Tezno Dani sjećanja 1
U organizaciji Hrvatske katoličke misije „Bl. Alojzije Stepinac“ Maribor, u nedjelju 22. listopada 2017. godine održan je Dan molitve i očuvanja spomena na sve nevine žrtve komunizma stradale u okolici Maribora po završetku Drugog svjetskog rata. Ovaj molitveni susret  je postao tradicionalnim, te se održava svake godine uoči blagdana Svih Svetih i Dušnog dana, a predvodi ga Varaždinski biskup. Od početaka je taj molitveni susret bio međureligijskim, te su osim predstavnika Katoličke crkve u istom sudjelovali i predstavnici Evangeličke zajednice, Islamske zajednice, Srpske pravoslavne crkve te Židovske zajednice (sve ove zajednice djeluju u Mariboru!). Isto tako na ovaj su susret uvijek dolazili predstavnici svih hrvatskih udruga koje čuvaju uspomenu na pobijene Hrvate u šumi Tezno u blizini Maribora, po završetku Drugog svjetskog rata.

Pokolj na Teznom

Tezno Dani sjećanja Dobrava

Spomenik na najvećoj masovnoj grobnici u povijesti Hrvata Groblje - Pokopališče Dobrava u blizini Maribora. 

Pokolj u Teznom označava pokolj koji su počinili pripadnici 17. divizije 3. Jugoslavenske armije u razdoblju od 19. do 26. svibnja 1945. godine u Teznom kod Maribora. Bez suđenja su masovno ubijali civile i vojnike ustaških, domobranskih, i u manjem broju četničkih i njemačkih postrojbi. Procjenjuje se da je ubijeno najmanje 15 000 - 20 000 ratnih zarobljenika, uglavnom Hrvata.

Tezno je jedna od oko 600 masovnih grobnica do sada obilježenih na području Slovenije, a po ocjenama nekih analitičara možda i najveća u povijesti Hrvata.

Grobnica je otkrivena 1999. godine tijekom iskopa kod gradnje autoceste na Teznom. Tada su pronađeni posmrtni ostatci ljudskih žrtava i na 70 metara dužine nekadašnjeg više od tri kilometra dugoga protivtenkovskog rova pronađeno je 1179 kostura. Analizama je utvrđeno da većina kostura i nađenih predmeta pripada muškarcima, zarobljenim vojnicima hrvatskih oružanih snaga (NDH) koje je u svibnju 1945. godine na tom mjestu pobila jugoslavenska vojska. Zarobljenicima su ruke vezali žicom, dovozili kamionima iz sabirnih logora u okolici Maribora. Sve su ih likvidirali vatrenim oružjem iz neposredne blizine, a nakon likvidacija, pripadnici jugoslavenske vojske žrtve su posipavali vapnom, a kad je nestalo vapna - katranom. Nalogodavac zločina bio je najuži jugoslavenski državni i vojni vrh. Pokolj je organizirala OZNA Treće jugoslavenske armije, a egzekutori su bili pripadnici 15. majevičke brigade. 
Na mariborsko groblje Dobrava premješteni su posmrtni ostatci ljudskih žrtava koje su iskopane u Teznom. Prema članu komisije slovenske vlade za rješavanje problema prikrivenih grobnica dr. Mitji Ferencu, na području Slovenije likvidirano je oko 100 000 Hrvata i 14 000 Slovenaca. 
Iskapanja u Teznom započela su u drugoj polovini prošlog desetljeća. Istraživanja su u protutenkovskom rovu kroz 14 sondiranja pokazala ljudske ostatke u 740 metara dužine rova, na dubini od 120 do 170 centimetara. Teško je izračunati točan broj žrtava, ali prema procjenama stručnjaka, u golemoj grobnici nalaze se posmrtni ostatci najmanje 15 tisuća, a po nekim podatcima, možda i 60 tisuća osoba. 
Šuma na Teznom je dakle veliko poslijeratno stratište s ostatcima žrtava iz vremena nakon završetka Drugog svjetskog rata u Europi.

Do danas od strane hrvatskog pravosuđa nisu pokrenute istrage, optužnice ili sudski postupci protiv odgovornih osoba i zločinaca koji žive u Republici Hrvatskoj. 
Spomen područje se nalazi u prostoru groblja - pokopališča Dobrava u blizini Maribora.

Groblje Dobrava

Groblje Dobrava, izgrađeno je 1985. godine. Izvorno je zamišljeno kao zeleni travnjak s manjim spomenicima, što znači da grobna mjesta ne prekrivaju kameni ili drugi uobičajeni elementi. Budući da je projekt bio potpuno drugačiji od tradicionalnih slovenskih groblja, na kraju su dopuštena manja pejzažna arhitektonska odstupanja od izvornog dizajna. Ipak, posebnost ovoga groblja su još uvijek travnati grobovi i odvojeni grobovi s čempresima. Osim travnjaka i šumskog dijela groblja Dobrava, najvažniji su dijelovi: Grobljanska zgrada - kapela i krematorij, grobno polje za raspršivanje pepela mrtvih, dio s muslimanskim grobovima, groblje za male životinje te Park sjećanja.

Park sjećanja je memorijalni park, koji simbolično povezuje sva ratna groblja na području Maribora. Svrha parka je osigurati dostojanstveno sjećanje na žrtve Prvog i Drugog svjetskog rata i žrtve poslijeratnih ubojstava bez podjela i prosudbi vrijednosti. Svečano otvaranje Memorijalnog parka održano je 20. lipnja 2012. godine. 
Na području Memorijalnog parka posjetitelji mogu pogledati spomenik Pobijenim nakon 9. svibnja 1945. godine, ulaz u podzemni rov, te Spomen grob žrtava iz Hude Jame koji su 27. listopada prošle godine pohodili hrvatska predsjednica g-đa Kolinda Grabar Kitarović i slovenski predsjednik gosp. Borot Pahor. 
Tezno Dani sjećanja Dobrava 2017
Uz Spomenik pobijenima nalazi se velika ploča na kojoj je napisan tekst koji posjetiteljima daje informaciju o značaju ovoga Spomenika. Tekst je napisan na slovenskom, engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku. Teksta na hrvatskom jeziku - NEMA, premda već pet godina bezuspješno pokušavamo da taj tekst bude napisan i na našem jeziku.
 

Ivan Jaklin,
povjerenik HKV-a za Hrvatski sjever - Varaždin,
glasnogovornik Udruge MACELJ 1945.