Priopćenja

Spomenik Dragoljuba Draže Mihailovića bio je prvi koji je postavljen 1992. u Vukovaru

U kontekstu nedavnih zahtjeva i postavljanja ultimatuma od strane SDSS-a, vezano za premještanje spomen-ploče poginulim hrvatskim braniteljima, pripadnicima HOS-a, želim upoznati hrvatsku javnost da je četničkome ideologu i vođi  Dragoljubu Draži Mihailoviću, nakon okupacije i stravičnih ratnih zločina nad stanovnicima grada Vukovara još 1992. godine, podignut spomenik.

Punih pet godina spomenik je stajao na ulazu u grad Vukovar i sve te godine nije smetao donedavnom predsjedniku SDSS-a Vojislavu Stanimiroviću, koji je jedno vrijeme obnašao i dužnost vukovarskoga gradonačelnika. Nije mu smetao ni u vrijeme kada je bio ministar u zločinačkoj vladi tzv. Republike Srpske Krajine, niti  kada je obnašao dužnost predsjednika Izvršnog vijeća tzv. Srpske oblasti Istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem.

Bio je prvi to spomenik podignut najpoznatijem četničkome zločincu nakon njegova pogubljenja 1946. godine, te postavljen upravo u Vukovaru gdje je počinjen najveći ratni zločin u Domovinskome ratu, gdje se nakon privremene okupacije grada 20. studenoga 1991. godine, orila pjesma:Slobodane, šalji nam salate, bit će mesa klat ćemo Hrvate!“

Taj isti dan, četnici s kokardama i vojnici tzv. JNA sa zvijezdama petokrakama na kapama, na Ovčari su od 17 sati pa do jedan sat poslije ponoći, mučili i sustavno u egzekucijama ubijali više od dvije stotine ranjenika iz vukovarske bolnice. Više od pet tisuća branitelja i civila stradalo je u stravičnom razaranju grada Vukovara, a na tisuće ih je odvedeno u koncentracijske logore širom Srbije.

Ideološki baštinici Draže Mihailovića i njegova pokreta aktivno su sudjelovali od 1990. do 1995. godine, u vojnoj agresiji na Republiku Hrvatsku i u tom barbarskom pohodu počinili veliki broj zločina nad Hrvatima i svim hrvatskim vrijednostima za vrijeme trajanja Domovinskoga rata. Pod obilježjima toga zločinca i njegova pokreta ubijani su:Tovarnik, Lovas, Sotin, Vukovar, Osijek, Zadar, Pakrac, Karlovac, Dubrovnik, Škabrinja, i mnoga druga mjesta i gradovi u Republici Hrvatskoj.

Vojislav Stanimirović gradonačelnik Vukovara

Spomenik je uklonjen iz Vukovara početkom 1997. godine, vjerojatno u znak dobre volje, međunacionalne pomirbe i tolerancije. Spomenik je vraćen u Beograd, a potom 1998. godine postavljen u Brčkom.

Antun Ivanković 

„Krug za trg-posljednji tango za zločinca Tita“ naslov je mog članka koji je objavljen i na stranicama HKV-a i drugih portala nekoliko dana prije održavanja 11. po redu prosvjednog skupa u organizaciji građanske inicijative „Krug za trg“. Inicijativa „Krug za trg“, grupa odvažnih domoljuba, hrabro su i argumentirano, ali i bezuspješno, punih 11 godina tražili od hrvatskih vlasti uklanjanje imena i svakog traga zločinca Tita sa trgova i ulica Zagreba, sa trgova i ulica diljem Hrvatske, javno potkrjepljujući svoj zahtjev brojnim povijesnim dokazima protiv diktatora i zločinca Tita koji je hrvatskoj naciji u cjelokupnoj povijesti, bez ikakve razumne sumnje, nanio najviše zla.

