanjima jedan je od preduvjeta za izbjegavanje sličnih zločina u budućnosti. Upravo na to podsjeća Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima koji Hrvatska, kao i većina zemalja članica Europske unije, danas obilježava. Osvijestiti na lekcijama iz prošlosti da sadašnjost i budućnost Hrvatske i čitave Europe možemo graditi jedino na vrijednostima tolerancije, razumijevanja i uvažavanja.

Ova spomen-grobnica snažan je podsjetnik na stradanje hrvatskog naroda u prošlosti. Dragi prijatelji, u ime predsjednika Vlade RH i svoje osobno ime, pozivam vas na zajedništvo kako bismo, usmjereni na rješavanje problema hrvatskog društva danas, stvorili dostojnu i ponosnu zajedničku budućnost.

Hvala.

Bacic Macelj

Nazočnim domoljubima obratio se i predsjednik Uduge MACELJ 1945. gosp. dr. Stjepan Bačić. Govorio je o djelovanju Udruge tijekom proteklih nekoliko godina, u kojima je izdana, 2015. godine velika Monografija autora i jednog od utemeljitelja Udruge, gosp. Damira Borovčaka o Maceljskoj tragediji Hrvatskog naroda, a ove 2017. godine u suradnji s Laudato TV i financijskom potporom članova Udruge MACELJ 1945., ponajprije gosp. dr. sc. Ivana Hrvoića, izdan je na DVD-u, film „MACELJ – TITOVO STRATIŠTE“. Film je premijerno prikazan u Cinestaru „Branimir“ u Zagrebu u prepunoj dvorani, što su mediji u Hrvatskoj „gromoglasno odšutjeli“! Film je imao još nekoliko javnih projekcija, u Krapini, Varaždinu, Novom Marofu te još nekim mjestima, što mediji nisu „niti primijetili“!? Film je prepun svjedočanstava preživjelih ljudi, na temelju kojih se može donijeti jasan zaključak da je ubojstva na Macelju zapovijedio, te ih osobno nadgledao, samozvani maršal Tito, kojeg svjetski povjesničari svrstavaju među 10 najvećih „megaubojica“ XX. stoljeća.

Tito vijenci

Aktualno, visoko izaslanstvo Krapinsko-zagorske županije (župan Željko Kolar i njegovi dožupani), polažu vijence i pale redovito „crven-bijelo-plave svijeće s hrvatskim grbom“ pod brončanim šinjelom ubojice Hrvata u Kumrovcu, 8. svibnja, 25. svibnja te o blagdanu Sviju Svetih!

Na Macelju su do sada iskopane ukupno 1163 žrtve komunističkog zlosilja, od toga 21 svećenik, redovnik i bogoslov. Maceljske šume su prepune jama u koje su komunistički zlotvori bacali ubijene, zatučene, ustrijeljene, ali i žive ljude, civile i razoružane vojnike, žene, djecu, starce, svećenike, misleći i želeći tako „ubiti Hrvatsku“.

Nešto malo istine ipak je izašlo u javnost, no napori Udruge MACELJ 1945. su uporno i godinama „usporavani“, posebno od aktualne lokalne županijske vlasti u Krapini, s kojom nije moguće uspostaviti nikakav kontakt.

Zato, kako je to istaknuo predsjednik Udruge dr. Bačić, veliki pomak je učinjen u širenju istine, što je ovogodišnja komemoracija u Macelju, održana pod visokim pokroviteljstvom Hrvatske vlade, posebno u nazočnosti ministra hrvatskih branitelja gosp. Tome Medveda.

Gospodinu ministru Medvedu ponovno je upućen zahtjev Udruge MACELJ 1945. da Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski državni sabor pokrenu postupak i proglase ovaj prostor Spomen područjem Macelj, te da se zgrada zvana „Titovo lovište“(koja je to ime nosila 50 godina ), na lokalitetu Lepa Bukva, pretvori u Spomen muzej za sve stradale Maceljske žrtve i obnovi kao Spomen-centar Spomen područja Macelj, jer je zgrada već sada u fazi samorušenja zbog neodržavanja, pa postoji opravdana bojazan, da tu zgradu lokalna vlast jednostavno ukloni. Na taj način nestali bi dokazi da se u zdencu te zgrade nalazi također grobnica, za sada s neutvrđenim brojem žrtava.

Maceljokupljeni

Maceljskoj komemoraciji su uz ostale nazočili i hrvatski domoljub i patnik gosp. Vinko Vice Ostojić, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva Zagreb, gosp. Ante Beljo, gradonačelnik grada Krapine gosp. Zoran Gregurović, načelnik Općine Đurmanec gosp. Damir Belošević, predsjednik ŽO HDZ-a Krapinsko-zagorske županije i saborski zastupnik gosp. Žarko Tušek, te predstavnici Udruge Hrvatski domobran iz Varaždina.

Vijenac Plenkovic

Vijenac predsjednika Hrvatske vlade, gosp. Andreja Plenkovića

„Kad mi trava prekrije grob,
majko, ne plači mi Ti.
Znaj da Hrvatska ne će biti rob,
nit' će je nestati!“

Natpis s Maceljske grobnice

Ivan Jaklin, glasnogovornik Udruge MACELJ 1945.

Fotografije: Marijan Majstorović i Ivan Jaklin