Priopćenja

Poveznica: https://djaka-city.info/2018/04/14/8214/

Hrvatsko žrtvoslovno društvo foto Đaka Čapljina portal

Čapljina, 14. travnja 2018.
Središte Hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BiH „Stopama uporno prešućivanih hrvatskih žrtava u četrdesetim godinama XX. Stoljeća” koji organizira Hrvatsko žrtvoslovno društvo iz Zagreba u ovogodišnjem travanjskom programu svojih aktivnosti obilaze mjesta stradavanja u Hercegovini.

Tim povodom danas su predstavnici Udruge na Trgu hrvatske slobode u Čapljini položili vijenac i zapalili svijeću.

Na samom početku programa, s prigodnim riječima pozdrava i dobrodošlice u Čapljinu nazočnima se obratio načelnik općine Čapljina dr. Smiljan Vidić.

Predsjednik društva gospodin Ante Beljo govorio je o radu i djelovanju društva istaknuvši:

„Hrvatsko žrtvoslovno društvo kao nevladina, nestranačka, neprofitna znanstveno-stručna humanitarna udruga ima slijedeće ciljeve i aktivnosti:- istražuje i pomaže žrtve rata i poraća, žrtve zlouporabe moći… radi ostvarivanja svojih ciljeva Udruga povezuje svoje članove na pojedinim projektima, organizira predavanja i druge stručne i znanstvene skupove, širi istinu o hrvatskim žrtvama iz novije hrvatske povijesti i stradalnika totalitarizama XX. stoljeća. Društvo djeluje u demantiranju neistina koje se uporno šire o hrvatskim žrtvama, uzrocima i posljedicama njihova nastanka i demantiranju laži koje se svakodnevno šire kroz medije.
Surađuje s drugim organizacijama i pojedincima u zaštiti žrtava.
U prošlosti smo održali sedam kongresa na temu hrvatskih žrtava, prvenstveno iz novije hrvatske povijesti, izdali Zbornike radova s tih kongresa (preko sedam tisuća stranica). Izdali smo također i veliki broj knjiga s tematikom hrvatske žrtve. U novije vrijeme kroz naše programe posebnu pažnju posvećujemo prešućenim hrvatskim žrtvama s početka 1941. i 1942. godine koje se još u Hrvatskoj i susjednim državama uporno prešućuju, a izuzetno su bitne u razjašnjavanju uzročno-posljedičnih stradanja koja su uslijedila tijekom i u poraću Drugog svjetskog rata, a ponovila su se i u Domovinskom ratu.
Preživjeli i potomci žrtava o tim događajima mnogo znaju, oni su postali dijelom njihove kolektivne memorije, ali se sve do danas o tim zbivanjima izvan tih lokaliteta skoro pa ništa ne zna“.

U Sklopu današnjeg čina u Čapljini književnica Anita Martinac iz svoje zbirke pjesama za kraj je pročitala pjesmu „Molitva za istinu“.

Nakon toga odlazak u Struge Gorica, zatim na Radimlju i Stolac. U poslijepodnevnim satima obići će se Mostar, Ilići i Cim, a položit će se vijenci pred spomenik žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća, kao i Domovinskog rata u Cimu ispred Doma sv. Ante .

Slijedeći dan planiran je posjet Širokom Brijegu, gdje će se posjetiti mjesta stradavanja franjevaca a također će biti služena sveta misa u 11,00 sati za sve žrtve.

Đaka city

POVEZNICA - Facebook: https://www.facebook.com/POBLV/

Bleiburg 2018

Središnja komemoracija u povodu 73. godišnjice Bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda održat će se u subotu, 12. svibnja 2018., na Bleiburškom polju u Austriji.

Suorganizatori komemoracije u liturgijskom dijelu su Ravnateljstvo dušebrižništva za Hrvate u inozemstvu i Hrvatska katolička misija u Klagenfurtu.

Pokrovitelj komemoracije je Hrvatski sabor, a supokrovitelj Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine.

Komemoracija će se održati prema uobičajenome programu: 
- započet će molitvom u 11.00 sati na groblju u Unter-Loibachu, potom se nastaviti procesijom prema Bleiburškom polju, gdje će se, od 12.00 sati, uz izravan prijenos Hrvatske radiotelevizije, odvijati službeni dio komemoracije (sveta misa, dova i pozdravni govori uime pokrovitelja, supokrovitelja i organizatora).