Spletom političkih okolnosti, u jednoj klasičnoj političkoj trgovačkoj priči na hrvatski način, Milan Bandić pritisnut  zahtjevima Zlatka Hasanbegovića, Brune Esih i HDZ-a bio je prisiljen na politički ustupak, bio je prisiljen diktatora i zločinca Tita maknuti sa najljepšeg trga u našoj hrvatskoj metropoli. Postavlja se razumno pitanje, treba li inicijativa „Krug za trg“ biti zadovoljna s ovakvim spletom okolnosti, jesu li zagovornici otkrivanja istine o povijesti Hrvatske zadovoljni, a osobito se postavlja pitanje hoće li micanje Tita s trga biti nulta točka za konačno rješavanje bolnih povijesnih prijepora koje Hrvatsku naciju drže o okovima olovnih komunističkih vremena? Jesam li ja zadovoljan ovakvim rješenjem, jeste li Vi zadovoljni dragi čitatelji, kada se čini da bi svi trebali otvoriti šampanjac?

Andrija Mikulić, čelnik gradske organizacije HDZ-a, danas se busa u prsa populistički objašnjavajući razbijenoj desnoj strani HDZ-ovog biračkog tijela kako su zapravo Andrej Plenković i HDZ najzaslužniji što je Tito otišao u povijest. Pa onda ako je tome tako, Andrej Plenković, predsjednik Hrvatske vlade i predsjednik najveće stranke u Hrvatskoj, dužan je obratiti se hrvatskoj naciji  te javno na HRT-u obrazložiti razloge zbog kojih je Tito skinut s jednog trga u Zagrebu.

Je li Tito skinut zbog toga što je bio prvi čovjek  nedemokratskog režima u bivšoj Jugoslaviji kako to sugerira naslov Plenkovićeve „komisije za suočavanje s prošlošću“? Je li skinut zbog toga što je bio špijun, urotnik i zločinac prije Drugog svjetskog rata kada je svojim izdajničkim svjedočanstvima u ralje NKVD-a otjerao mnoštvo svojih svojih najbližih suradnika i prijatelja? Je li Tito uklonjen s trga zbog smaknuća Andrije Hebranga istaknutog hrvatskog komuniste optuženog da je „ibeovac“, a  zbog te lažne optužbe Hebrang je umoren dva mjeseca prije nego je „Rezolucije informbiroa“ uopće ugledala svijetlo dana? Jeli Tito maknut zato što je za vrijeme Drugog svjetskog rata dao likvidirati brojne ugledne komuniste Hrvate, Srbe i Crnogorce koji su bili prijetnja njegovoj apsolutističkoj  diktaturi, o čemu svjedoči uvjereni komunist Vlado Dapčević u knjizi „Ibeovac, ja Vlado Dapčević“ ,autora Slavka Ćuruvije. Vlado Dapčević najbliži Titov suradnik, uvjereni komunist od glave do pete, komunist od mladosti do smrti, proveo je u Titovim kazamatima „samo“ 22,5 godine!? Je li Tito maknut zbog toga što je nemilosrdno, genocidno pobio na stotine tisuća mučenika s „Križnih puteva“ Bleiburga? Zbog toga što je ubio mog strica Ivana? Zbog toga što je mog bosonogog oca kao bijesan pas nemilosrdno na „Križnom putu“ mučio od Bleiburga do Vukovara, pa nastavio sa nesmiljenim  progonima od 1945. do 1990 godine? Zbog Hude Jame? Zbog stotine tisuća godina robije, Golih otoka i Lepoglava? Zbog toga što je ispunjavajući želju velikosrpskoj politici stostruko uvećao broj žrtava u Jasenovcu i tako hrvatskom narodu prišio etiketu genocidnog naroda s čime Pupovac, Plenkovićev koalicijski partner, manipulira i dan danas? Je li maknut zbog toga što je osudio i ubio Alojzija Stepinca i što je Hrvatsku katoličku crkvu želio odvojiti od Vatikana? Je li Tito maknut s trga zbog toga što je slijedom neupitnih dokaza forenzički ustanovljeno da je u njegov genetski kod upisano morbidno zločinstvo najvišeg stupnja, ili je maknut zbog perfidne, populističke, političke trgovine i dodvoravanja desnom biračkom tijelu?

Dakle, je li Tito maknut što je bio prvi čovjek jednog nedemokratskog režima ili zato što je bio prvi među svim zločincima na „ovim prostorima“? Ili zbog jednog i drugog?

