Priopćenja

HNES 9 rujna 2017 Zagreb foto Mladen Kostić

Mladen Kostić, član Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta, prof. dr. sc. Josip Jurčević, dr. sc. Zdravko Tomac, prof. dr. h. c. Nikola Debelić, prof. dr. sc. Zvonimir Šeparović, Kazimir Mikašek Kazo, Nevenka Nekić, prof., akademik Josip Pečarić i dr. Josip Stjepandić 

HNES 9 rujna 2017 Zagreb foto Mladen Kostić 1

HNES 9 rujna 2017 Zagreb foto Mladen Kostić 2

Fotografije: Mladen Kostić

Zagreb, 9. rujna 2017. godine


Jurica Galoic/PIXSELL

UNATOČ PLJUVANJU i silnim napadima, VRATIT ĆEMO POZDRAV: ZA DOM – SPREMNI!

Autor: Damir Kramarić  srijeda, 02. rujan 2015. u 20:00

Bitno je naglasiti da to nije pozdrav identičan onome koji se koristiu u NDH. Tada su uzvikivali: Za poglavnika i dom – spremni. Pozdrav 'Za dom - spremni' spominje se u operi Nikola Šubić Zrinski te u mnogim drugim domoljubnim pjesmama, ističe Šeparović 

Nakon što je akademik dr. Josip Pečarić pokrenuo inicijativu da pozdrav “Za dom spremni” postane službeni pozdrav Hrvatske vojske te nakon što su ga svojim potpisima podržali brojni akademici, znanstvenici te biskupi Košić i Pozaić, danima su u hrvatskom, ali i njemačkom javnom prostoru odjekivali plotuni žestokih medijskih napada na tu inicijativu i na potpisnike peticije.

Brojni analitičari, povjesničari i navodni povjesničari, biskupe su i brojne intelektualce nazvali ustašoidima, simpatizerima fašizma, rušiteljima ugleda Republike Hrvatske te ‘saveznicima najvećih hrvatskih neprijatelja koji jedva čekaju da im netko ponudi argumente da Hrvatsku mogu proglasiti ustašoidnom i fašističkom tvorevinom’. Najgore je, čini se, prošao zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, Želimir Puljić.

Njega su posebno žestoko kritizirali, premda se nitko, koliko nam je poznato, nije pozabavio osnovnim njegovim prijedlogom, odnosno dijelom izjave ‘da bi zbog javnih prijepora oko pozdrava Za dom spremni trebalo organizirati znanstveni skup koji bi mogao dati stručne i znanstvene priloge o tom pozdravu, odnosno odgovoriti na pitanje: je li riječ isključivo o ustaškom pozdravu, ili je ‘Za dom spremni’ stari hrvatski pozdrav kojeg su ustaše preinačili pa također koristili’.

Nitko od Puljićevih kritičari nije odgovorio na pitanje: Zašto bi prijedlog znanstvene rasprave o nečemu što i danas izaziva kontraverze i što nije dovoljno istraženo, bio skandalozan? Sve to pokazuje, po svemu sudeći, da većina kritičara nije ulazila u meritum stvari, već su, bez analize izrečenoga, s unaprijed pripremljenim stavom samo lijepili etikete.

Budući da se zbog siline i učestalosti napada na inicijatore peticije, u hrvatskom medijskom prostoru do sada nisu mogli čuti ni pročitati argumenti druge strane, za komentar smo zamolili predsjednika Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta – čiji su članovi masovno podržali peticiju akademika Pačarića (koji je, pak, preuzeo ideju Branka Borkovića).

Kako komentira napade na potpisnike inicijative da se ‘Za dom spremni’ uvede kao službeni pozdrav u OS RH? Je li mu poznato jesu li znanstvenici ikada temeljito istražili povijest tog pozdrava te kako komentira činjenicu da osobe koje tvrde da bi iselili iz Hrvatske kada bi se taj pozdrav legalizirao, u isto vrijeme ne dozvoljavaju istraživanje stvarnog broja žrtava Jasenovca i karakter logora Jasenovac, upitali smo dr. Zvonimira Šeparovića.

”Potpisnik sam apela kojeg je inicirao akademik Pečarić, kojeg su potpisali i biskupi Košić i Pozaić te koji je dosad prikupio preko 4000 potpisa. Bitno je naglasiti da to nije pozdrav identičan onome koji se koristiu u NDH. Tada su uzvikivali: Za poglavnika i dom – spremni. Pozdrav ‘Za dom – spremni’ spominje se u operi Nikola Šubić Zrinski te u mnogim drugim domoljubnim tekstovima, budnicama te je motiv mnogih hrvatskih pjesama. ‘Dom’ je u hrvatskoj povijesti i tradiciji oduvijek važan, on simbolizira i obitelj i domovinu. Znanstvenica Eva Kirchmayer-Bilić, docentica na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i članica Hrvatskog nacionalnog etičkog,  u svojoj studiji ističe da je pozdrav Za dom – spremni korišten često u domoljubnoj poeziji, za vrije Ilira, a posebno kod Zrinskih. U operi Nikola Šubić Zrinski to je i središnja tema. ‘Hrvatski dom’ ima veliku simboliku i veliku vrijednost kroz povijest. Obitelj i dom glavna su hrvatska uporišta i utočište kroz cijelu povijest. Imamo, stoga, mnogo razloga da taj pozdrav zadržimo. Marko Perković Thompson već godinama taj pozdrav koristi u svojoj pjesmi, no prekršajno su ga prijavili, tek nakon što je u Kninu pjevao na 20. godišnjicu pobjede u Domovinskom ratu. Sudac je, međutim, presudio da tu nema elemenata kaznenog djela. Zbog svega navedenog, na putu smo da reafirmirano taj pozdrav”, podvlači dr. Zvonimir Šeparović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta.

Dodao je potom da su nadbiskupa Puljića žestoko napali i u Njemačkoj, gdje je Die Zeit napisao da je Puljić fašistoidni biskup. Napomenuo je međutim  da su na tekst u DieZeitu, reagirali članovi Etičkog sudišta iz Njemačke, koji su pojasnili Nijemcima što je nadbiskup u stvari rekao i za što se zalaže.

”Dr. Stjepan Razum tvrdi da je logor Jasenovac imao tri faze i da je najteža bila ona nakon 1945. godine. No, otac i sin Goldstein, Klasić, Jakovina i Markovina ne daju da se istraže komunistički zločini. Misle da se to može sakriti. I o tome ćemo raspravljati na sjednici Sudišta, a organizirat ćemo i tribinu na kojoj će govoriti oni koji su prošli komunističke zatvore, poput Marka Veselice i drugih žrtava, pa čak i onih koje je maltretirao najveći antifašist u Hrvatskoj – Ivan Fumić. Treba nam objektivnost i istina, jer imamo mnogo razloga braniti Hrvatsku od tvrdnji da nosimo ustašku guju u njedrima. Tu monstruoznu optužbu izrekao je usred Knesseta, bivši predsjednik Josipović, premda je to posve netočno”, zaključuje dr. Šeparović.
Autor: Damir Kramarić    srijeda, 02. rujan 2015. u 20:0

74. obljetnica stradanja Zrinjana

Zrin 2017 1 Mario Eržić

 Sedamdeset i četvrta obljetnica stradanja Zrinjana, tradicionalno je obilježena u Zrinu u subotu 9. rujna 2017.g.

Zrin 2017 1 Mario Eržić 1

Misno slavlje u 11 sati predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak u zajedništvu s krčkim biskupom Ivicom Petanjkom i sisačkim biskupom Vladom Košićem

Zrin 2017 1 Mario Eržić 2

Župan Ivo Žinić, uz kojega je bila i predsjednica Županijske skupštine Ivanka Roksandić, u subotu, 9. rujna 2017. godine, u Zrinu je sudjelovao u obilježavanju 74. obljetnice stradanja Zrinjana

Zrin 2017 1 Mario Eržić 3

Zrin 2017 1 Mario Eržić 4

Zrin 2017 1 Mario Eržić 5

Spomen-križ podno Starog grada Zrina na mjestu srušene župne crkve Našašća svetog Križa

Prema do sada prikupljenim podacima iz Zrina je za vrijeme i nakon II. svjetskog rata, što poginulo što pobijeno, 213 osoba. Preživjelo je svega 16 muškaraca starijih od 18 godina. Nakon rata sva pokretna i nepokretna imovina Zrinjana je konfiscirana, a svim stanovnicima, tj. udovicama i djeci, zabranjen je povratak u mjestom.  Do danas nije pravda ispravljena... krivci nikada nisu osuđeni, niti vraćena otuđena imovina, zemlja njihovim nasljednicima. 

Zrin 2017 1 Mario Eržić 8

Zrin 2017 1 Mario Eržić 9

Zrin 2017 1 Mario Eržić 10

Zrin 2017 1 Mario Eržić Ante Beljo

Među hodočasnicima bio je i gosp. Ante Beljo, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva

Ante Beljo Zrin 2017

Fotografija Franje Mlinarića - na fotografiji Ante Beljo, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva


Zrin 2017 1 Mario Eržić odavanje počasti Zrin 2017 1 Mario Eržić 7

Tekat i fotografije: Mario Eržić, Zrin 2017.  

Preporučujemo poveznicu sa fotografijama Sisačko-moslavačke županije

http://www.smz.hr/site/najob/arhiva-objava-i-vijesti/4899-74-obljetnica-stradanja-zrinjana   

Ane Beljo Zrin 2017 biskupi fotografija sisačko moslavačke županije         

 

U slavu hrvatskih mučenika na Udbini je u subotu na 524. obljetnicu Bitke na Krbavskom polju održana misa koju je pred deset tisuća hodočasnika predvodio šibenski biskup Tomislav Rogić.

