Damir Borovčak e mail

POSLANO POŠTOM PRIORITETNO

Zagreb, Velika subota, 31.ožujka 2018.


O T V O R E N  O P I S M O - A P E L  Z A  I S T I N U


Predsjednici Republike Hrvatske, gđa Kolinda Grabar Kitarović

Predsjedniku Hrvatskog sabora, gosp. Gordan Jandroković

Predsjedniku Vlade RH, gosp. Andrej Plenković


PREDMET:
SUOČAVANJE S ČINJENICAMA IZ DONJIH MOSTI


Poštovana Predsjednice Rapublike Hrvatske,

Poštovani Predsjedniče Hrvatskog sabora i

Poštovani Predsjedniče Vlade RH,

u privitku pisma nalazi se ovogodišnja pozivnica na Spomen u Donje Moste koju Povjerenstvo za obilježavanje spomena prešućivanim hrvatskim žrtvama II. svjetskog rata i poraća s područja Bjelovarsko-bilogorske županije svake godine uputi i na Vašu adresu. Posljednjih godina u Donje Moste dolaze izaslanici. No hrvatskoj javnosti o tome što se u Donjim Mostima dogodilo uglavnom se medijski prešuti. Ta istina ne stiže do Zagreba, a kamoli do cjelokupne hrvatske javnosti, jer to nije važna vijest za urednike "mainstream" medija. No jedan od problema je i taj da Vi osobno niste zločin u Donjim Mostima nikada javno spomenuli ni osudili, iako je to politički prevažno za hrvatsku unutarnju i vanjsku politiku.

Velikosrpski zločin ubojstva 12 nedužnih seljaka – civila, započeo je u Donjim Mostima 10. travnja 1941. oko 11 sati prijepodne, nastavio se i u Kapeli, četiri sata prije proglašenja NDH istog dana u Zagrebu. To je najbitniji događaj početka Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj, koji neprijeporno ukazuje tko je prvi započeo spiralu zla. Pored toga neprijeporno je dokazano da su četnici i velikosrbi u razdoblju od 8. travnja 1941., kad je u Bjelovaru proglašena Hrvatska država, pa do 25. travnja 1941. u Bjelovaru i okolici poubijali 33 Hrvata. Opširniji opis s više detalja možete pronaći u slijedećoj literaturi:

  • Damir Borovčak: Voliš li Hrvatsku? (VN, 2007. Zagreb), str. 162 – 171; ISBN 978-953-95768-0-4
  • Zdravko Ivković, Josip Vusić, Anita Blažeković: Jugoslavensko nasilje i prešućivane žrtve Drugoga svjetskoga rata i poraća s područja današnje Bjelovarsko-bilogorske županije; Drugo dopunjeno i ispravljeno izdanje (MH, Ogranak, 2015. Bjelovar), str. 20 – 49; ISBN 978-953-8080-00-5

Činjenica jest da je spomenik u Donjim Mostima otkriven 2006. godine, a od tada do 2018.g., dakle u 12 godine nikada na komemoraciju u Donje Moste nije došao ni jedan Predsjednik RH, ni jedan Predsjednik Hrvatskog sabora, ni jedan Predsjednik Vlade RH. Zbog toga istina iz Donjih Mosti u proteklih 12 godina do danas nije ni prodrla u javnost. A ta istina stožerni je dio povijesti prve polovice 20. stoljeća u kojoj dominira isključivo velikosrpska hegemonija kao krvava i smrtna represija nad hrvatskim narodom. U tijeku Drugog svjetskog rata u mirnim Donjim Mostima ubijen je još 71 mještanin, gotovo svaki deseti stanovnik, zajedno sa župnikom Viktorom Milerom.

 

Stoga je krajnji čas,


poštovana Predsjednice Republike Hrvatske,

poštovani Predsjedniče Hrvatskog sabora i

poštovani Predsjedniče Vlade RH,

 

da se kao odgovorni političari zauzmete za istinu i uklanjanje krivotvorina iz povijesti svog naroda. Vašim osobnim dolaskom u Donje Moste u mogućnosti ste izjavama posredstvom medija ukazati na nepobitne i neprijeporne činjenice zločina u Donjim Mostima hrvatskoj i svjetskoj javnosti. Potrebno je u konačnici aktivno zaustaviti sva lažna podmetanja od domaćih podvornika i inozemnih trubača o stalnoj hrvatskoj krivnji iz doba Drugog svjetskog rata.

Zbog toga vam prilažem pregled kronologije važnijih događaja početkom 20. stoljeća u Hrvatskoj, iz koje se lako može zaključiti da Hrvati nisu započeli spiralu zla, što je vidljivo i iz događaja 10. travnja 1941. u Donjim Mostima. Vaš dolazak u Donje Moste i osobni angažman oko te stožerne istine jest od neprocjenjive hrvatske povijesne i političke važnosti!

 

Zato smatrajte ovo pismo APELOM ZA ISTINU!


Želim Vam sretan i blagoslovljen Uskrs!

Pozdravljam Vas s Hvaljen Isus, Marija i Sv. Josip zaštitnik hrvatskog naroda!