Misno slavlje predvodit će zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije msgr. dr. Želimir Puljić.

Počasni bleiburški vod i ove godine organizira besplatni prijevoz za hodočasnike iz Zagreba u Bleiburg. Autobusi će polaziti ujutro, 12. svibnja 2018., od 5.00 do 6.00 sati s autobusnog kolodvora u Zagrebu.

Fotografija/ Arhiva HŽD

FRANJEVCI U JAMU UBAČENI NAGLAVAČKE OKRENUTI LICEM PREMA JAMI, PUCALI IM U ZATILJAK I GURNULI IH NIZ STRMINU - Tomića njiva

 

Iskapanje na lokalitetu »Tomića njiva« u samom središtu Ljubuškog trajala su od 19. do 29. srpnja (9 dana) 2010. Tu je ubijeno i zakopano 28 osoba, žrtava komunističkog režima. Većina ih je bila ispitivana i određena za ubojstvo u obližnjoj zloglasnoj »Ozninoj kući« čiji podrum-tamnica i danas jezivo izgleda.

Oni su ovdje jednostavno ubijani na rubu jame i gurani niz strminu. Zbog toga muku smo mučili s određivanjem koja kost pripada kojem tijelu. Ovdje su pronađeni skeleti dva franjevca. Potpuno smo oslobodili prilaz do njih. Skeletu franjevca smo dodijelili br. 12. Noge u cipelama, iako nismo znali da su njegove, pronašli smo mu na samom početku rada na masovnoj grobnici, ali su se ostali dijelovi tijela gubili u šumi kostiju. Nalaženjem ostataka franjevačke krunice dobili smo čvrst trag. Danas vidimo što se s njim dogodilo. U jamu je ubačen naglavačke. Okrenuli su ga licem prema njoj, pucali mu u zatiljak i gurnuli ga niz strminu. Križ s moćima ostao mu je na vratu, naočale su mu pale nedaleko od glave, pasić i franjevačka krunica poletjeli su prema prsima. I neki drugi umirali su na sličan način.

U ovom grobištu ubijeni su franjevci fra Slobodan Lončar i fra Martin Sopta. Arheolog prof. mr. sc. Tihomir Glavaš, je vodio iskapanje i pripremanje tijela za vađenje te forenzičarka prof. dr. sc. Marija Definis Gojanović, koja je vodila vađenje tijela, opseg masovne grobnice iznosi 5,10 x 4,18 x 2,54 m. Komunisti su ubili i u nju nabacili 28 tijela, kako smo uspjeli zaključiti tek na kraju došavši do najdublje točke masovne grobnice koja se nalazila u škripu.

Izvelo ih je Povjerenstvo za obilježavanje i uređivanje grobišta iz Drugog svjetskog rata i poraća na području općine Ljubuški na čijem je čelu Vice Nižić, uz suradnju s Vicepostulaturom postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« na čijem je čelu fra Miljenko Stojić.

Ova masovna grobnica nastala je krajem Drugog svjetskog rata. Nakon što su komunisti osvojili Zapadnu Hercegovinu, u tamnicu Ljubuški dovodili su mnogobrojne uhićenike i redovito ih ubijali. Rijetki su se spasili, najviše zahvaljujući poznanstvu s nekim od ubojica i nalogodavaca. Do sada su pronađeni posmrtni ostatci komunističkih žrtava iz tamnice u Ljubuškom na lokaciji Belića gumno u Vrgorcu te Tomića njiva u samom središtu Ljubuškog.

Poveznica - tekst: https://komunistickizlocini.net/2016/04/18/franjevci-u-jamu-ubaceni-naglavacke-okrenuti-licem-prema-jami-pucali-im-u-zatiljak-i-gurnuli-ih-niz-strminu-tomica-njiva-ljubuski-video/