 

Hrvatska Udbina 2017 A Drnetić 2

HODOČAŠĆE U ORGANIZACIJI HRVATSKOG ŽRTVOSLOVNOG DRUŠTVA

Misi na otvorenom u Udbini uz Crkvu hrvatskih mučenika prisustvovalo je najmanje 10.000 vjernika među njima i potpredsjednik Hrvatskog Sabora Milijan Brkić i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Hrvatska Udbina 2017 A Drnetić  

Hrvatska Udbina 2017 A Drnetić 1 Hrvatska Udbina 2017 A Drnetić 3

Hrvatska Udbina 2017 A Drnetić 4

Hrvatska Udbina 2017 A Drnetić 5 

Hrvatska Udbina 2017 A Drnetić 6 Hrvatska Udbina 2017 A Drnetić 8

Hrvatska Udbina 2017 A Drnetić 7

Hrvatska Udbina 2017 A Drnetić 9 

Hrvatska Udbina 2017 A Drnetić 10 Hrvatska Udbina 2017 A Drnetić 11

Hrvatska Udbina 2017 A Drnetić 12

Hrvatska Udbina 2017 A Drnetić 13 Hrvatska Udbina 2017 A Drnetić 15

Hrvatska Udbina 2017 A Drnetić 14

Hrvatska Udbina 2017 A Drnetić 16 Hrvatska Udbina 2017 A Drnetić 18

Hrvatska Udbina 2017 A Drnetić 17

Hrvatska Udbina 2017 A Drnetić 19 Hrvatska Udbina 2017 A Drnetić 23

Hrvatska Udbina 2017 A Drnetić 20

Hrvatska Udbina 2017 A Drnetić 21

Hrvatska Udbina 2017 A Drnetić 22

Hrvatska Udbina 2017 A Drnetić 23

  Hrvatska Udbina 2017 A Drnetić 24

Hrvatska Udbina 2017 A Drnetić 25

Fotografije: Anita Drnetić

Vlahović Pupovcu: Smatraš li RH svojom domovinom? Izjasni se više!

Velikoj većini Srba u Hrvatskoj dosta je neprekidnog talasanja i izazivanja napetog stanja, a to ne podržava preko 85% Srba u Hrvatskoj, priopćio je predsjedik SPS-a

Predsjednik Srpske pravedne stranke Nenad Vlahović prozvao je šefa Srpskog narodnog vijeća Milorada Pupovca zbog izjava nastalih nakon paljenja Novosti u Zagrebu. 

"Ja sam navikao trpjeti nečinjenje države. Napade na moju obitelj, na institucije i na mjesta gdje rade pripadnici srpske zajednice. Jer očito za Srbe mira u Hrvatskoj nema", rekao je Pupovac nakon poteza Autohtone Hrvatske stranke prava. 

Vlahovićevo priopćenje, koje je odgovor na ove riječi, prenosimo u cijelosti. 

"Obavezan sam i dužan da kao građanin države Hrvatske, a koji Hrvatsku smatram svojom domovinom, pozvati Milorada Pupovca da se decidirano izjasni o svojim izjavama i da jasno kaže, gdje je i tko je i kada vršio napade na njegovu obitelj, institucije i mjesta gdje Srbi rade.

Ovako izrečene tvrdnje su neutemeljene, bez dokaza i smatram ih neozbiljnim, koje nemaju činjeničnu podlogu.

Obavezan sam Pupovca podsjetiti i pozvati ga da javno kaže: 'Je li točno da je on osobno u nekoliko navrata vršio verbalni pritisak na moje pretpostavljene u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, da se meni uruči otkaz s posla savjetnika župana za pitanje nacionalnih manjina'.

Istovremeno od osam članova moje obitelji bio sam jedini zaposlen, dok su i danas moji sinovi i snahe nezaposleni i oboje sa svojom malodobnom djecom. Tvoji gospodine Milorade, koliko znam svi su zaposleni, dobro ostvaruju osobna primanja i imaju riješeno stambeno pitanje.

Što to tebi Pupovče ne nedostaje u Republici Hrvatskoj nije teško predvidjeti, jesu li to možda hrvatske kune ili poneka druga valuta?

Velikoj većini Srba u Hrvatskoj dosta je neprekidnog talasanja i izazivanja napetog stanja, a to ne podržava preko 85% Srba u Hrvatskoj.

Sve pojave na taj način izazvane, negativno se odražavaju na kompletnu srpsku zajednicu u Hrvatskoj, a šteti u međunarodnoj javnosti i samoj državi Hrvatskoj.

Jesi li svjestan da je navedeno 'nečinjenje države' izravan napad i na Vladu i sve pravosudne institucije, a na koje imaš izravan utjecaj jer si dio izvršne vlasti?

Da, osobno smatram da nema činjenja određenih pravosudnih institucija jer sedam mojih kaznenih prijava već više od godinu dana nisu vidjele svjetlost pravde. Te prijave su direktno protiv tebe kao odgovorne osobe u SNV-u koji troši milijunska sredstva poreznih obveznika.

Istovremeno tri tužbe Pupovca protiv mene riješene su u prvom stupnju promptno i to sve u korist Pupovca kao tužitelja.

Točno da osjećaš nečinjenje države!

Jasno kažem da se to odnosi na sedam kaznenih prijava i da pravosudne institucije ne čine ništa.

Je li ti se to priznanje potkralo ili si zaista po prvi puta nešto priznao?

Pozivam te da utječeš na nečinjenje sredstava informiranja i dogovoriš s g. Stankovićem naše sučeljavanje 1 na 1.

Imam ti u javnosti reći za tebe poražavajuće činjenice, a ti to dobro znaš pa izbjegavaš naš susret.

Blokada u kojoj me drži većina sredstava informiranja može biti tvojim činjenjem riješena.

Smatraš li državu Hrvatsku svojom domovinom?

Izjasni se već jednom.

No, činjenje prema Hrvatskoj to baš i ne potvrđuje", priopćio je Vlahović.

Poveznica: http://direktno.hr/direkt/vlahovic-pupovcu-smatras-li-rh-svojom-domovinom-izjasni-se-vise-96916/#.WbEFbzpxr_Y.facebook

Druga strana rubikona Miroslav Tuđman

Pozivamo Vas na promociju knjige prof. dr. sc. Miroslava Tuđmana Druga strana Rubikona.
Politička strategija Alije Izetbegovića.

Predstavljanje će se održati u četvrtak 7. rujna 2017. u 19 sati u dvorani „Vijenac“ Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta, Kaptol 29a, Zagreb.

Knigu će predstaviti:

akademik Davorin Rudolf,

akademik Ivan Aralica,

prof. dr. sc. Ante Nazor,

urednica Anita Šikić

i

autor.

Veselimo se vašem dolasku.

Što za Hrvatsku znači promjena Titova trga?

Gradska skupština Grada Zagreba konačno je donijela odluku o preimenovanju Trga maršala Tita u Trg Republike Hrvatske. O važnosti ove promjene za hrvatsku državu, njezinu demokratizaciju i suočavanje s prošlošću, ali i za njezinu budućnost, kao i o ulozi inicijative Krug za Trg u promjeni imena bivšeg Titova trga za Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća govore: Maja Runje, Krešimir Kartelo, Miljenko Stojić, Stipe Kutleša, Damir Borovčak i Kazimir Mikašek Kazo.

Maja Runje: Već sada se lakše diše, s lijepim Trgom Republike Hrvatske u središtu glavnog grada Republike Hrvatske

Veselimo se! Veselimo se! Skupa s brojnim drugim dragim ljudima kojima puno znači što je ime Josipa Broza TitaMaja Runje maknuto iz Zagreba! Promjena dolazi s dvadeset godina zakašnjenja, ali je i sada važna i dragocjena.

Trudili smo se deset godina, u Krugu za Trg. Vrijeme nas je iscrpljivalo, ali i bogatilo. Surađivali smo, razgovarali, susretali divne ljude. Nezaboravan je osjećaj kad vozači zetovih tramvaja zvone dok u prolazu čitaju transparent „Trg maršala Tita je civilizacijska sramota“! A nije zvonio jedan tramvaj, zvonili su mnogi tramvaji! Najčešće prolazeći uz sam Trg, uz kip svetog Jurja koji stoji preko puta Muzeja za umjetnost i obrt. To je bilo jedno od mjesta na kojem smo s našim transparentima često stajali. Naravno, najdojmljiviji ostaju susreti sa žrtvama. Na ulicama smo izmijenjivali imena i adrese, rastajali se u suzama. A na ulicama smo stvarno često bili. Male aktivnosti naime ne zahtijevaju prijavljivanje i dozvole, mogli smo uvijek kratkoročno odlučiti da ćemo stajati negdje u gradu.

Nezaboravni ostaju i susreti s oponentima! Često su nas iznenađivali grubošću, gnjevom, iracionalnim.