Kada od inicijatora micanja Tita s trga, a zasluge za to si uzima Andrej Plenković, dobijemo odgovore na ova legitimna pitanja i ako ti odgovori budu konkretni i istiniti, tek tada ćemo moći kazati da je Hrvatska krenula putem istine u svijetlu i prosperitenu budućnost. Ako se to ne dogodi s pravom ćemo se moći upitati, hoće li se Tito s nekom novom političkom nomenklaturom još slavnije sa „7 sekretara SKOJ-a“, vratiti na ulice i trgove Hrvatske, o čemu govori bivši predsjednik Josipović? I još radikalnije! Ukoliko ne dobijemo istinite odgovore, s pravom ćemo se moći upitati ne stoji li iza gradske političke trgovine skrivena državna politička trgovina puno opasnijih razmjera nego što uopće možemo slutiti?

Zbog čega su Pupovac i Radin, najvjerniji koalicijski partneri Andreja Plenkovića dozvolili skidanje svog ljubimca s najljepšeg zagrebačkog trga i zbog čega nisu ultimativno, pod prijetnjom izlaska iz koalicije zaustavili proces dekapitacije Tita? Osobito Radin, koji s Titom zaspi i koji se s Titom budi!? To me neodoljivo podsjeća na slučaj Perković-Mustać, jer dok je trajalo suđenja tim monstruoznim udbaškim zločincima zapravo su u Hrvatskoj još dublje sakriveni zločini Titove monstruozne Udbe. Dok smo se svi nadali da će uhićenje Perkovića i Mustaća nezaustavljivo iznjedriti neminovnu lustraciju, u Hrvatskoj je usporedo sa „Lex Perković“ započelo spaljivanje, otuđivanje i falsificiranje arhivske građe koja je ionako razbacana i skrivena u znanim i neznanim privatnim zbirkama. Hoće li micanje Tita značiti da smo sa titoizmom zauvijek završili kao s najtamnijom stranom hrvatske povijesti ili će to značiti tek simboličan početak pisanja nove hrvatske povijesti?

Nije vrijeme za šampanjac, vrijeme je za reviziju hrvatske povijesti, jer ona povijest koja je pisana rukom zločinca i diktatora Tita nije hrvatska povijest. Vrijeme ja za „Orbanovski“ zakon „Lex Tito“ kojim će se zabraniti svako protiv ustavno veličanje Tita i Jugoslavije! Jer ako je Orban mogao maknuti „crvenu zvezdu“ sa Heinekena, koja sila nas sprječava do kraja osvijetliti život i (ne)djelo JBT-a i svih njegovih apologeta.  Vrijeme je da inicijativa „Krug za trg“ preraste u masovnu inicijativu „Krug za Hrvatsku“, inicijativa koja će okupiti najumnije domoljube i najbolje sinove hrvatskog naroda u novu „oluju istine“ radi opstanka i budućnosti naše drage Domovine.

Spomen obilježje poginulim dragovoljcima HOS-a u Jasenovcu, u mainstreamu je kolokvijalno pretvorena u „ploču sa ustaškim pozdravom“ i od te formulacije se ne odstupa. Postavljanje tog spomen obilježja mrtvima činilo se kao prkosna provokacija buntovnih HOS-ovaca, ali danas smo svjedoci kako je taj provokativni potez branitelja Domovinskog rata postao prvorazredno političko pitanje o kojemu ovisi pad ili ostanak Hrvatske vlade. Spomen obilježje poginulim braniteljima u Jasenovcu, a neki od njih bili su najbrutalnije mučeni od nasljednika Titovih politika, mučeni tako da su im šrafcigerom iskopane oči, postavljeno je na raskrižju svih povijesnih prijepora kao simbolična istina o hrvatskom narodu i Domovinskom ratu koja je suprotstavljena monstruoznoj laži mitu o logoru Jasenovac. U Jasenovcu su danas zahvaljujući dragovoljcima Domovinskog rata sukobljeni istina i laž, istina o Domovinskom ratu i laž o ustaškom logoru, a miti o logoru u Jasenovcu zapravo je bio najvažnije opravdanje za velikosrpsku agresiju. Mit o Jasenovačkom logoru i stostruko uveličavanje broja žrtava jasenovačkog logora učinio je od hrvatskog naroda genocidni narod, proizveo je tezu da hrvatski narod nikada ne smije imati svoju državu i proizveo je brutalnu agresiju na našu Domovinu. Danas se toj velebnoj  laži suprotstavlja mala, skromna ali istinita spomen ploča čista kao sunce sa najljepšim pozdravom „Za dom spremni“, pozdravom koji u kontekstu Domovinskog rata ne može i ne smije biti nikako iskompromiran niti izdvojen sa spomen obilježja poginulim herojima Domovinskog rata. Onaj tko se usudi dirnuti u tu čistu istinu morat će u ruke uzeti šrafciger Vesne Pusić i još jednom iskopati oči svim poginulim bojovnicima čija su imena uklesana na spomen obilježju.