Video https://www.youtube.com/watch?v=rDWdlr6N7to

MOLITVA I SVIJEĆA ZA ŽRTVE U ČAPLJINI NA LOKACIJI TOMIĆ NJIVA

Ljubuški Tomić njiva Hrvatsko žrtvoslovno društvo

Ljubuški Tomić njiva Hrvatsko žrtvoslovno društvo 1

Ljubuški Tomić njiva Hrvatsko žrtvoslovno društvo 2

Vice Nižić

Ljubuški Tomić njiva Hrvatsko žrtvoslovno društvo 3

Ljubuški Tomić njiva Hrvatsko žrtvoslovno društvo 4

Ljubuški Tomić njiva Hrvatsko žrtvoslovno društvo 5

Ljubuški Tomić njiva Hrvatsko žrtvoslovno društvo 6

Ljubuški Tomić njiva Hrvatsko žrtvoslovno društvo 7

Ljubuški Tomić njiva Hrvatsko žrtvoslovno društvo 8

Ljubuški Tomić njiva Hrvatsko žrtvoslovno društvo 10  

Ljubuški Tomić njiva Hrvatsko žrtvoslovno društvo 9 Ljubuški Tomić njiva Hrvatsko žrtvoslovno društvo 11

Vice Nižić, Đuro Knezičić, Ante Beljo i Mate Gogić

Arhiva HŽD / Jadranka Lučić 

Komunistički ZločiniNovoPolitika

Hrvatsko žrtvoslovno društvo na hodočašću u Hercegovini pod nazivom Stopama uporno prešućivanih hrvatskih žrtava u četrdesetim godinama 20. stoljeća

Hrvatsko nebo Čapljina Hrvatsko žrtvoslovno društvo Ante Beljo

Hrvatsko žrtvoslovno društvo sa sjedištem u Zagrebu organiziralo je trodnevno hodočašće u Hercegovinu pod nazivom “Stopama uporno prešućivanih hrvatskih žrtava u četrdesetim godinama 20. stoljeća”. Oko pedeset članova Društva sa predsjednikom Antom Beljom položili su vijence i zapalili svijeće na više mjesta u Hercegovini gdje su počinjeni zločini nad Hrvatima početkom četrdesetih godina, uglavnom nedužnim civilima, a počinili su ih partizani i četnici.

zrtve hodocasce Ljubuški

Slijedećeg dana članovi Društva položili su vijence i zapalili svijeće pokraj Spomenika hrvatskoj slobodi u Čapljini gdje ih je dočekao gradonačelnik gospodin Smiljan Vidić, te se obratio nazočnima prigodnim riječima zahvale. U programu je sudjelovala i predsjednica Središta Hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BiH književnica Anita Martinac koja je govorila pjesmu Molitva za istinu te bila potpora u suorganizaciji hodočašća. Nakon Čapljine položen je vijenac i zapaljena svijeća u Strugama Gorici, gdje je ubijeno 25 hrvatskih civila u periodu od 13., 14. i 15. travnja 1941. godine od strane četničkih postrojbi. O tomu ih je upoznao po provedenim saznanjima i istraživanjima na području Strugam i Gorice, publicist gospodin Stanislav Vukorep.

Na Radimlji pored Stoca, vijenci su položeni uz spomenik žrtvama na Vidovu polju na mjestu masovnog posljeratnog jugokomunističkog zločina poznatom i kao Hercegovački Bleiburg. Nazočnim se u ime domaćina obratio gospodin Mladen Bošković predsjednik Ogranka Matice hrvatske Stolac i zahvalio na posjetu članovima Društva. Gospodin Stanislav Vukorep govorio je o dosadašnjim istraživanjima i saznanjima o masovnim ubojstvima na Radimlji, koja su započela odmah nakon dolaska partizana, u jesen 1944., a nastavljena su godinama nakon Drugog svjetskog rata. Na to mjesto dovođeni su također zatočenici iz mostarske „Ćelovine, zatvora OZN-e u Stocu, Čapljini, Čitluku i Ljubuškom. Književnica Anita Martinac je s prigodnom pjesmom Jame na Radimlji evocirala emocije i sjećanja na žrtve. Predsjednik žrtvoslovnog društva gospodin Ante Beljo govorio je o važnosti razotkrivanja istine a molitvu uz zapaljene svjeće izrekao je don Rajko Marković.

Nakon Čapljine, Stuga – Gorice, Radimlje i Stoca članovi Hrvatskog žrtvoslovnog društva uputili su se u Mostar u pratnji povjesničara Marijana Mandića i književnice Martinac, koji su im predstavili znamenitosti Hercegovine i govorili o povjesnim okolnostima kako iz vremena Drugog svjetskog rata tako i Domovinskog rata.

