Jedno od temeljnih prava koje svakom čovjeku pripada je i pravo na grob. Povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava, želimo se na vojničkom dijelu groblja Mirogoj, u pijetetu i zahvalnom sjećanju, sjetiti svih poginulih vojnika koji su ovdje pokopani. Ujedno želimo da se, na danas praznim površinama gdje su pokapani, postave grobni spomenici s osnovnim  natpisom na kojem bi stajalo ime i prezime poginulog, godina rođenja i smrti kako bi se dostojanstveno obilježilo svako posljednje prebivalište.
Paljenjem svijeća s ispisanim imenom i prezimenom pokojnika na mjestu na kojem su 1945. uništeni nadgrobni znakovi, križevi ili nišani, želimo skrenuti pozornost javnosti na kršenje ljudskog prava na obilježen grob, čime je narušen mir i dostojanstvo pokojnika, te na očitu diskriminaciju u odnosu na druge pokojnike. Želimo da se ponovno postave križevi i nišani na grob svakog poginulog vojnika kako bi se ispravila desetljetna povijesna nepravda i diskriminacija. Vratimo pokojnicima njihovo pravo na grob, a živim članovima njihove obitelji mir duše i priliku doći na njihove grobove.
Program komemorativnog skupa:
Okupljanje  na groblju Mirogoj do 11,00 sati, slijedi himna, minuta šutnje, pozdrav organizatora, prigodna pjesma i molitva za sve poginule vojnike, paljenje svijeća s naznačenim imenom i prezimenom svakog pokojnika i postavljanje istih na neobilježeni grob.
Pozivnicu završavamo riječima pjesnika Petra Preradovića:

U svom polju daj nam groba!

Svojim cvijećem grob nam kiti.

Pravo na grob       

Organizacijski odbor: Ivo Tubanović, Marko Krznarić, Josip Zlatarić, Pero Šola 
Tekst pozivnicevlč. Anto Pavlović, Đakovačko – osječka nadbiskupija, Đakovo

dr. sc. Vladimir Geiger, Hrvatski institut za povijest, Zagreb

Hrvatsko društvo političkih zatvorenika Osijek,

Hrvatski domobran Osijek,

Žrtve za Hrvatsku Osijek

i

Hrvatski obredni zdrug Jazovka - krilo Đakovo

POZIVAJU hrvatske rodoljube, osobito članove  i potomke obitelji  poginulih vojnika i sve ljude dobre volje na: 
Obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava na groblju hrvatskih vojnika

1941.-1945. u Zagrebu, nedjelja, 10. prosinca 2017. u 11.00 sati na groblju Mirogoj.

Pravo na obilježja groba Mirogoj

Protiv diskriminacije i kršenja osnovnih ljudskih prava  i uskraćivanja prava na obilježeni grob, hrvatski su biskupi u glasovitom Pastirskom pismu od 20. rujna 1945. uputili dopis vjernicima.

Napokon, još jednu bolnu i neobičnu činjenicu moramo vam napomenuti, predragi vjernici. Ni grobovi pokojnika nisu ostali pošteđeni. Na grobljima u Zagrebu, Varaždinu i drugim mjestima, odredbom neposredno pretpostavljenih vlasti, skidaju se križevi s grobova ustaša i njemačkih vojnika. Sami grobovi nivelirani su tako, da se ne može raspoznati, gdje je tko pokopan. Ovakav postupak mora se osuditi. Pred smrću klanjaju se svi ljudi. I neprijatelj prestaje poslije smrti biti neprijatelj. I njemu pripada po nepisanim zakonima čovječanske uljudbe, koja izvire iz kršćanske ljubavi, pravo na pristojan grob. Poznato je, da su poslije prvoga svjetskoga rata nekadašnji neprijatelji i te kako poštivali i čuvali grobove vojnika, koji su kao osvajači pali u stranim zemljama. Danas se to kod nas uskraćuje vlastitim sinovima.

Pravo na grob

Posljedice Drugoga svjetskog rata bila su velika materijalna razaranja, a i ljudski gubitci bili su izrazito veliki. Dugotrajnost i  intenzitet rata na području Hrvatske, i  Jugoslavije, kao i prisutnost znatnih okupacijskih snaga ponajprije Njemačkog Reicha i Italije, te djelovanje ponajprije hrvatskih i srpskih, ali i drugih nacionalnih oružanih snaga, zatim i djelovanje partizanskog pokreta predvođenog jugoslavenskim komunistima, imalo je za posljedicu izravne sukobe zaraćenih strana, što je dovelo i do velikih ljudskih gubitaka i među vojnicima i među stanovništvom. Nepomirljive ideologije i politički i vojni interesi suprotstavljenih strana u ratnom sukobu i građanskom ratu umnožili su ljudske gubitke.

Namjera potpunog i radikalnog obračuna jugoslavenskih komunista s neprijateljem neposredno po završetku Drugoga svjetskog rata, bila je i naredba Ministarstva unutarnjih poslova Demokratske Federativne Jugoslavije br. 1253, od 18. svibnja 1945., o uklanjanju grobalja i grobova “okupatora” i “narodnih neprijatelja”, koja je obuhvatila groblja i nadgrobne spomenike vojnika njemačke, talijanske i mađarske vojske, te groblja i grobove ustaša, četnika i slovenskih domobrana. U Hrvatskoj, i drugdje u Jugoslaviji, nakon Drugoga svjetskog rata žrtve “neprijatelja” sustavno su brisane iz javnog sjećanja, i uskraćivalo im se pravo na grob.

I na zagrebačkom groblju Mirogoju, u ljeto 1945. uklonjeni su grobovi njemačkih vojnika  i hrvatskih vojnika, domobrana i ustaša. Groblja i grobovi “neprijatelja” bili su razoreni, uklonjeni i prikriveni. Uklanjani su grobovi i groblja “okupatora” i “narodnih neprijatelja” svih vjeroispovijesti. Tako su u ljeto 1945. i na groblju Mirogoj u Zagrebu uz grobove vojnika kršćana uklonjeni i grobovi domobrana i ustaša muslimana.

U kulturi žalovanja južnoslavenskih naroda grobnim počivalištima i nadgrobnim obilježjima od davnih vremena pripada istaknuto mjesto. Od antičkih vremena i u rimskom pravu, grob i nadgrobni spomenik nakon sahranjivanja postajali su mjesto štovanja,jer to je nalagao pijetet prema mrtvima. I vjernici i ateisti slažu se u jednom: svako ljudsko biće ima pravo na sjećanje, na svoj grob i nadgrobni znak.

U ime vječnosti i zemlje koja ih je rodila vratimo im nadgrobne znakove, i dajmo im pravo na čovjeka dostojan grob.