Damir Borovčak, dipl. ing.


Privitak: Kronologija važnih događaja 20. stoljeća do 10. travnja 1941.

Kopija pisma:

  • Županu B-B županije, gosp. Damir Bajs
  • Predsjednici Odbora za obilježavanje, gđa Bojana Hribljan
  • Načelniku Općine Kapela, gosp. Danijel Kovačec
  • Predsjednici MH – Ogranak Bjelovar, gđa Anita Blažeković

Damir Borovčak

SLIJED POVIJESNIH DOGAĐAJA POČETKOM 20. STOLJEĆA

(velikosrpska hegemonija, pojava četništva i ustaškog pokreta)


  • 1902.g., u Zagrebu glasilo Srbobran prenio je članak 'Srbi i Hrvati' iz Srpskog književnog glasnika u kojem se Hrvatima najavljuje rat do "istrage naše ili vaše" (hrv. do istrebljenja)
  • 1902.g., u Beogradu su službeno osnovani četnici
  • 1918.g., 5. prosinca slijedi pokolj hrvatskih domobrana i građanstva, 13 ubijenih i 17 ranjenih u Zagrebu na Trgu bana Jelačića, na mirnom prosvjedu protiv prijevarnog pripojenja Hrvatske Kraljevini SHS sa sjedištem moći u Beogradu
  • 1920. u proljeće od srpskih žandara u Velikom Trojstvu ubijeno 3 seljaka, 109 ih je uhićeno
  • 1920. u jesen u Velikom Grđevcu ubijena su ponovno 3 seljaka, a isti dan u Čazmi ubijena su još 2 seljaka
  • od 1920. - 1941. slijede pojedinačna okrutna ubojstva Hrvata i nesrba u bjelovarskom kraju, ukupno 20 seljaka do početka 1941.
  • 1924.g., u Bjelovaru se utemeljuje Udruženje četnika
  • 1928.g., 20. lipnja smrtonosni pokolj hrvatskih zastupnika u Beogradskoj skupštini. Ubijeni su na mjestu Pavle Radić i Đuro Basariček. Ranjeni su zastupnici Ivan Pernar i Ivan Grenđa. Od posljedica atentata u Zagrebu 8. kolovoza umire hrvatski vođa Stjepan Radić. Ta su ubojstva bez presedana ikada u povijesti u nekom od parlamenata u svijetu!
  • 1929.g., 6. siječnja kralj Aleksandar ukida Narodnu skupštinu i sve stranke te uvodi diktaturu. Nekoliko mjeseci kasnije, slijedi novi Zakon, nova tvorevina i novo ime države - Kraljevina Jugoslavija. Provodi se načelo "Jedan narod, jedan kralj, jedna država". Ostvarena je jugoslavenska nacija sa službenim jugoslavenskim jezikom, bez nacionalnog pristanka Hrvata.
  • 1929., 7.siječnja, kao odgovor na tu velikosrpsku hegemoniju, u izbjeglištvu u Italiji osnovan je ustaški pokret
  • 1931.g. u centru Zagreba od velikosrba ubijen istaknuti povjesničar Milan Šufflay. O tom atentatu i velikosrpskoj hegemoniji oglasili su se Albert Einstein i Heinrich Mann Apelom međunarodnoj ligi za ljudska prava ukazujući na ugnjetavanje Hrvata
  • 1932.g. u centru Zagreba na književnika i političara dr. Milu Budaka izvršen je atentat. Jedva je preživio.
  • 1932.g. čudne okolnost smrti Ive Pilara. Službeno proglašeno samoubojstvo, a smatra se kako je Pilarova smrt posljedica nasilja beogradskih agenata, koji su u ovom slučaju obavili svoj krvavi posao profesionalnije nego u slučajevima Milana Šuflaja i Mile Budaka.
  • 1935.g. krvavi pokolj poznat kao Sibinjske žrtve, ubijeno 8 hrvatskih seljaka i više ranjenih
  • 1937.g. krvavi pokolj poznat kao Senjske žrtve. Velikosrpski žandari ubijaju 6 mladića i jednu djevojku bez ikakvog povoda u pripremljenoj stupici
  • 1941., 8. travnja 1941. proglašena je Hrvatska država u Bjelovaru, dva dana prije proglašenja NDH u Zagrebu. Slijede srpsko-četnički pokolji hrvatskih civila u okolici Bjelovara. Do kraja mjeseca travnja 1941. na području Bjelovarsko-bilogorske županije ubijeno je ukupno 33 Hrvata od srbočetnika
  • 1941., 10. travnja pokolj u Donjim Mostima, ubijeno je 12 hrvatskih seljaka

Zaključak:

  • spirala zla nije započela od Hrvata
  • najprije su u Beogradu osnovani četnici, a tek 27 godina kasnije, kao otpor na velikosrpsku hegemoniju, osnovan je ustaški pokret
  • prvi zločin nad civilima u Drugom svjetskom ratu počinili su srbo-četnici nad hrvatskim civilima u Donjim Mostima

Povijesni kronološki pregled sastavio Damir Borovčak

Spomen 77 obljetnica