U Mostaru su posjetili Franjevački samostan gdje je domačin bio fra Ivan Ševo, dok je bogatu franjevačku knjižnicu predstavio fra Ante Marić. Članovi su također posjetili jezgru Staroga grada i Stari Most, te se spomenili i sedam pobijenih franjevaca iz mostarskog samostana koji su ubijeni i bačeni u Neretvu u veljači 1945. godine od strane partizana.

Isti dan članovi Društva također su posjetili Iliće i Cim, gdje su 15.travnja 1941. četnici-komunisti ubili četvero hrvatskih mještana, te spalili preko stotinu kuća i protjerali stanovništvo. U Cimu u Domu svetog Ante članove Hrvatskog žrtvoslovnog društva dočekao je fra Luka Marić, te članovi KUD Sv. Ante Cim, kao i članovi Udruge Framost. Nazočnima su o događanjima s početka Drugog svjetskog rata govirili povjesničari Hrvoje Mandić i Marijan Mandić. Program je vodila književnica Anita Martinac, a nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća obratio se i gospodin Ante Beljo.

Slijedećeg dana članovi Hrvatskog žrtvoslovnog društva nazočili su svetoj misi u Širokom Brijegu, te obilasku skloništa gdje su u veljači 1945. pobijeni širokobriješki franjevci o čemu im je govorio vicepostularor Vicepostulature fra Leo Petrović i 65 subraće fra Miljenko Stojić. U ime domaćina članove društva pozdravili su gradonačelnik Širokog Brijega gospodin Miro Kraljević i župan Zapadno-hercegovačke županije gospodin Zdenko Ćosić.

Pod jakim dojmovima o saznanjima iz prošlosti, kulturnoj baštini, kao i ljepotama Hercegovine, članovi Hrvatskog žrtvoslovnog društva vratili su se u Zagreb sa željom da o istom svjedoče pisanom riječi.  

Hrvatsko nebo

POVEZNICAhttp://hrvatskonebo.com/hrvatskonebo/2018/04/17/hzd-na-hodocascu-u-hercegovini-pod-nazivom-stopama-uporno-presucivanih-hrvatskih-zrtava-u-cetrdesetim-godinama-20-stoljeca/

'Stopama uporno prešućivanih hrvatskih žrtava u četrdesetim godinama 20. stoljeća''

Ljubuški HŽD Ante Beljo 1

Preporučujemo video zapis Borisa Vidovića 
Hodočašće stopama prešućivanih četničkih zločina u Hercegovini: Ljubuški

https://www.youtube.com/watch?v=Lmb9HxQKBWA 

Ljubuški HŽD Ante Beljo 2

Ljubuški HŽD Ante Beljo 3

 

Ljubuški HŽD Ante Beljo 4

Ljubuški HŽD Ante Beljo 5

Ljubuški HŽD Ante Beljo 6

Ljubuški HŽD Ante Beljo 7

Ljubuški HŽD Ante Beljo 8

Ljubuški HŽD Ante Beljo 9

Ljubuški HŽD Ante Beljo 10

Ljubuški HŽD Ante Beljo 11

Ljubuški HŽD Ante Beljo 12

Ljubuški HŽD Ante Beljo 13

Ljubuški HŽD Ante Beljo 14

Karolina Vrban Zrinski, Mate Gogić, Mira Mioković i Slavica Vučko

Fotografije: Arhiva HŽD / Đurđa Cecelja / Jadranka Lučić

Poveznica: https://www.bljesak.info/kultura/vjera/hodocasce-stopama-uporno-presucivanih-hrvatskih-zrtava-u-40-im-godinama-20-stoljeca/232673

 

Široki Brijeg, Mostar, Čapljina, Stolac...

Hodočašće ''Stopama uporno prešućivanih hrvatskih žrtava u 40-im godinama 20. stoljeća'' Pored Međugorja, Čapljine, Stoca, Mostara, hodočašće će proći i kroz Široki Brijeg.

Kultura / Vjera | 12. 04. 2018.

dron crkva siroki Bljesak.info

Foto: Bljesak.info / Crkva Uznesenja BDM u Širokom Brijegu

 

U organizaciji Hrvatskog žrtvoslovnog društva, na području Hercegovine, 13., 14. i 15. travnja 2018. održava se hodočašće ''Stopama uporno prešućivanih hrvatskih žrtava u četrdesetim godinama 20. stoljeća''.

