Priopćenja

Hodočašće Španovica 2017 1

Prije komemoracije na španovačkom groblju za sve španovačke žrtve služena je sveta misa u župnoj crkvi u Pakracu.

U povodu 75-godišnjice tragičnih događaja u Španovici iz vremena Drugog svjetskog rata (6. listopad 1942.) kada su partizani spalili selo, a stanovništvo pobili ili trajno protjerali, jučer je Zavičajna zajednice Španovčana i hodočasnika Hrvatskog žrtvoslovnog društva održala komemorativni skup.

Hodočašće Španovica 2017 2

Hodočašće Španovica 2017 4

Hodočašće Španovica 2017 5

Hodočašće Španovica 2017 6

Hodočašće Španovica 2017 7

Hodočašće Španovica 2017 8

Hodočašće Španovica 2017 9

Hodočašće Španovica 2017 10

Karolina Vrban, Ante Beljo, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva i Đuro Knezičić, rizničar HŽD-a

Hodočašće Španovica 2017 11

Boris Pleša, predsjednik Zavičajne zajednice Španovčana

Hodočašće Španovica 2017 12

gradonačelnica Pakraca Anamarija Blažević

Hodočašće Španovica 2017 13

Gradonačelnica Pakraca Anamarija Blažević - podsjetila je sve okupljene hodočasnike da hrvatski narod

nikada nije bio agresor, nego uvijek žrtva

Hodočašće Španovica 2017 14

Hodočašće Španovica 2017 15

Hodočašće Španovica 2017 16

Već tradicionalno svečani ton komemoraciji dodatno su obogatili Gradski pjevački zbor Lipik i Mješoviti zbor Češke besede Prekopakra

Hodočašće Španovica 2017 17

Hodočašće Španovica 2017 18

Hodočašće Španovica 2017 19

Hodočašće Španovica 2017 20

Hodočašće Španovica 2017 21

Hodočašće Španovica 2017 23

Hodočašće Španovica 2017 24

Hodočašće Španovica 2017 25

Hodočašće Španovica 2017 27

Hodočašće Španovica 2017 26

Hodočašće Španovica 2017 28

Španovica je jedno od četiri naselja u Hrvatskoj kojeg su partizani spalili u 2. svjetskom ratu, znatan dio stanovnika pobili, a ostale raselili s trajnom zabranom povratka. Imovinu im je, nakon što su okarakterizirani  kao državni neprijatelji, oduzeo jugoslavenski komunistički režim, naselio u njihovo selo doseljenike iz Bosne, te preimenovao naselje u Novo Selo.

Nakon osamostaljivanja Hrvatske i Domovinskog rata naselju je vraćeno ime Španovica, ali najveći dio imovine Španovčanima nikada nije vraćen.

Tekst i fotografije: Arhiva HŽD Jadranka Lučić

Preporučujemo poveznicu: http://pakrackilist.hr/komemoracija-spanovici-vise-novaca-istinu/

NEKA SE NE ZABORAVE! 

U Kusonjama 26-ta obljetnica velikog stradanja 

8. rujna  1991. - 8. listopada 2017. godine

Kusonje HŽD hodočašće 2017 1

Na današnji dan našega hodočašća ne tako daleke da se ne bi sjećali - 8. rujna 1991. godine poginulo je 18 pripadnika 105. bjelovarske brigade Hrvatske vojske i dvojica pripadnika MUP-a.

Poginuli su u neprijateljskoj zasjedi, a nakon što su ih zarobili, pogubljeni su i pronađeni u masovnoj grobnici.

Neka se ne zaboravi njihova žrtva!

Kusonje HŽD hodočašće 2017 3

Ante Beljo, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva cvijećem, Đuro Knezičić rizničar i Karolina Vrban

Kusonje HŽD hodočašće 2017 4

 

Kusonje foto Marko Vidović 2017

Kusonje HŽD hodočašće 2017 6

 Kusonje HŽD hodočašće 2017 7

Boris Pleša, iz Zavičajne udruge Španovčana...