Branko Lustig, kao izaslanik Predsjednice na komemoraciji žrtvama u Jasenovcu bio je brutalno izviždan od lijeve falange kojoj se nije svidjela jedna znakovita izjava tog Židova i svjetski poznatog oskarovca. Na pitanje zašto ne snimi film o Jasenovcu, Branko Lustig je odgovorio:

„Ne mogu snimiti film o Jasenovcu dok se o tom logoru ne dozna prava istina“!

Trebaju li nam još neki dokazi za potrebitu reviziju hrvatske povijesti u kojoj će konačno biti zapisana istina za sve buduće naraštaje naše Domovine!? Kada se dozna puna istina o Titu i kada to bude zapisano u povijesnim i školskim knjigama, u filmovima i romanima, tada će se doznati i povijesna istina o svim mitovima koji se malo, malo, politikantski izvlače iz ladice i nemilosrdno koriste protiv hrvatskog naroda u cjelini.

Kazimir Mikašek-Kazo

CORPUS DOMINI

Mošćenička 3, Trešnjevka

10110 Zagreb Tel.: 099 7430 729
jama pod krenom kocevski rog

HODOČAŠĆE
KRIŽNIM PUTOM HRVATSKIH ZAROBLJENIKA - KOČEVJE – GROBIŠČE POD KRENOM

Subota, 23.rujna 2017.

PROGRAM:

7.00 POLAZAK ispred kapele Corpus Domini, Mošćenička 3

Zagreb - Delnice (106 km)

U Republici Sloveniji: granični prijelaz Petrina

Kaptol - Stalcerski Preval – Kočevje posjet župne crkve (31 km)

Kočevje u pravcu Baza 20 – Grobišče pod Krenom:

Posjet: Grobišče pod Krenom: križni put i kapela

Molitva križnog puta i Sveta misa u kaplici.

Povratak u Kočevje i put prema Delnicama

Delnice – Zagreb

Dolazak u Zagreb oko 20 sati.
Cijena 100 kn po osobi. Rok prijave do18.9.2017.
Ponijeti sa sobom osobnu iskaznicu, kišobran i jelo.
Duhovno vodstvo don Pavao Crnjac, rektor


Hodočašće: Križnim putom hrvatskih zarobljenika: Kočevje: Grobišče pod Krenom

U Kovčevski Rog su krajem svibnja i početkom lipnja 1945. godine dovedene žrtve iz Bleiburga...Prema svjedočenjima u Kočevskom Rogu, likvidirano je oko 40.000 Hrvata, oko 5.000 slovenskih domobrana i nekoliko tisuća Srba i pripadnika drugih narodnosti. Dovodili su ih iz Bleiburga preko Jesenica u logor Šentvid kod Ljubljane. U tom logoru razvrstavali su ih po narodnostima i u tri posebne kategorije u A, B i C. Svrstavanje u B. i C. kategoriju značilo bi smrt. Poslije toga su ih vlakovima odvozili u Kočevje. Prema nekim saznanjima prevozili su oko 8 tisuća osoba dnevno. Sa željezničke stanice odvodili su ih na područje Kočevskog Roga gdje su noću obavljali likvidacije sve do sredine lipnja 1945. godine.