Pored Međugorja, Čapljine, Stoca, Mostara, hodočašće će proći i kroz Široki Brijeg.

Prema planu i programu, u nedjelju, 15. travnja sudjelovat će na svetoj misi u crkvi Uznesenja BDM u Širokom Brijegu. Nakon toga će obići mjesto okrutnog partizanskog ubojstva 12 franjevaca koje se dogodilo 7. veljače 1945. godine.

Više o hodočašću i društvu možete pročitati na: www.viktimologija.com.hr

 

O Društvu

Hrvatsko žrtvoslovno društvo djeluje u Hrvatskoj od 1991. godine, i registrirano je u Gradu Zagrebu.

Hrvatsko žrtvoslovno društvo kao nevladina, nestranačka, neprofitna znanstveno-stručna humanitarna udruga ima sljedeće ciljeve i aktivnosti: istražuje i pomaže žrtve rata i poraća, žrtve zlouporabe moći… radi ostvarivanja svojih ciljeva Udruga povezuje svoje članove na pojedinim projektima, organizira predavanja i druge stručne i znanstvene skupove, širi istinu o hrvatskim žrtvama iz novije hrvatske povijesti i stradalnika totalitarizama 20. stoljeća. Društvo djeluje u demantiranju neistina koje se uporno šire o hrvatskim žrtvama, uzrocima i posljedicama njihova nastanka i demantiranju laži koje se svakodnevno šire kroz medije. U prošlosti u održali sedam kongresa na temu hrvatskih žrtava, prvenstveno iz novije hrvatske povijesti, izdali Zbornike radova s tih kongresa (preko sedam tisuća stranica). Izdali su također i veliki broj knjiga s tematikom hrvatske žrtve. U novije vrijeme kroz svoje programe posebnu pažnju posvećuju prešućenim hrvatskim žrtvama s početka 1941. i 1942. godine koje se još u Hrvatskoj i susjednim državama uporno prešućuju, a izuzetno su bitne u razjašnjavanju uzročno-posljedičnih stradanja koja su uslijedila tijekom i u poraću Drugog svjetskog rata, a ponovila su se i u Domovinskom ratu.

Zločini iz 40-tih

Hrvatsko žrtvoslovno društvo na hodočašću u Hercegovini

Hrvatsko žrtvoslovno društvo na hodočašću u Hercegovini pod nazivom ''Stopama uporno prešućivanih hrvatskih žrtava u četrdesetim godinama 20. stoljeća''

zrtve hodocasce Ljubuški

Hodočašće

Poveznica: https://www.bljesak.info/kultura/vjera/hrvatsko-zrtvoslovno-drustvo-na-hodocascu-u-hercegovini/233136

Hrvatsko žrtvoslovno društvo sa sjedištem u Zagrebu organiziralo je trodnevno hodočašće u Hercegovinu pod nazivom “Stopama uporno prešućivanih hrvatskih žrtava u četrdesetim godinama 20. stoljeća”. Oko pedeset članova Društva s predsjednikom Antom Beljom položili su vijence i zapalili svijeće na više mjesta u Hercegovini gdje su počinjeni zločini nad Hrvatima početkom četrdesetih godina, uglavnom nedužnim civilima, a počinili su ih partizani i četnici.

U petak su doputovali u Ljubuški, gdje su ih na Trgu dr. Franje Tuđmana dočekali ljubuški gradonačelnik Nevenko Barbarić i predsjednik Općinskog vijeća Ljubuški Tihomir Kvesić.  

Načelnik Barbarić upoznao je goste s aktivnostima i rezultatima iskapanja masovnih grobnica na području Ljubuškog, iz kojih su izvađeni ostaci 61 žrtve komunističko-partizanskog zločina, koje su zajednički pokopane na novom gradskom groblju u Ljubuškom.

Predstavnici Društva položili su vijenac i zapalili svijeće pokraj spomenika ljubuškim žrtvama na Trgu dr. Franje Tuđmana, a posjetili su i obližnje stratište Tomića njive, o čemu im je govorio Vice Nižić.