Ali, posebno su se iskazali novinari i njihovi urednici, i mnogi političari! Mnogi su doista obični apologeti jugoslavenstva ili su kukavice. O prvom velikom prosvjedu na Trgu, 2008., Novi list je 10. veljače izvijestio tako što je objavio fotografiju neke mađarske fašističke skupine – vide se mladići obrijanih glava u crnoj odjeći i visokim crnim čizmama, u maršu Budimpeštom. Naslov je bio Evo nama i njima nacista, a podnaslovov Nacisti jučer u Budimpešti i u Zagrebu! Tadašnji predsjednik Stipe Mesić u istom je Novom listu 12. veljače objavio dugi članak u kojem je prosvjed opisao kao „korijen kampanje protiv Krug za trg 2011 3maršala Tita kojom se nastoji srušiti antifašističke temelje PostignućeUvjereni smo da Trg Republike Hrvatske nije zadnje postignuće Brune Esih i njezinih vijećnika. Dr. Hasanbegović i dr. Jonjić vrlo su pametni ljudi, baš pametni. Uspostavit će nove mjere političkog razgovora, prisiliti mnoge da konačno nauče hrvatski. Pisat će se razumljivija povjesnica suvremene povijesti, takva u koju će moći povjerovati mnogo više ljudi negoli je slučaj s današnjom. Obazirat će se na osjećaje svih skupina ljudi u društvu, umanjit će značaj mitova.današnje Hrvatske i pripremiti scenu za napredovanje u prošlost“! Večernji list je pak lažno pisao da je „jedva izbjegnut sraz crnih i crvenih“, i da je „zgaženo svo cvijeće“! Gradonačelnik Milan Bandić dao je izjavu da „u Zagrebu ni o čemu ne će odlučivati ulica“.

Nije zaostajao ni HDZ! Predsjednik vlade Ivo Sanader izjavljivao je - te 2008., ali slično i često puta kasnije - da je „oštro protiv promjene imena Trga“. Tadašnja predsjednica Kluba zastupnika HDZ-a u Gradskoj skupštini Margareta Mađerić nikada nije odgovarala na pisma kojima smo molili za razgovor! I tako sve do 2012., do dolaska Tomislava Karamarka na čelo HDZ-a.

O crnim ocjenama predstavnika projugoslavenskih udruga, od Mladeži antifašista grada Zagreba do Srpskog demokratskog foruma, koji su se u teškim riječima upravo natjecali, ne treba ni govoriti.

Dakle, nije bilo jednostavno. Ali, bili smo svjesni da su različita vrednovanja političkih povijesnih događaja pravilo uKrug za Trg gotovo svim europskim zemljama. I da su razmimoilaženja osobito dramatična upravo u postkomunističkim zemljama.

Desetljećima je jedna kultura sjećanja dominirala drugom. Svoju je interpretaciju povijesti veličala, a drugu je kriminalizirala. Bili smo sigurni da smo u pravu, da je micanje Titova imena dobro za Hrvatsku, da treba ustrajati.

Srećom, na hrvatskoj se političkoj sceni ove godine pojavila politička skupina koja je pomogla da se proces znatno ubrza. Znamo, Bruna Esih i kandidati njezine liste uspjeli su na gradskim izborima dobiti pet mjesta, i to pet mjesta nužno potrebnih Milanu Bandiću.

Uvjereni smo da Trg Republike Hrvatske nije zadnje postignuće Brune Esih i njezinih vijećnika. Dr. Hasanbegović i dr. Jonjić vrlo su pametni ljudi, baš pametni. Uspostavit će nove mjere političkog razgovora, prisiliti mnoge da konačno nauče hrvatski. Pisat će se razumljivija povjesnica suvremene povijesti, takva u koju će moći povjerovati mnogo više ljudi negoli je slučaj s današnjom. Obazirat će se na osjećaje svih skupina ljudi u društvu, umanjit će značaj mitova.

Već sada se lakše diše, s lijepim Trgom Republike Hrvatske u središtu glavnog grada Republike Hrvatske.

Krešimir Kartelo (dopresjednik Gradske skupštine Grada Zagreba): Unos još jedne luči u Platonovu pećinu

Promjena naziva trga, vidjeli ste, izazvala je burnu reakciju oporbenih zastupnika u Skupštini i to nezabilježenom količinom ispraznica i paralogizama. Ostavimo li njihove pseudohistoriografske opaske na stranu, bezdanu kojem i pripadaju, moglo se još čuti i kako se Neovisni za Hrvatsku bave stvarima nevažnim za egzistenciju i razvoj Zagreba, odnosno kako energiju usmjeravamo u pogrješnom smjeru. Moram doduše primjetiti kako su puna četiri sataKarteloInicijativaŠto se inicijative Krug za trg tiče, njihova su višegodišnja nastojanja godinama bila postaja u predizbornim aktivnostima mnogih koji su nakon izbora odlučili izigrati napore inicijative i zamijeniti ih za politički komfor. Ove su godine konačno dobili zadovoljštinu za svoje brojne aktivnosti, a njihove napore i zasluge pritom zastupnici NHR-a nisu prešutjeli.    protivnici preimenovanja svoju energiju usmjeravali u maničnu i neukusnu obranu neobranjivog. Sukus čitave inicijative ipak nije rasprava o Drugome svjetskom ratu, niti o partizanima i ustašama, nego, da parafraziram Ivana Oršanića, to da je sustav koji negira slobodu pojedinca zločinački sustav te da je, ako k tome negira i pravo naroda na državu, taj sustav besmislen. Otca takvog sustava stoga jednako je besmisleno štovati s motrišta neovisne demokratske Hrvatske.

Ključna riječ je demokratske, jer demokracija je stanje koje po definiciji ima sva obilježja onog što oni nazivaju suvremeni antifašizam, a što je zapravo eufemizam za balkansku Zvonko Bušićkaljužu u kojoj se hrvatski narod valjao gotovo sto godina. Ta kaljuža donijela nam je gospodarsku propast, korupciju, bezakonje, beznađe, ali i plemstvo koje samo u toj kaljuži znade plivati. Preimenovanje trga zato nije samo sjeverozapadni vjetar koji je u središtu Zagreba raskužio vonj mućkalice, nego i oznaka spremnosti na suočavanje s čitavom kaljužom s ciljem potpunog duhovnog i gospodarskog oporavka Hrvatske. U tom smislu naravno da to nije samo emocionalna naknada štete svim žrtvama jugoslavenskog jednoumlja.

Za Hrvatsku to znači unos još jedne luči u Platonovu pećinu (preimenovanje podudara s obljetnicom smrti Zvonka Bušića) i važan korak prema cjelovitom rasvjetljavanju. Što se inicijative Krug za trg tiče, njihova su višegodišnja nastojanja godinama bila postaja u predizbornim aktivnostima mnogih koji su nakon izbora odlučili izigrati napore inicijative i zamijeniti ih za politički komfor. Ove su godine konačno dobili zadovoljštinu za svoje brojne aktivnosti, a njihove napore i zasluge pritom zastupnici NHR-a nisu prešutjeli.

Fra Miljenko Stojić: Konačno

Kad su jugokomunisti ubijali po Hercegovini, onda su zabranjivali obiteljima plakati za svojim ubijenima. Govorili su Krug za Trgda je to banda, stoka i da se za njima ne smije puštati suza. A tako je bilo i u drugim hrvatskim krajevima. Jednoj su obitelji bili zapovjedili da članove koje su joj ubili na kućnom pragu zakopaju ispod njega da se tako uvijek sjećaju kako prolaze »narodne izdajice«. Srećom se među njima našao jedan s malo više pameti pa je to izbjegnuto.

A na čelu čitavog tog ubilačkog stroja stajao je Josip Broz Tito. U inozemstvu, ne u Hrvatskoj, stavili su ga na 10. mjesto suvremenih zločinaca. To su činjenice. Zbog svega toga davno ga je trebalo simbolički protjerati iz naše sredine i vladati se prema njemu kao prema jednom od najvećih zločinaca.

Skupština grada Zagreba, kao što znamo, uspjela je to učiniti tek ovih dana, i to tijesnom većinom.

Svatko tu ima svoju računicu. Istina, među njima ima i iskrenih domoljuba. Dobro je to. Što je više domoljuba u našim sredinama, svima će nam biti bolje. Takvi će razvijati domoljubnu misao i braniti svoju državu, a ne će gledati uzeti što više od nje i poglavito gledati na svoje osobne probitke.

Mnogi su doprinijeli da se dođe do jednog ovakvog pothvata kao što ga učini Zagreb. Ipak, na prvo mjesto treba staviti udrugu Krug za Trg. Borili su se godinama i onda kada su im se smijali, kada je sve bilo protiv njih. No, oni suMacelj ustrajali. Imao sam čast i sam nastupiti na jednom od tih skupova. Sličio mi je na one skupove u inozemstvu početkom Domovinskog rata. Okupljali smo se, govorili svoju istinu, a život je naizgled tekao mimo nas. No, sve je to bilo samo naizgled. Prave vrijednosti uvijek pronađu put do srca ljudi.

U ovoj prigodi ne smijemo zaboraviti ni udrugu Macelj 1945. Već dugi niz godina trude se iznijeti na svjetlo dana istinu o zločinima jugokomunista u Maceljskom gorju. Računa se da je tu zaglavilo oko 13.000 Hrvata. Među njima je i 21 svećenik, redovnik i bogoslov. Izgrađena je crkva Muke Isusove, u kosturnicu ispred nje pokopani posmrtni ostatci 1.163 žrtve... No, ostaje otkopati još preko 100 jama te urediti ono mjesto gdje je ubijen 21 crkveni službenik. Nadležni nekako i dalje previše šute.

Za ovaj događaj u Zagrebu puk kaže »Konačno«. Ipak, sve je to još samo kap u moru. Pa u susjednom Zaprešiću imamo veliku, glavnu, ulicu koja nosi Titovo ime. A da ne govorimo o čašćenju raznoraznih drugih koji su u djelo provodili ono što je Tito naredio.

