Pozivnica Šćukanec Priča iz zaboravljenog kraja

Poštovani/e!

Hrvatska matica iseljenika i nakladnik Srednja Europa imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje knjige Priče iz zaboravljenog kraja. Jezične biografije transmigranata iz Žumberka autorice Aleksandre Šćukanec, koje će se održati u utorak, 20. ožujka 2018. u 13 sati u HMI-ju, Trg Stjepana Radića 3, Zagreb.

 

Knjigu će predstaviti, uz prigodne pozdravne riječi ravnatelja Hrvatske matice iseljenika prof. Mije Marića, autorica doc. dr. sc. Aleksandra Šćukanec,recenzent prof. dr. sc. Velimir Piškorec; doc. dr. sc. Anita Skelin Horvat i urednik prof. dr. sc. Damir Agičić s Filozofskoga fakultetaSveučilišta u Zagrebu.

Voditeljica promocije: Vesna Kukavica, prof.

O knjizi:

Šćukanec, Aleksandra: Pričeiz zaboravljenog kraja. Jezične biografije transmigranata iz Žumberka, Srednja Europa, 2017, 199 str.

Knjiga je nastala na temelju terenskoga istraživanja provedenog među žumberačkim iseljenicima i povratnicima. Sastoji se od pet poglavlja i zaključka. Sociolingvistička slika dobivena analizom jezičnih biografija ispitanika uklopljena je u širi povijesno-geografski kontekst koji se s lakoćom iščitava zahvaljujući izvrsnom znanstvenom aparatu i odabranoj literaturi (sedamdesetak djela) i sedam internetskih izvora. Jezičnobiografski iskazi osoba koje su sudjelovale u istraživanju ilustriraju situaciju u Žumberku nekad i danas te otkrivaju njihova iseljenička iskustva. Razmišljanja i stavovi žumberačkih transmigranata upućuju na probleme koje nalazimo i na drugim prostorima aktualnog iseljavanja iz RH, ali njihove priče u brojnim aspektima otkrivaju i posebnosti žumberačkoga kraja.

O autorici:

Aleksandra Šćukanec docentica je na Odsjeku za germanistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se sociolingvističkim istraživanjima. Doktorirala je obranom disertacije Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću: sistemskolingvistički, sociolingvistički i jezičnobiografski aspekti. Autorica je niza objavljenih radova u znanstvenim časopisima 21.  stoljeća, uključujući i periodiku koja propituje sociolingvističku fenomenologiju hrvatskoga iseljeništva koje živi u višejezičnim sredinama na drugim meridijanima, temeljem pokrenutih sustavnih i objektivnih empirijskih analiza (na institutima i većini visokoškolskih ustanova hrvatskih sveučilišta) povezanih s našim iseljeništvom na kojima se, uzgred, jedino mogu graditi ciljane javne politike fokusirane na jezično i kulturno nasljeđe dijaspore kao i suvremeno stvaralaštvo hrvatske nacije u matičnoj zemlji i inozemstvu.  

Radujemo se susretu!