Kusonje HŽD hodočašće 2017 8

Tekst i fotografije: Jadranka Lučić i Marko Vidović

Crkva Uznesenja BDM u Pakracu

Pakrac HŽD hodočašće 2017

Crkva u Pakracu Uznesenje Blažene Djevice Marije - posvećena 1763. godine.

Pakrac HŽD hodočašće 2017 1

Pakrac HŽD hodočašće 2017 3

U našem društvu iz Krapine Gordana Golub... Anita Drnetić iz Zagreba...  i Ana Toth iz Zaprešića...

Pakrac HŽD hodočašće 2017 4

Krštenja

Pakrac HŽD hodočašće 2017 5

Pakrac HŽD hodočašće 20172

Davorka Vukadin Tabaković

Pakrac HŽD hodočašće 2017 6

msgr. Matija Juraković s ponosom je najavio krštenje maloga Noe i male Marise ... istiće kako je u Pakracu više novorođenih od smrtnosti u gradu... mala razlika - ali ih raduje i ohrabruje taj podatak... 

Pakrac HŽD hodočašće 2017 8

Ex-tajnice Hrvatskog žrtvoslovnog društva Davorka Vukadin Tabaković i Jadranka Lučić

Pakrac HŽD hodočašće 2017 9

Jedna od posebnih vrijednosti crkve su orgulje koje su rađene u poznatoj radionici Heferer (1900.g.) - nedavno obnovljene

Pakrac HŽD hodočašće 2017 10

msgr. Matija Juraković u razgovoru sa Antom Beljom, predsjednikom Hrvatskog žrtvoslovnog društva

Pakrac HŽD hodočašće 2017 11

Pakrac foto Marko Vidović 2017

Fotografija Marka Vidovića: Hodočasnicima se pridružio tradicionalno i župnik msgr. Matija Juraković

Pakrac HŽD hodočašće 2017 13

Pakrac HŽD hodočašće 2017 14

Ante Beljo sa Davorkom Vukadin Tabaković (predsjednica Hrvatske stranke umirovljenika)

Pakrac HŽD hodočašće 2017 15

Tekst i fotografije: Arhiva HŽD - Jadranka Lučić

Na Dan neovisnosti Republike Hrvatske, u nedjelju, 8. listopada 2017.,  u župi Uzvišenja svetog Križa Vratišinec, u Međimurju,  održana komemoracija  

Spomen na župnika Krodera, žrtve jugo-komunističkog terora i hrvatske branitelje

U organizaciji Društva za obilježavanje grobišta Drugog svjetskog rata i poraća održana je u nedjelju, 8. listopada 2017. godine, komemoracija i  spomen na poginule hrvatske branitelje i žrtve jugo-komunističkog terora nestale i ubijene župljane župe Vratišinec.  Spomen na vratišinečke žrtve započeo je misom zadušnicom koju je s početkom u 11 sati predvodio i prigodnu propovijed održao, u župnoj crkvi Uzvišenja svetog Križa, vlč. Pavao Mesarić, a skladnim pjevanjem misno slavlje je uzveličao zbor župe koje su pratili, orguljaš Branko Jalšavec i učenik šestog razreda Samuel Šarić.
1 P1630814

1 P1630825

1 P1630828

1 P1630832

1 P1630839

1 P1630847

1 P1630841

1 P1630849

1 P1630852

Komemoracija je potom nastavljena kod spomenika kojeg je 8. listopada 2018. godine blagoslovio mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup, a započela je hrvatskom himnom koju je otpjevao zbor župe.