Slijedećeg dana članovi Društva položili su vijence i zapalili svijeće pokraj Spomenika hrvatskoj slobodi u Čapljini gdje ih je dočekao gradonačelnik Smiljan Vidić, te se obratio nazočnima prigodnim riječima zahvale. U programu je sudjelovala i predsjednica Središta Hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BiH književnica Anita Martinac koja je govorila pjesmu Molitva za istinu te bila potpora u suorganizaciji hodočašća.

Nakon Čapljine položen je vijenac i zapaljena svijeća u Strugama Gorici, gdje je ubijeno 25 hrvatskih civila u periodu od 13., 14. i 15. travnja 1941. godine od strane četničkih postrojbi. O tomu ih je upoznao po provedenim saznanjima i istraživanjima na području Struga i Gorice, publicist gospodin Stanislav Vukorep.

Na Radimlji pored Stoca, vijenci su položeni uz spomenik žrtvama na Vidovu polju na mjestu masovnog poslijeratnog jugokomunističkog zločina poznatom i kao ''hercegovački Bleiburg''. Nazočnim se u ime domaćina obratio Mladen Bošković predsjednik Ogranka Matice hrvatske Stolac i zahvalio na posjetu članovima Društva. Gospodin Stanislav Vukorep govorio je o dosadašnjim istraživanjima i saznanjima o masovnim ubojstvima na Radimlji, koja su započela odmah nakon dolaska partizana, u jesen 1944., a nastavljena su godinama nakon Drugog svjetskog rata. Na to mjesto dovođeni su također zatočenici iz mostarske „Ćelovine, zatvora OZN-e u Stocu, Čapljini, Čitluku i Ljubuškom.

Književnica Anita Martinac je s prigodnom pjesmom Jame na Radimlji evocirala emocije i sjećanja na žrtve. Predsjednik žrtvoslovnog društva gospodin Ante Beljo govorio je o važnosti razotkrivanja istine a molitvu uz zapaljene svijeće izrekao je don Rajko Marković.

Nakon Čapljine, Stuga – Gorice, Radimlje i Stoca članovi Hrvatskog žrtvoslovnog društva uputili su se u Mostar u pratnji povjesničara Marijana Mandića i književnice Martinac, koji su im predstavili znamenitosti Hercegovine i govorili o povijesnim okolnostima kako iz vremena Drugog svjetskog rata tako i Domovinskog rata.

U Mostaru su posjetili Franjevački samostan gdje je domaćin bio fra Ivan Ševo, dok je bogatu franjevačku knjižnicu predstavio fra Ante Marić. Članovi su također posjetili jezgru Staroga grada i Stari Most, te se spomenuli i sedam pobijenih franjevaca iz mostarskog samostana koji su ubijeni i bačeni u Neretvu u veljači 1945. godine od strane partizana.

Isti dan članovi Društva također su posjetili Iliće i Cim, gdje su 15. travnja 1941. četnici-komunisti ubili četvero hrvatskih mještana, te spalili preko stotinu kuća i protjerali stanovništvo. U Cimu u Domu svetog Ante članove Hrvatskog žrtvoslovnog društva dočekao je fra Luka Marić, te članovi KUD Sv. Ante Cim, kao i članovi Udruge Framost.

Nazočnima su o događanjima s početka Drugog svjetskog rata govorili povjesničari Hrvoje Mandić i Marijan Mandić. Program je vodila književnica Anita Martinac, a nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća obratio se i gospodin Ante Beljo.

Slijedećeg dana članovi Hrvatskog žrtvoslovnog društva nazočili su svetoj misi u Širokom Brijegu, te obilasku skloništa gdje su u veljači 1945. pobijeni širokobriješki franjevci o čemu im je govorio vicepostularor Vicepostulature fra Leo Petrović i 65 subraće fra Miljenko Stojić.

U ime domaćina članove društva pozdravili su gradonačelnik Širokog Brijega Miro Kraljević i župan Zapadno-hercegovačke županije Zdenko Ćosić.

Pod jakim dojmovima o saznanjima iz prošlosti, kulturnoj baštini, kao i ljepotama Hercegovine, članovi Hrvatskog žrtvoslovnog društva vratili su se u Zagreb sa željom da o istom svjedoče pisanom riječi, navodi se u priopćenju.

 

Potkategorije