Kočevski Rog su izabrali zbog poznavanja terena. Na tom području u ratu je bilo sjedište rukovodstvo Oslobodilačke fronte i vrh CK komunističke partije Slovenije. Sjedište je bilo u Bazi 20. Likvidacije su vršili dragovoljci 11. Dalmatinske brigade, 26. Dalmatinske divizije Jugoslavenske armije. U drugoj polovini svibnja 1945. godine u tu jedinicu došla je povjerenica Milja (Milka Planinc) i tražila je dragovoljce za likvidacije »bandita«. Obećala je velike nagrade, odlikovanja a potom dragovoljce odvela u Kočevski Rog. Danas znamo, da joj je desna ruka bio Simo Dubaić. U Kočevju su pripadnike dragovoljaca 11. dalmatinske brigade dočekali slovenski partizani koji su ih razvozili u teško dostupna područja puna prirodnih jama. O tome je mnogo u „Hrvatskom slovu“ pisao istraživač Zoran Božić. Posebno o Milki Planinc, kao sotonskoj povjerenici.“Ona je bila obdarena maštom sotonskog stručnjaka za mučenje i ubijanje ljudi. Ona je masovne likvidacije pretvorila u sotonsko ubijanje.”, piše Zoran Božić.Povjerenica Milja, napisao je Zoran Božić prema izjavi dragovoljca 11. dalmatinske brigade, partizana Jure, je živim žrtvama zabijala čavao u glavu i pri tome govorila: »Da li sam ti konačno izbila iz glave Nezavisnu Hrvatsku državu?« Drugi njen specijalitet se zvao slano hrvatsko srce. Nakon četiri jaka udaraca sjekirom u području prsa u obliku četverokuta, izvukla bi srce i vukla ga po podu.

Osuda komunističkih zločina: Parlamentarna skupština Vijeća Europe osudila zličin komunizma rezolucijom od 27.6.1996, i 25.01.2006. Hrvatski sabor donio Deklaraciju o osudi zločina komunizma 30.06.2206. Državni zbor Rep. Slovenije donio 2003. Zakon o vojnim grobištima. Europski parlament proglašava svojom rezolucijom od 2.4.2009: 23. kolovoz za dan spomena žrtava komunizma. Prema Zakonu o blagdanima prvi put ove 2011. godine obilježen spomen žrtava komunizma i ostalih totalitarizama. Komsije „Iustitia et pax“: Hrvatske, BiH i Slovenije: 13.5.2008 donose zajednički zahtjev: Otkriti istinu o žrtvama komunističkog zločina. Utvrditi njihov identitet. Obilježiti prikrivena grobišta. Zločini ne zastarijevaju. Ali također potrebno tražiti put pomirenja i praštanja.   

Objavljeno: Četvrtak, 14 rujan 2017 

z separovic

Malo je u Hrvatskoj takvih boraca za pravdu i pravicu kakav je ugledni i cijenjeni  prof. dr. Zvonimir Šeparović (r. 14. rujna 1928. u Blatu na Korčuli). U stvaranje hrvatske države uključio se početkom devedesetih godina. Bio je jedan od prvih suradnika prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Iako se s njim „razišao“ u nekim političkim stavovima, ostao mu je vjeran do današnjih dana.

Utemeljitelj je svjetskog i Hrvatskog žrtvoslovnog društva. Svake godine okuplja brojne intelektualce i borce za Hrvatsku te obilazi mjesta koja su najviše stradala tijekom hrvatskog obrambenog Domovinskog rata. Sudjelovao je na brojnim tribinama, predavanjima i političkim skupovima diljem svijeta gdje je prenosio istinu o borbi Hrvata za slobodu te pozivao u prvom redu hrvatske iseljenike da se vrate u Domovinu.

Sjećamo ga se i kao ministra vanjskih poslova RH. U njegovo vrijeme Hrvatska je međunarodno priznata i primljena u Ujedinjene narode. Kao ministar pravosuđa podnio je tužbu Međunarodnom sudu pravde u Haagu protiv Jugoslavije (Srbije i Crne Gore za zločin genocida nad hrvatskim narodom.). U želji da potakne suđenja hrvatskim izdajicama osmislio je i Hrvatsko nacionalno etičko sudište, koje je donijelo nekoliko presuda.