Treba zaista zavrnuti rukave i simbolički počistiti naš okoliš. Ne mislim tu samo na ovaj vidljivi, nego poglavito na onaj duhovni. Posao nije gotov dok još ima onih koji kažu da će te poskidane ploče s imenima trgova, ulica... vraćati kad oni dođu na vlast. Njima uzalud OkolišTreba zaista zavrnuti rukave i simbolički počistiti naš okoliš. Ne mislim tu samo na ovaj vidljivi, nego poglavito na onaj duhovni. Posao nije gotov dok još ima onih koji kažu da će te poskidane ploče s imenima trgova, ulica... vraćati kad oni dođu na vlast. Njima uzalud dokazi o Titovim i jugokomunističkim zločinima. Dopuštaju sebi umjesto demokracijom napajati se totalitarizmom. Pokušavaju to sada zamotati u antifašizam, ali različite su to stvari.dokazi o Titovim i jugokomunističkim zločinima. Dopuštaju sebi umjesto demokracijom napajati se totalitarizmom. Pokušavaju to sada zamotati u antifašizam, ali različite su to stvari.

Bilo je to tako i na početku Drugog svjetskog rata. Nacionalsocijalizam i komunizam, dvije strane iste medalje, Komunizam i fašizampokrenuli su ga 1. rujna 1939. Već su unaprijed odredili kome će što pripasti od plijena. Kada su im zazubice porasle, onda su se međusobno zakvačili i tako se komunisti prigrnuše drugom odorom ostajući uvijek ono što su i bili. Kraj Drugog svjetskog rata to je i dokazao. Totalitaristička vlast i mnogobrojni zločini prekriše krajeve od Vladivostoka do Trsta, tamo gdje su zavladali komunisti.

Nema nam druge nego se ponovno okrenuti duhovnoj obnovi, koju smo počeli pomalo zaboravljati. A ona je pravi način suočavanja s prošlošću. U njoj mogu sudjelovati i oni koji vjeruju i oni koji ne vjeruju. Za svakog čovjeka vrijede ljudski zakoni upisani u njegovu bit, dok za vjernika vrijede još i oni božji. Ta duhovna obnova ujedno će nam reći da ne smijemo ništa činiti protiv svoje države Hrvatske i protiv hrvatskog naroda s obje strane granice.

Nema Jugoslavije, nema zapadnog Balkana, nema »regiona«, nema... Ima samo Boga i vječne nam Hrvatske. Njih se, pak, ne smije prodavati za novac Partije koji još itekako kruži u našoj sredini, kao ni za novac njezina brata liberalizma. »Prokleto je to«, rekao bi naš puk. Radije se sjetimo svojih mučenika i stavimo ih si za uzor. Jugokomunističke veličine to zacijelo nisu.

Stipe Kutleša: Kakva je to demokratska država kojoj treba četvrt stoljeća da zamijeni ime trga ili ulice jednog od najvećih svjetskih zločinaca 20. stoljeća?

Već se s vrlo velikom vjerojatnošću, gotovo sigurnošću, znalo da će Gradska skupština Grada Zagreba donijetiKutleša odluku o preimenovanju Trga maršala Tita u Trg Republike Hrvatske. Ali ne zato što su HDZ-ovski i SDP-ovski članovi Skupštine antitotalitarci, antititoisti ili veliki demokrati. Da jesu ne bi se čekalo na tu odluku četvrt stoljeća. Nisu oni na čelu s gradonačelnikom promijenili ime iz svoga demokratskog, antitotalitarističkog i hrvatskog uvjerenja. Oni su bili „prisiljeni“ i nije im nimalo bilo lako odlučiti se za takav razvoj događaja. No, poriv za vlašću bio je jači i od maršala. Stjecajem političkih okolnosti saborski zastupnici Bruna Esih i Zlatko Hasanbegović, među političarima rijetko čestiti ljudi i usmjereni posve hrvatski, imaju najviše zasluga za promjenu imena Trga i stoga će ući u povijest ovoga grada, ali i čitave hrvatske politike i zato im treba zahvaliti na upornosti i jasnom i odlučnom stavu.

Treba također istaknuti važnu ulogu inicijative Krug za Trg koja je već deset godina djelovala u tom smjeru promjene imena Trga i svojim prosvjedima osvještavala narod i poticala ga na ustrajnost u djelovanju. No, titoističko vodstvo Gradske skupštine bi još desetljećima ignoriralo inicijativu Krug za Trg koja nije imala nikakve političke moći nego je samo pokušavala apelirati na svijest i savjest političara. Kakve su one (svijest i savjest) bile svjedoči sam gradonačelnik koji je jedan dan odavao počast svom maršalu JBT noseći njegove značke kao simbol odanosti diktatoru i zločincu, a već drugi dan je bio na misi za hrvatske mučenike od kojih su neki bili žrtve tog istog JBT.

No, treba također istaknuti da je „najveće“ zasluge za taj „podvig“ sebi prigrabio gradonačelnik M. Bandić. TitoNedvojbeni pragmatik i titoist, kakav je uvijek bio, sada sebi stavlja u zaslugu promjenu imena Trga maršala Tita. Da političke okolnosti nisu takve kakve jesu on nikada po svom uvjerenju (ako on uopće ima kakvo uvjerenje?) ne bi mijenjao ime omiljenog mu krvnika i zločinca Tita. Došla je u opasnost vlastita fotelja i politička situacija u gradu išla mu je na ruku da to kapitalizira i to upravo tako da on sebe ustoliči kao inicijatora promjene imena Trga. Toga se nije sjetio kada je prvi puta postao gradonačelnik, a ni prije deset godina kada je krenula inicijativa Krug za Trg. Ako se prisjetimo njegovih izjava o tome onda ćemo ustanoviti da se grčevito zalagao za očuvanje imena Trga predlažući referendum o tome, ali tek u zadnje vrijeme kada je fotelja došla u opasnost.

Kad nije išlo drugačije onda je pokušao „pošteno“, tj. licemjerno je stao na čelo kolone koja se zalaže za promjenuHDZ SDP imena. Zašto se nije sjetio referenduma za druga još važnija pitanja za Zagreb i Zagrepčane? A i njegovi titoistički istomišljenici i drugovi sad bi htjeli referendum. Kada su se prije nekoliko godina na hrvatskoj političkoj sceni pojavili zahtjevi za referendumima ti isti i SDP-ovski i HDZ-ovski antife su ismijavali sve one koji su se zalagali za referendumsku demokraciju. A sada je, navodno, odluka Gradske skupštine nedemokratski postupak i donošenje odluka „preko koljena“. Sada ni klasično glasovanje u Gradskoj skupštini više ne spada u demokraciju. Možda bi ipak bilo primjerenije „antifa demokraciji“ opet uvesti „narodne“ prijeke sudove ili egzekucije bez suđenja ili pak „demokratsko“ suđenje po poznatom načelu „u ime naroda“?

No, da je gradonačelnik doista dosljedan sebi, i drugačiji ne može biti, on je već hitro pokazao najavivši da će se podići brončani spomenik Ivi Loli Ribaru. A samo malo prije toga je rekao da je završilo doba totalitarizama i da se treba okrenuti „važnijim“ problemima. Komunističko djelovanje Ive Lole Ribara kao ne spada u totalitarne režime? Sic! Za gradonačelnika očito ne spada. Kako bi on izdržao da ne povlađuje komunističkom totalitarizmu? Dokle će se u Hrvatskoj tolerirati dvostruki kriteriji? Ideja obnove ili postavljanja bilo kakvog spomenika, spomen ploče i sl. pripadnicima totalitarnog komunističkog režima nije ništa drugo nego pljuvanje na Deklaraciju Hrvatskog sabora izPetokraka 2006. godine o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990. i na Rezoluciju Vijeća Europe o osudi zločina totalitarističkih komunističkih režima također iz 2006. godine . Ali hrvatske vlasti, ni državne ni gradske, ne priznaju ni svoje vlastite deklaracije ni europske rezolucije. Dokaz za to je vrlo svježi protest tzv. „antifašističkih demokrata“ od prije nekoliko dana koji usred Zagreba mašu zastavama s petokrakom totalitarne socijalističke (komunističke i „antifašističke“) Republike Hrvatske.

Upravo je crvena petokraka bila i ostala simbol uništavanja hrvatske države i naroda. A simboli pod kojima je stvorena današnja RH se sotoniziraju i zabranjuju. Da bi sotonizacija bila uspješnija odjednom su „uskrsnuli“ ustaše, tj. svi oni koji se osjećaju istinskim Hrvatima. Njih je trebalo izmisliti da bi crveni fašizam bio živ. Njegovo postojanje u Hrvatskoj bez ustaša je nemoguće. Da nema ustaša oni bi morali sebe ukinuti. A to ipak ne bi bilo profitabilno.

Zato je kozmička laž da je hrvatska država u Domovinskom ratu stvorena na zasadama tzv. antifašizma komunističkog tipa. Naprotiv, jednom treba jasno i otvoreno reći da su se crveni fašisti, tj. komunistički “antifašisti“ borili protiv Hrvatske, a bore se i danas; oni su se naime borili za Jugoslaviju koja je negacija Hrvatske. Svima je jasno da su oni koji to i danas rade neprijatelju hrvatske države i naroda. Dok se crvena petokraka kao simbol zla iSuočavanjeNijedna hrvatska vlast, uključujući i današnju, nije u tom smislu poduzela ono što bi svaka država, koja do sebe drži, već davno učinila. Hrvatske vlasti, naime, nemaju problema sa suočavanjem s prošlošću, a ne zanima ih previše ni budućnost; one žive u sadašnjosti i tu je njihovo carstvo: one ne žele dirati u „zabetonirane“ mitove i laži prošlosti, a nečista sadašnjost će im već osigurati budućnost. Jer kad bi dopustili znanstveno istraživanje same bi došle pod udar pravde. Zato njih demokracija i sloboda ne zanimaju  komunistički totalitaristički „antifašizam“ kao i sva imena ulica i trgova svih „zaslužnika“ toga sustava ne zbrišu iz političkog i društvenog života svih hrvatskih gradova i sela dotle u RH neće biti ni demokracije ni slobode ni napretka.