1 P1630863

1 P1630864

1 P1630872

1 P1630875

1 P1630876

1 P1630881

1 P1630878

1 P1630885

1 P1630889 

1 P1630906

1 P1630918

2 P1630901

2 P1630905

2 P1630910

Potom su položeni vijenci i zapaljene svijeće, rodbine stradalih, izaslanstva Vlade Republike Hrvatske i ostalih predstavnika lokalnih vlasti i udruga, a potom je u ime organizatora prisutne pozdravio Josip Kolarić koji je svima čestitao Dan neovisnosti. Potom je Franjo Talan, predsjednik Društva, član Komisije HBK-a i BK BiH za hrvatski martirologi, zahvalio svima na dolasku i očuvanju uspomene na žrtve i progone koje se u vrijeme vladanja komunističkog  režima bile sustavno prešućivane. Naglasio je da je u organizaciji Društva, prethodno komemoracija, 29. rujna 2017., održana u župi Svibovec kod Varaždinskih Toplica gdje je u spomen na žrtve prvih masovnih likvidacija partizanskih zarobljenika u sjevernoj Hrvatskoj spomen križ na grobištu Leskovec, 28. rujna 2003. godine, o šezdesetoj obljetnici stradanja blagoslovio i misu zadušnicu predvodio mons. Marko Culej, prvi varaždinski biskup, te izrazio nadu da će se 72 žrtve s tog grobišta ekshumirane u studenome 2014.  od strane Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za istraživanje, uređenje i održavanje vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i groblja poslijeratnog razdoblja, u skoroj budućnosti dostojno i sa sprovodom pokopati, kao i ostale žrtve među kojima su poubijani u rujnu 1946. na području župe Sinac u Tupalama u Gospićko senjskoj biskupiji. 

2 P1630914

2 P1630923

O žrtvama i stradalima u poratnom razdoblju Drugog svjetskog rata govorila je Barbara Turk, te naglasila da je uz župnika Hinka Krodera komunistička vlast nakon Drugog svjetskog rata poubijala dvadesetak župljana među kojima su bili Cimbola Roko, Horvat Antun, Jambrošić Mijo, Mađarić Josip, Munđar Valent, Novinić Roko, Razlek Josip, Sršan Stanislav (Slavo), Szabo Rudi, Šimunić Jakob, Škvorc Valent, Tarandek Valent, Tkalec Tomo, Turk Antun, Varošanec Cecilija (Lucija), Zadravec Vid i Mutvar Rudi koji je zbog pjevanja domoljubnih pjesama  u pritvoru mučen i na smrt pretučen od čega umire 28. siječnja 1987. godine i braća Tuksar, Ivan i Valent. Brat Josipo Tuksar, nakon Drugog svjetskog rata utočište je pronašao u Argentini gdje je u iščekivanju hrvatske slobode 1988. godine i umro. Na kraju se prisutnima u ime predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića obratila Sunčana Glavak, a nakon toga molitvu je za poginule hrvatske branitelja i sve stradale predvodio župnik vlč. Pavao Mesarić.

2 P1630928

2 P1630929

Prisutni od strane Društva za obilježavanje grobišta, Barbara Turk, Josip Kolarić, Ivo Ivanović, Stanko Cecelja, Franjo Talan i Dragutin Šafarić, povjerenik Društva za Republiku Sloveniju.

Zapisao nakon komemoracije: Franjo Talan 

ZA SLOBODU MISLI I GOVORA, ZA SLOBODU

POVIJESNOG ISTRAŽIVANJA!