Autor je brojnih knjiga, znanstvenih radova te član iznimno značajnih kulturnih i inih institucija. Nikada ne posustaje, uvijek je tamo gdje se bori za boljitak hrvatske Domovine, a poglavito za nevine hrvatske žrtve.

Stoga, dr. Šeparoviću, sretan Vam rođendan!

I hvala Vam za sve što ste dali i što ćete dati za hrvatsku državu!

Mladen Pavković, 

 

predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.)

PETRINJA - Petak navečer u 19,00 sati u Hrvatskom domu

Oni su Hrvatska FILM

Film je snimljen prema priči “Zaboravljene bitke” brigadira HV Ivice Matešića Jeremije, režiser je Ivica Božić, produkcija udruga Žene u Domovinskom ratu Zadar. 
U filmu glume djeca i unuci hrvatskih branitelja, njih preko 40, hrvatski branitelji i članice Udruge Žene u Domovinskom ratu Zadar. Film je snimljen prema priči “Zaboravljene bitke” brigadira HV Ivice Matešića Jeremije, režiser je Ivica Božić, produkcija Udruge žene u Domovinskom ratu Zadar.

Tekst: Katica Gašljević Tomić

Trailer: http://www.dragovoljac.com/index.php/razno/6228-oni-su-hrvatska-igrani-film-trailer-2017

 

Zagreb, petak 8. rujna 2017.g. uoči velikog koncerta na Šalati, hrvatski branitelji su dodijelili Thompsonu "Veliku zlatnu plaketu - junak Domovinskog rata"!

U dvorani HVIDR-e Grada Zagreba uz mnogobrojne prijatelje i hrvatske branitelja predana mu je Velika zlatna plaketa za sve što je učinio za dobrobit slobodne, samostalne i neovisne hrvatske države, te što je bio među prvim hrvatskim dragovoljcima Domovinskog rata.

Mladen Kostić foto Stjepandic Pečarić Kostić Thompson Ljubić za portal 2017

Marko Ljubić, Marko Perković Thompson, Mladen Kostić, akademik Josip Pećarić i dr. Josip Stjepandić


     

         Mladen Kostić 9 rujna koncert Thompsona 2017

         prof. dr. sc. Josip Jurčević, Kazimir Mikašek Kazo i Mladen Kostić 

 Mladen Kostić 9 rujna 2017 Zagreb Marko Perković Thompson 1

Brojni obožavatelji na lokaciji koncerta počeli su se okupljati u kasnim popodnevnim satima

Mladen Kostić 9 rujna 2017 Zagreb Marko Perković Thompson 2

Nakon oborenog Guinnessovog rekorda na Kupresu, na kojem je sudjelovalo više od 2.000 Ivana, Marko Perković Thompson zatvara ljetnu sezonu na Šalati u Zagrebu

Mladen Kostić 9 rujna 2017 Zagreb Marko Perković Thompson 3

“Dobra večer Zagreb”, pozdravio je Thompson prepunu Šalatu, te zapjevao “Dobrodošli prijatelji moji…”

Mladen Kostić 9 rujna 2017 Zagreb Marko Perković Thompson 4

Mladen Kostić 9 rujna 2017 Zagreb Marko Perković Thompson 5

Mladen Kostić 9 rujna 2017 Zagreb Marko Perković Thompson 7

Mladen Kostić 9 rujna 2017 Zagreb Marko Perković Thompson 8

Mladen Kostić Šalata Thompson

Unatoč tome što se uvijek najavljuje da su Thompsonovi koncerti visoko rizično - i ovoga puta bez ikakvih incidenata ... 
na koncert dolaze roditelji s djecom i hrvatska mladež... Na koncertu su se naši i mladi ljudi iz drugih zemalja - njegovi vjerni fanovi obavezno prate njegove koncerte ... autor ovih fotografija Mladen Kostić dolazi iz Njemačke... 

Mladen Kostić Šalata Thompson 1

Fotografije: Mladen Kostić


Preporučujemo POVEZNICA

https://www.youtube.com/watch?v=Em1pWv5doWk

MP THOMPSON NA ŠALATI! 09.09.2017. Bujica specijal - emitirano