Moglo bi se prigovoriti da zabrane nisu u duhu demokracije. Djelomično se slažem. Onda bi u tom slučaju trebalo Jasenovac pločadopustiti imena ulica, trgova, postavljanje spomenika, ploča i sl. svim totalitarnim režimima prošlosti, npr. Mussoliniju, Staljinu, Hitleru i dr. Po čemu su oni gori od Tita? Ni po čemu. Kako to da je za hrvatske vlasti zloglasni četnik Šoškočanin bolji i neproblematičniji od hrvatskih branitelja? Spomenik i ploča njemu u čast, i to u Hrvatskoj, nije ni po čemu sporna, ali spomen-ploča hrvatskim braniteljima Jasenovca toliko je sporna da je to mjesecima glavni politički problem Hrvatske?

Prema tomu, ukidanje imena Trga maršala Tita nije neki osobit napredak u hrvatskoj demokraciji. Da je to učinjeno prije četvrt stoljeća onda bi se donekle moglo govoriti o demokratskoj transformaciji društva. Kakva je to demokratska država kojoj treba četvrt stoljeća da zamijeni ime trga ili ulice jednog od najvećih svjetskih zločinaca 20. stoljeća? Svi oni koji su danas zalažu za tog zločinca isti su ili slični njemu. Kako se od totalitaraca može očekivati demokracija? Danas ih u Hrvatskoj ima nemali broj. Ako je zagrebačka Gradska skupština slika hrvatskog društva (rezultat glasovanja bio je 29:20 uz jedan suzdržan glas) onda ispada da su gotovo polovica hrvatskog puka bliski totalitarizmu JBT i da su njegovi sljedbenici.

Promjena imena Trga maršala Tita sama po sebi neće puno doprinijeti ni demokratizaciji ni suočavanju s prošlošću sve dotle dok se ne pristupi sustavnim i korjenitim promjenama. Ako se i dalje budu zabranjivala znanstvena istraživanja lika i (zlo)djela JBT i njegovih sljedbenika te zločinačkog sustava kojega su provodili, ništa se neće bitno dogoditi. Nijedna hrvatska vlast, uključujući i današnju, nije u tom smislu poduzela ono što bi svaka država, koja do sebe drži, već davno učinila. Hrvatske vlasti, naime, nemaju problema sa suočavanjem s prošlošću, a ne zanima ih previše ni budućnost; one žive u sadašnjosti i tu je njihovo carstvo: one ne žele dirati u „zabetonirane“ mitove i laži prošlosti, a nečista sadašnjost će im već osigurati budućnost. Jer kad bi dopustili znanstveno istraživanje same bi došle pod udar pravde. Zato njih demokracija i sloboda ne zanimaju. Koliko će desetljeća „antifa demokracije“ još trebati proći da se izbrišu imena svih ulica, trgova, bulevara, šetališta i sl. svih totalitarnih zločinaca na čelu s JBT? Možda se ipak nešto dogodi?

No, da ne bi sve izgledalo crno (a nije sve crno i ne smije biti) mora se priznati da je micanje imena trga jednog zločinca dobro djelo za hrvatsku svijest i na simboličkoj razini ipak neki napredak i uspjeh. Iako je sve to nastupilo kasno ipak bolje ikad nego nikad. Trud i upornost inicijative Krug za Trg ipak se isplatila.

Damir Borovčak: Mukotrpna inicijativa 'Krug za trg'

Na lokalnim izborima Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, kandidati na nezavisnoj listi, s glavnim programomBorovčak zahtijevanja promjene imena Trga maršala Tita, pobjeđuju i ulaze u Skupštinu Grada Zagreba. Pokazuje se, kako su njihovi glasovi presuđujući za dobivanje potrebne većine u Skupštini, pa je gradonačelnik Milan Bandić prisiljen prihvatiti uvjete o promjeni omrznutog imena maršalovog trga u glavnom gradu Hrvatske. Bitka za promjenu imena trga time je pristigla do završetaka. Dobivena je vrlo teško, trajala je više od deset godina, a kako je započela ostalo je neizrečeno.

Inicijativu je započelo nekoliko odgovornih hrvatskih žena, predvođenih prof. Majom Runje. Nešto kasnije, neformalna inicijativa dobiva i svoj naziv 'Krug za trg'. Djelovala je više od deset godina, dopunjujući se i muškim i ženskim članovima. Svake godine organizirani su skupovi na kojima se okupilo i do par tisuća prosvjednika. Ove godine 6. svibnja, pred Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu, ponovno se okupilo veliko mnoštvo. Među prosvjednicima bili su tada saborski zastupnici Bruna Esih, general Željko Glasnović i dr. sc. Zlatko Hasanbegović. Pozvani su na pozornicu, svaki se od njih obratio okupljenima. Bruna Esih je tada ustvrdila: „Skinut ćemo ga zajedno! Narod je najveća snaga, zato se držimo zajedno i rezultat ne će izostati.“ Još u svibnju ove godine to se činilo dosta neizvodivim, ali se ipak konačno dogodilo!

Poslije promjene do koje je došlo u noći 1. rujna 2017. glasovanjem u Gradskoj skupštini, ostalo je nažalost neizrečeno tko je pokrenuo inicijativu za tu važnu povijesnu promjenu. Maja Runje, začetnica inicijative 'Krug za trg',Krug za Trgu veljači 2008. zbog skromnosti teško je pristala na prvi intervju. Razgovor koji smo vodili poslije prve izvedene prosvjedne akcije možete čitati na HKV-portalu. Moje posljednje pitanje u tom razgovoru je glasilo - vjerujete li da ćete uspjeti Tita ukloniti s Trga? Profesorica Runje odgovorila je potpuno sigurna: "'Krug za trg' postići će svoj cilj. Obvezuju nas ljudi pred partizanskim puškama uz slovenske protutenkovske grabe, naše žene koje su uz povike i udarce stražara prljave i gladne lopatama kopale trasu Autoputa bratstva i jedinstva, zatvorenici u samicama u Staroj gradišci, studenti na Golom otoku ...". Mnoge strašne povijesne istine tek su poslije tih prosvjeda počele izvirati i pokazivati svu strahotu bezumnih i suludih komunističkih pokolja, koje je naredio i nadgledao krvavi maršal Tito.

Za postupak promjene imena trgova i ulica u Zagrebu svih deset godina bio je nadležan Obor za imenovanje naselja, ulica i trgova pri Gradskoj skupštini grada Zagreba. Odbor artikulira stajalište skupštinske većine, koju su dugo godina činile stranke ljevice. Njima ni na kraj pameti nije bilo priznati činjenice i istinu o komunističkim zločinima, kao ni prihvatiti odgovornost zločinačkog maršala Tita. 'Krug za trg' pisane je zahtjeve za preimenovanjem Trga maršala Tita upućivao Odboru u dopuštenim vremenskim razdobljima, svakih godinu dana.

Nažalost, za odluke Odbora inicijativa 'Krug za trg' doznavala je iz medija, jer Odbor građanima nije morao Krug za Trgodgovarati i obrazlagati svoje odluke. Odbor za imenovanje ulica i trgova svoje je razloge samo jednom pismom objasnio 2009. godine. Tadašnji predsjednik Odbora Ivan Šikić, član SDP-a, pisao je da se zahtjev odbija jer članovi Odbora smatraju da je za promjenu imena „prvo potrebno postići dogovor svih stranaka koje obnašaju vlast u Gradu Zagrebu.“ Godine 2011. obrazloženje je iznio i SDP-ovac Marin Knezović odbio je zahtjev, ali preko medija, jer „su Titove zasluge u narodnooslobodilačkoj i antifašističkoj borbi i stvaranju hrvatske države velike“. Član Odbora Zvonko Maković, kao neovisan ali pridružen SDP-u, tom je prilikom dodatno istaknuo „važnost maršala Tita“ jer da je „objedinio antifašističke snage i svrstao Hrvatsku na pobjedničku stranu“. Od svibnja 2013. Odbor je vodio Zoran Piličić iz HDZ-a, koji je podržao zahtjeve 'Kruga za trg', BitkaOpisane okolnosti pokazuju da je bitku za promjenu imena trga zločinca u Zagrebu dobila u biti mukotrpna inicijativa upornih hrvatskih domoljubnih žena. One su predvođene Majom Runje, u promjeni imena Trga dale najveći doprinos. Zadaća je bila – upornošću postići preimenovanje. Tako je ostvaren značajan povijesni iskorak, značajan za budućnost. Sada se očekuje još jedan krupni korak – kako očistiti zločinačko ime Tita iz svih gradova i mjesta u cijeloj Hrvatskoj. Procjenjujem da će za to trebati još dosta truda i vremena, posebice u Istri i Primorju, kao i u Hrvatskom zagorju.no nije imao mogućnost donošenja povoljne odluke jer su većina članova Odbora i dalje činili pripadnici stranaka ljevice.