  1. Hrvatska javnost dulji niz godina svjedoči nastojanjima političara i političkih stranaka, da se pretvore u vrhovne tumače nacionalne i svjetske povijesti, poglavito povijesti 20. stoljeća i napose Drugoga svjetskog rata.
  2. To nastojanje se ne očituje samo u pokušajima manipulacije javnošću, nego i u težnjama da se takozvana povijesna istina propiše rezolucijama i deklaracijama političkih ustanova i njihovih parapolitičkih izdanaka, a ponekad i u pokušajima da se znanstvena istraživanja i interpretacije faktično ograniče odlukama pravosudnih tijela koje su donesene za pojedinačne, konkretne slučajeve.
  3. Historiografija je znanstvena disciplina, a ne ideološka batina. Njezina je zadaća istraživati i tumačiti prošlost, ne podređujući se današnjim ideološkim predodžbama i ne služeći sadašnjim političkim potrebama.
  4. Odvijajući se u kontekstu europskih i svjetskih političkih, svjetonazorskih, kulturnih, gospodarskih, vjerskih i drugih prijepora, povijest je hrvatskoga naroda u posljednje stoljeće i pol obilježena snažnim sukobima, koji su pridonijeli dubokim podjelama u hrvatskom društvu. One nisu otklonjene ni u Domovinskome ratu, koji je označio pobjedu borbe hrvatskoga naroda za neovisnošću i u kojem je stvorena i obranjena neovisna i demokratska hrvatska država.
  5. Te podjele su se odrazile i na historiografske prijepore i nedoumice koje traju desetljećima, i koje iz dana u dan rađaju novim spoznajama i novim interpretacijama. Te spoznaje i interpretacije se ne obaziru na političke i ideološke dogme, jer to nužno proizlazi iz karaktera historiografije kao znanstvene discipline. One su plod novih istraživanja, novootkrivenih dokumenata i svjedočenja. Svaki pokušaj da ih se ograniči i propiše političkim deklaracijama, zakonodavnim rješenjima ili pravosudnim odlukama, nasrtaj je na znanost, demokraciju i slobodu.
  6. Samo nedemokratski, totalitarni režimi propisuju istine, a samo oni koji o povijesti ne znaju ništa, ne znaju da je to propisivanje istine jedan od glavnih razloga njihove propasti. Potpuno iluzorno je misliti da se društveni prijepori, kao sastavnica svakoga demokratskog društva, mogu ukloniti represijom i zabranama. Svaka zabrana ili „istina“ koju izravno ili neizravno propiše država, može ne samo produbiti postojeće društvene podjele i pridonijeti novima, nego i ozbiljno ugroziti slobodu izražavanja i istraživanja.
  7. Zbog svega toga pozivamo hrvatsku javnost i sve odgovorne čimbenike, da se suzdrže od političkoga, zakonodavnog i pravosudnog ograničavanja znanosti, i od svakog pokušaja da propišu poželjne, ideološki pravovjerne istine. Upozoravamo da se u protivnome kreće na put bez povratka – put u cenzuru i kontrolu mišljenja. Demokratskom je poretku lakše otrpjeti negativne posljedice zloporabe totalitarnih simbola i apologije totalitarnih režima, kolikogod one nerazumne i štetne bile, negoli ugroziti slobodu misli i govora, slobodu izražavanja i istraživanja.

U Zagrebu, 10. listopada 2017.

POTPISNICI (abecednim redom):

  1. dr. sc. Mato Artuković
  2. prof. dr. sc. Ivo Banac
  3. dr. sc. Nikica Barić
  4. doc. dr. sc. Zlatko Begonja
  5. dr. sc. Ante Delić
  6. izv. prof. dr... sc. Andrea Feldman
  7. dr. sc. Mislav Gabelica
  8. dr. sc. Vladimir Geiger
  9. dr. sc. Zlatko Hasanbegović
  10. dr. sc. Mario Jareb
  11. dr. sc. Tomislav Jonjić
  12. dr. sc. Stipe Kljajić
  13. prof. dr. sc. Mijo Korade
  14. dr. sc. Jure Krišto
  15. dr. sc. Ana Lederer
  16. dr. sc. Zlatko Matijević
  17. dr. sc. Stjepan Matković
  18. dr. sc. Anđelko Mijatović
  19. doc. dr. sc. Ana Munk
  20. prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak
  21. dr. sc. Amir Obhođaš
  22. prof. dr. sc. Ante Uglešić
  23. izv. prof. dr. sc. Ivica Vigato
  24. izv. prof. dr. sc. Teodora Vigato