Inicijativa 'Krug za trg' bila je uporna i nije popuštala. U siječnju 2017. uputila je Gradskoj skupštini Grada Zagreba novi, deseti pisani zahtjev za promijenu imena Trga, jer su svi predhodni zahtjevi bili odbijeni ili ignorirani. Cijelo to vrijeme ista je osoba bio gradonačelnik Grada Zagreba – spretni manipulator Milan Bandić. Taj lik bio je svih tih godina protiv inicijative 'Kruga za trg' i promjene imena trga, sve dok nije prisiljen na promjenu zbog manjka većinskih glasova u Gradskoj skupštini.

Tijekom proteklih godina 'Krug za trg' se osobito obraćao Sveučilištu u Zagrebu i Pravnom fakultetu, koji se nalaze Krug za Trgna tom Trgu zločinca Tita. Poticalo se rektora i sveučilišne profesore da i oni podrže postupak za promjenu imena trga. Tim više što je inicijativa iznijela u javnost nekoliko stotina imena studenata koje su komunističke vlasti poubijale u poslijeratnom zločinačkom ludilu. Mnoge od studentskih žrtava prikazane su fotografijama iz ondašnjih indexa Sveučilišta u Zagrebu ili obiteljskih albuma. Prilikom podsjećanja na te žrtve ispred rektorata Sveučilišta, članovi 'Kruga za trg' su u više navrata bijelim ružama kitili ogradu uzduž zgrade Sveučilišta. No, izostala je hrabrost i moral s Pravnog fakulteta i iz rektorata Sveučilišta u Zagrebu. Nisu stali na stranu studentskih komunističkih žrtava, likvidiranih mladića i djevojaka te podržali zahtjev inicijative 'Kruga za trg'. A mnogi studenti su podvrgnuti zlostavljanjima i u kasnijim godinama komunističke jugodiktature, posebice 1971., poslije sloma Hrvatskog proljeća.

Opisane okolnosti pokazuju da je bitku za promjenu imena trga zločinca u Zagrebu dobila u biti mukotrpna inicijativa upornih hrvatskih domoljubnih žena. One su predvođene Majom Runje, u promjeni imena Trga dale najveći doprinos. Zadaća je bila – upornošću postići preimenovanje. Tako je ostvaren značajan povijesni iskorak, značajan za budućnost. Sada se očekuje još jedan krupni korak – kako očistiti zločinačko ime Tita iz svih gradova i mjesta u cijeloj Hrvatskoj. Procjenjujem da će za to trebati još dosta truda i vremena, posebice u Istri i Primorju, kao i u Hrvatskom zagorju.

Kazimir Mikašek Kazo: Posljednji tango za zločinca Tita!?

„Krug za Trg - posljednji tango za zločinca Tita“ naslov je mog članka koji je objavljen i na stranicama HKV-a i drugihKazimir Mikasek portala nekoliko dana prije održavanja 11. po redu prosvjednog skupa u organizaciji građanske inicijative „Krug za trg“. Inicijativa „Krug za Trg“, grupa odvažnih domoljuba, hrabro su i argumentirano, ali i bezuspješno, punih 11 godina tražili od hrvatskih vlasti uklanjanje imena i svakog traga zločinca Tita sa trgova i ulica Zagreba, s trgova i ulica diljem Hrvatske, javno potkrjepljujući svoj zahtjev brojnim povijesnim dokazima protiv diktatora i zločinca Tita koji je hrvatskoj naciji u cjelokupnoj povijesti, bez ikakve razumne sumnje, nanio najviše zla.

Spletom političkih okolnosti, u jednoj klasičnoj političkoj trgovačkoj priči na hrvatski način, Milan Bandić pritisnut zahtjevima Zlatka Hasanbegovića, Brune Esih i HDZ-a bio je prisiljen na politički ustupak, bio je prisiljen diktatora i zločinca Tita maknuti s najljepšeg trga u našoj hrvatskoj metropoli. Postavlja se razumno pitanje, je li inicijativa „Krug za Trg“ zadovoljna s ovakvim spletom okolnosti, jesu li zagovornici otkrivanja istine o povijesti Hrvatske zadovoljni, a osobito se postavlja pitanje hoće li micanje Tita s trga biti nulta točka za konačno rješavanje bolnih povijesnih prijepora koje Hrvatsku naciju drže o okovima olovnih komunističkih vremena? Jesam li ja zadovoljan ovakvim rješenjem, jeste li Vi zadovoljni dragi čitatelji, kada se čini da bi svi trebali otvoriti šampanjac?

Zamoljen sam od uredništva komentirati ovaj važan događaj, ali ne ću govoriti ni ispred inicijative „Krug za Trg“ nitiTito ispred HNES-a, sudišta koje je na primjeren način etički osudilo život i djelo ovog monstruoznog zločinca, nego ću govoriti u svoje osobno ime.

Andrija Mikulić, čelnik gradske organizacije HDZ-a, danas se busa u prsa populistički objašnjavajući razbijenoj desnoj strani HDZ-ovog biračkog tijela kako su zapravo Anderej Plenković i HDZ najzaslužniji što je Tito otišao u povijest. Pa onda ako je tome tako, Andrej Plenković, predsjednik Hrvatske vlade i predsjednik najveće stranke u Hrvatskoj, dužan je hrvatskoj naciji javno na HRT-u obrazložiti razloge zbog kojih je Tito skinut s jednog trga u Zagrebu.

Je li Tito skinut zbog toga što je bio prvi čovjek nedemokratskog režima u bivšoj Jugoslaviji kako to sugerira naslov Plenkovićeve „Komisije za suočavanje s prošlošću“? Je li skinut zbog toga što je bio špijun, urotnik i zločinac prije Drugoga svjetskog rata kada je svojim izdajničkim svjedočanstvima u ralje NKVD-a otjerao mnoštvo svojih svojih najbližih suradnika i prijatelja? Je li Tito uklonjen s trga zbog smaknuća Andrije Hebranga istaknutog hrvatskog komunista optuženog da je „ibeovac“, a zbog te lažne optužbe Hebrang je umoren dva mjeseca prije donošenja „Rezolucije informbiroa?“

Je li Tito maknut zato što je za vrijeme Drugoga svjetskog rata dao likvidirati brojne ugledne komuniste Hrvate, Srbe i Crnogorce koji su bili prijetnja njegovoj apsolutističkoj diktaturi, o čemu svjedoči uvjereni komunist Vlado Dapčević u knjizi „Ibeovac, ja Vlado Dapčević“ autora Slavka Ćuruvije. Vlado Dapčević, najbliži Titov suradnik, uvjereni komunist od glave do pete, komunist od mladosti do smrti, proveo je u Titovim kazamatima „samo“ 22,5 godine!? Je Huda jamaRevizijaNije vrijeme za šampanjac, vrijeme je za reviziju hrvatske povijesti, jer ona povijest koja je pisana rukom zločinca i diktatora Tita nije hrvatska povijest. Vrijeme ja za „orbanovski“ zakon „Lex Tito“ kojim će se zabraniti svako protiv ustavno veličanje Tita i Jugoslavije. Vrijeme je da inicijativa „Krug za Trg“ preraste u masovnu inicijativu „Krug za Hrvatsku“, inicijativa koja će okupiti najumnije domoljube u novu „Oluju istine“ radi opstanka i budućnosti naše drage domovine.li Tito maknut zbog toga što je nemilosrdno, genocidno pobio na stotine tisuća mučenika s „Križnih puteva“ Bleiburga? Zbog toga što je ubio mog strica Ivana? Zbog toga što je mog bosonogog oca kao bijesan pas nemilosrdno na „Križnom putu“ mučio od Bleiburga do Vukovara, pa nastavio s progonima od 1945. do 1990. godine? Zbog Hude Jame? Zbog stotine tisuća godina robije, Golih otoka i Lepoglava? Zbog toga što je ispunjavajući želju velikosrpskoj politici stostruko uvećao broj žrtava u Jasenovcu i tako hrvatskom narodu prišio etiketu genocidnog naroda s čime Pupovac, Plenkovićev koalicijski partner, manipulira i dan danas?

Je li maknut zbog toga što je osudio i ubio Alojzija Stepinca i što je Hrvatsku Katoličku crkvu želio odvojiti od Vatikana? Je li Tito maknut s trga zbog toga što je slijedom neupitnih dokaza forenzički ustanovljeno da je u njegov genetski kod upisano morbidno zločinstvo najvišeg stupnja ili je maknut zbog perfidne, populističke, političke trgovine i dodvoravanja desnom biračkom tijelu?

Dakle, je li Tito maknut što je bio prvi čovjek jednog nedemokratskog režima ili zato što je bio prvi među svim zločincima na „ovim prostorima“? Ili zbog jednog i drugog?

Kada od inicijatora micanja Tita s trga, a zasluge za to si uzima Andrej Plenković, dobijemo odgovore na ova legitimna pitanja i ako ti odgovori budu konkretni i istiniti, tek tada ćemo moći kazati da je Hrvatska krenula putem istine u svijetlu i prosperitenu budućnost. Ako se to ne dogodi s pravom ćemo se moći upitati, hoće li se Tito s Huda jamanekom novom političkom nomenklaturom još slavnije, sa „7 sekretara SKOJ-a“, vratiti na ulice i trgove Hrvatske, o čemu govori bivši predsjednik Josipović? I još radikalnije! Ukoliko ne dobijemo istinite odgovore, s pravom ćemo se moći upitati ne stoji li iza gradske političke trgovine skrivena državna politička trgovina puno opasnijih razmjera nego što uopće možemo slutiti?

Zbog čega su Pupovac i Radin, najvjerniji koalicijski partneri Andreja Plenkovića dopustili skidanje svog ljubimca s najljepšeg zagrebačkog trga? To me neodoljivo podsjeća na slučaj Perković-Mustać, jer za vrijeme suđenja tim zločincima zapravo su u Hrvatskoj još dublje skriveni zločini Titove monstruozne Udbe. Hoće li micanje Tita značiti da smo sa titoizmom zauvijek završili ili će to značiti tek simboličan početak pisanja nove hrvatske povijesti?

Nije vrijeme za šampanjac, vrijeme je za reviziju hrvatske povijesti, jer ona povijest koja je pisana rukom zločinca i diktatora Tita nije hrvatska povijest. Vrijeme ja za „orbanovski“ zakon „Lex Tito“ kojim će se zabraniti svako protiv ustavno veličanje Tita i Jugoslavije. Vrijeme je da inicijativa „Krug za Trg“ preraste u masovnu inicijativu „Krug za Hrvatsku“, inicijativa koja će okupiti najumnije domoljube u novu „Oluju istine“ radi opstanka i budućnosti naše drage domovine.

Davor Dijanović

Poveznica: http://www.hkv.hr/izdvojeno/nae-teme/pitali-smo/27479-veliki-prilog-o-promjeni-titova-trga-uloga-inicijative-krug-za-trg-i-vaznost-promjene-za-hrvatsku-buducnost.html

 

https://www.hkz-kkv.ch/images/krug_za_trg.jpg

Već četiri godine građanska inicijativa za promjenu imena Trga maršala Tita - "Krug za trg", održava prosvjede i traži promjenu imena.

13. listopada održali su tiskovnu konferenciju na kojoj su predstavili svoje pismo upućeno Gradskoj skupštini Zagreba. Pismo kao i supotpisnike objavljujemo u cjelosti.

U međuvremenu je stigla odbijenica Gradske skupštine. Sutra više o odbijenici i reakciji inicijatora.

Krug za trg - 'Neka se sadašnji Trg maršala Tita preimenuje u Trg Republike Hrvatske'


Radi civiliziranog i nenasilnog prevladavanja neprestanih opasnih političkih i građanskih sukoba oko naziva sadašnjega Trga maršala Tita, važno je da se ovaj trg, koji je jedan od najljepših hrvatskih trgova, nazove po vrijednosti koju najveći broj Zagrepčana i najveći broj građana Lijepe naše smatra neupitnom nacionalnom i civilizacijskom vrijednošću, epohalnim narodnim postignućem: po Republici Hrvatskoj!

Svojom biste odlukom pružili primjer drugim većim hrvatskim gradovima da neki od svojih gradskih trgova, obala ili ulica nazovu po onome što svi imamo u srcu: po Republici Hrvatskoj.

U središtu spomenutoga zagrebačkog trga hram je hrvatske kulture - Hrvatsko narodno kazalište: tu se stvara dramska, baletna, operna i druga umjetnost.
Dvadesetak metara od zgrade HNK, prema sjeveroistoku, Meštrovićev je Zdenac života, a tridesetak metara od iste zgrade, prema jugozapadu, je kip Antona Dominika Fernkorna Sveti Juraj ubija zmaja, iz 1908.
Na sjeveru je Sveučilište koje čuva Meštrovićevu Povijest Hrvata. U istoj je zgradi Pravni fakultet kojemu je zadaća simbolizirati pravnu i pravednu državu.
Na zapadnoj strani buduća je Glazbena akademija, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna te Muzej za umjetnost i obrt.
Malo sjevernije je Leksikografski zavod Miroslava Krleže.

Na južnoj strani Trga kultno je zdanje Hrvatskog doma, u kojima su godinama djelovali Hrvatski sokol i Hrvatsko pjevačko društvo Kolo. Danas je tu Akademija dramskih umjetnosti i proslavljeni Ansambl narodnih plesova i pjesama Lado.
Na istoku je Kazališna kavana, popularni Kavkaz, kultno stjecište hrvatskih umjetnika, pisaca, pjesnika i novinara.
Na sjeveroistoku je Školska knjiga, a na jugoistoku Učiteljski dom, simboli školovanja.

Trgu je u prošlosti više puta mijenjano ime. Neshvatljivo je da je trg, okružen kulturnim i znanstvenim institucijama, nosio, i još nosi, ime diktatora: prvo srbijanskoga kralja, a zatim do danas ime komunističkog diktatora.

Uz to, kao još jedan važan simbolički argument u prilog ove predstavke, spominjemo i činjenicu, da je upravo na tom trgu, prije 120 godina, 1891., u prigodi održavanja izložbe Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva pjesma Lijepa naša domovina općenarodnom aklamacijom prihvaćena za nacionalnu himnu.

Prihvaćanjem ove inicijative, mlada bi Republika Hrvatska našla još jedan poticaj da bude na razini povijesne odgovornosti pred vlastitim narodom i svakim građaninom.

Jer, da ponovimo s A.G. Matošem: "Dok je srca, bit će i Kroacije".

Građanska inicijativa Krug za trg
Koordinatorica Kruga za trg, Maja Runje


Krug za trg - Građanska inicijativa za Hrvatsku bez totalitarističke simbolike


Koordinacijski odbor:

Ante Beljo; mr. sc. Zdravka Bušić; Anđa Lovrić, prof.; Cika Mikolčić, prof.; Josip Miljak; Maja Runje, prof.; Radovan Slade-Šilović, dipl. ing.; Eduard Spahić; Maja Šovagović, prof.; Smiljana Šunde, novinarka; Željko Tomašević, dipl. prav.; mr. sc. Zorka Zane; dr. sc. Željka Znidarčić


Pridruženi javni djelatnici

akademik Slaven Barišić; akademik Josip Bratulić; odvjetnik Krešimir Krsnik; prof. dr. sc. Slaven Letica; mr. sc. Jakov Radovčić; prof. dr. sc. Ivan Rogić; mr. sc. Miroslav Rožić; Igor Zidić, književnik


Lista potpisnika


Antun ABRAMOVIĆ, prof. povijesti, publicist, predavač, UA
doc. dr. sc. Marko ALERIĆ, jezikoslovac
Ingeborg APELT, glumica
Božidar ALIĆ, glumac
akademik Ivan ARALICA, književnik
prof. dr. sc. Mato ARTUKOVIĆ, povjesničar
prof. Dubravka BABIĆ, akad. slikarica i grafičarka, ALU
dr. sc. Silvija BABIĆ, viša arhivistica, Hrvatski državni arhiv
akademik Stjepan BABIĆ, jezikoslovac
prof. dr. sc. fra Anđelko BADURINA, svećenik, povjesničar umjetnosti, FF
mr. sc. fra Vlatko BADURINA, svećenik, dipl. psiholog
Vidoslav BAGUR, prof., folklorist, koreograf
Mirsad BAKŠIĆ, odvjetnik, publicist
prof. dr. sc. Ivo BANAC, povjesničar
prim. dr. med. Stjepan BANIĆ, liječnik, spec. interne medicine
prim. dr. med. Ante BARADA, liječnik, spec. neurologije
Marija BARBARIĆ-FANUKO, književnica
prof. dr. sc. fra Josip BARIČEVIĆ, svećenik, religijski pedagog, TF
dr. sc. Nikica BARIĆ, povjesničar, Hrvatski institut za povijest
Jadranko BARIŠIĆ, dr. med., liječnik, spec. kirurgije
dr. sc. Neven BARIŠIĆ, fizičar, Sveučilište Minneapolis, Minneapolis, SAD
dr. sc. Osor BARIŠIĆ, fizičar, Institut za fiziku
prof. Petar BARIŠIĆ akademski kipar, ALU
Josip BARLEK, prof. etnologije, viši kustos, Etnografski muzej
msgr. dr. sc. Juraj BATELJA, svećenik, postulator kauze bl. Alojzija Stepinca, kanonik PK-a
Ante BATINOVIĆ, novinar, urednik
prof. dr. sc. Mario BAUER, veterinar
prof. dr. sc. Zlatko BEGONJA, povjesničar
Damir BEGOVIĆ, dipl. ing. strojarstva, konzultant u gospodarstvu
Mia BEGOVIĆ, glumica
prof. dr. Mladen BEGOVIĆ, dipl. ing. elektrotehnike
mr. sc. Ivan BEKAVAC, prof. filozofije i komparativne književnosti, publicist
dr. sc. Mirko BELAK, dipl. ing. geologije
Silvija BENKOVIĆ, književnica
mr. sc. Vladimir BERGMAN, odvjetnik
prof. dr. sc. Mijo BERGOVEC, liječnik, spec. kardiologije
prof. sr. sc. Vladimir BERMANEC, dipl. ing. geologije, PMF, član suradnik HAZU-a
Milan BEŠLIĆ, prof. povijesti umjetnosti, likovni kritičar
prof. dr. sc. Ivan BEUS, liječnik, spec. infektologije
mr. sc. Nikica BIĆANIĆ, prof. filozofije
prof. Josip BIFFEL, akademski slikar
Tomislav Marijan BILOSNIĆ, prof., filolog, književnik, slikar, umjetnički fotograf
Drina BLAŽEKOVIĆ SOJČIĆ, dr. med., liječnica, spec. anesteziologije
Miroslav BLAŽEVIĆ, nogometni trener
mr. sc. Hvalimira BLEDŠNAJDER, akademska glazbenica - orguljašica
prof. Peruško BOGDANIĆ, akademski kipar, ALU
biskup dr. sc. Mile BOGOVIĆ, ordinarij Gospićko -senjske biskupije, povjesničar
Gojko BORIĆ, novinar, publicist, Köln, Njemačka
Hrvoje BOŠNJAK, likovni umjetnik
Kruno BOŠNJAK, akademski kipar
Ivan BOŽIĆEVIĆ, književnik i književni kritičar
dr. sc. Srećko BOŽIČEVIĆ, dipl. ing. geologije
prof. dr. sc. Vlasta BRADAMANTE, liječnica, predstojnica katedere za farmakologiju, MF
dr. sc. Marijan BRAJINOVIĆ, slavist, Beč, Austrija
Zdenka BRAUN, ugosteteljstvo Charlie, poduzetnica
Mirela BREKALO-POPOVIĆ, glumica
Lukrecija BREŠKOVIĆ, glumica i pjevačica
Zdravko BRKIĆ, akademski kipar, stručni suradnik ALU
prof. dr. sc. Jasminka BRNJAS KRALJEVIĆ, liječnica, spec. biomedicine
prof. dr. sc. Dunja BROZOVIĆ, kroatistica, ravnateljica HIJJ-a, članica suradnica HAZU-a
prof. dr. sc. Zdravko BRZOVIĆ, liječnik, spec. neurokirurgije
akademik Boris BUĆAN, akademski slikar
Dražen BUDIŠA, prof. filozofije i sociologije
dr. sc. Zlatko BUJAN, liječnik, spec. anesteziologije i intenzivne medicine
prim. dr. sc. Vladimir BUJANOVIĆ, liječnik, spec. pedijatrije
doc. dr. sc. Drago BUNETA, liječnik, spec. pedijatrije
doc. Tomislav BUNTAK, akademski slikar , ALU
Ferdo BUŠIĆ, prof. hrvatskog i filozofije, u Jugoslaviji: politički zatvorenik
mr. sc. Julienne Eden BUŠIĆ, dipl. politologinja, spisateljica
Marijan BUŠIĆ, TV urednik
prof. dr. sc. Željko BUŠIĆ, liječnik, spec. kirurgije
Boris BUZANČIĆ, glumac, prvi gradonačelnik Zagreba
prof. dr. sc. Franjo CAJNER, dipl. ing. strojarstva, FSB
dr. sc. Marija CETINIĆ, anglistica, postdoktorska istraživačica, Sveučilište Alberta, Kanada
prof. dr. Ivana CIGLAR, dr. stom., spec. endodoncije, SF
Aleksa CRNJAKOVIĆ, novinarka
Dragica CVEK-JORDAN, akademska slikarica
Nenad CVETKO, glumac
Ante CVITANOVIĆ, dipl. ekonomist, ravnatelj Parka prirode Biokovo
Branka CVITKOVIĆ, glumica, nacionalna prvakinja HNK-a
Snježana ČELAR, dr. med., liječnica, spec. infektologije
Ivan Zvonimir ČIČAK, novinar
mr. sc. Jozo ČIKEŠ, prof. sociologije, ravnatelj Pasionske baštine
prof. dr. sc. Ivan ČIZMIĆ, sociolog, zaslužni znanstvenik, IDZ Ivo Pilar
prof. dr.sc. Snježana ČOLIĆ, sociologinja
prof. dr. sc. Katica ČORKALO, kroatistica, znan. savjetnica, upraviteljica HAZU-a Vinkovci
prof. dr. sc. Ante ČUVALO, povjesničar
prof. dr. sc. Krešimir ČVRLJAK, filozof, HAZU
Ružica ĆAVAR, dr. med. i dr. stom., predsjednica Hrvatskog pokreta za život i obitelj
mr. sc. Stjepan Tvrtko ĆAVAR, dipl. ing. elektrotehnike
Jasna ĆEPIN BOGOVIĆ, dr., liječnica, spec. pedijatrije
prof. dr. sc. Josip ĆORIĆ, svećenik, KBF Split
prof. dr. sc. fra Šimun Šito ĆORIĆ, svećenik, psiholog, književnik
dr. sc. Ante ĆURKALO, dipl. ing. elektrotehnike
akademik Žarko DADIĆ, matematičar i povjesničar
mr. sc. Daria DAMIĆ BOHAČ, sveučilišna viša lektorica
akademik Stjepan DAMJANOVIĆ, filolog
maestro dr. sc, dr. sc. Nikola DEBELIĆ, dirigent, diplomat
Inga DEPOLO, dr. stom., načelnica Odjela za međunarodnu suradnju MZISS-a
prof. dr. sc. Danijel DEREŽIĆ, liječnik, spec. urologije
doc. Dragan DESPOT, glumac, prvak drame HNK-a, ADU
Zvonimir DESPOT, dipl. teolog, novinar
prof.. dr. sc. Đuro DEŽELIĆ, dipl. ing. kemije, diplomat
Blaženka DOBRENIĆ PRIMORAC, odvjetnica
prof. dr. sc. Goran DODIG, liječnik, spec. psihijatrije
prof. dr. sc. Slavica DODIG, dipl. ing. biokemije, spec. medicinske biokemije
dr. sc. Zdravko DOKUZOVIĆ, ing. farmacije
doc. Krešimir DOLENČIĆ, redatelj, ADU
dr. sc. Gorana DOLINER, muzikologinja, viša znanstvena savjetnica, HAZU
mr. sc. Liliana DOMIĆ, književnica i likovna kritičarka
dr. sc. Žarko DOMLJAN, povjesničar umjetnosti, prvi predsjednik Hrvatskog sabora
prof. dr. sc. Ivan DRAGIČEVIĆ, dipl. ing. geologije, RGNF
prof. Slavomir DRINKOVIĆ, akademski kipar, ALU
Zvonimir DRVAR , književnik
dr. sc. Željko DUIĆ, dipl. ing. geologije, RGNF
dr. sc. Ivan DUJMOVIĆ, geograf
dipl. pravnik Tihomir DUJMOVIĆ, novinar
Stipe DUKIĆ, svećenik
prof. dr. sc. Antonije DULČIĆ, fizičar
Miroslava-Mira DULČIĆ, akademska slikarica
prof. dr. sc. Paula DURBEŠIĆ, dipl. ing. biologije
Ivo DUŽEVIĆ, dr.med., liječnik, spec. psihijatrije, psihoterapeut
mr. sc. Ivica ĐAKOVIĆ, prof. pedagogije
mr. sc. Marica ĐUREKOVIĆ, dipl. soc. radnica
Nikola ĐURETIĆ, književnik
Nina ERAK-SVRTAN, glumica
prof. dr. Mario ESSERT, dipl. ing. elektrotehnike, FSB
Jakša FIAMENGO, književnik, član suradnik HAZU-a
prof. dr. sc. Tomislav FILETIN, dipl. ing. strojarstva, FSB
dr. sc. Augustin FRANIĆ, dipl. ekonomist, u Jugoslaviji: politički zatvorenik
mr. sc. Milivoj FRANIĆ, dipl. ekonomist, publicist
Maja FREUNDLICH, glumica, novinarka, urednica
prof. dr. sc. Miroslav FURIĆ, fizičar, PMF
Ivan GABELICA, odvjetnik, u Jugoslaviji: politički zatvorenik
Nada GAĆEŠIĆ-LIVAKOVIĆ, glumica
dr. sc. Petar GAĆINA, liječnik, spec. interne medicine
dr. sc. Ivan GALEŠIĆ, dipl. ing. kemije
prof. Eduard GALIĆ, filmski redatelj
akademik Stipan GAMULIN, patofiziolog
prof. Vladimir GAŠPARIĆ, akademski kipar, ALU
dipl. ing. elektrotehnike Osvin GAUPP, poduzetnik, Baden, Švicarska
doc. dr. sc. Martinia Ira GLOGAR, dipl. ing. tekstilne tehnologije, TTF
dr. sc. Frano GLAVINA, povjesničar, arhivist, publicist
mr. sc. Ante GOJEVIĆ, liječnik, spec. kirurgije
dr. sc. Ivica GOLEC, povjesničar, znanstveni savjetnik
mr. sc.Trpimir GOLUŽA, liječnik, spec. ginekologije
mr. sc. Josip GRILEC, dipl. ing. elektrotehnike
Ivo GREGUREVIĆ, glumac, prvak drame HNK-a
Zoran GRGIĆ, glumac, prvak drame HNK-a
prof. dr. sc. Petar GRISOGONO, dipl. ing. strojarstva
mr. sc. Marko GRUBIŠIĆ, dipl. ekonomist, gospodarstvenik
prof. emeritus dr. sc. Vinko GRUBIŠIĆ, prof. hrvat., Sveučilište Waterloo, Ont., Canada
Špiro GUBERINA, glumac
prof. dr. sc. Ante GULIN, povjesničar, arheolog, upravitelj Odsjeka za povijest HAZU-a
dr. sc. Zlatko HASANBEGOVIĆ, povjesničar, znanstveni suradnik
Stjepan HERCEG, odvjetnik
Hrvoje HITREC, prof. komparatistike, književnik, scenarist, predsjednik HKV-a
mr. sc. Marijan HLAVKA, liječnik, spec. ortopedije
Đurđa HREN OBRANIĆ, dr.med., liječnica, spec. opće medicine
prof. Koraljka HRS, glumica, ADU
biskup dr. sc. Vjekoslav HUZJAK, ordinarij Bjel.- križ. biskupije, pred.Vijeća za kler HBK-a
prof. emeritus dr. sc. Ivan ILIĆ, dipl.ing elektrotehnike
Srećko ILIĆ, odvjetnik
prof. dr. sc. MIRJANA IVANČIĆ-KOŠUTA, liječnica, prof. anatomije, KF
Branko IVANDA, prof. komparatistike i filozofije, koordinaror ISVU-a, HS
Luca IVANDA, dr., liječnica, spec. školske medicine
dr. sc. Milena IVANKOVIĆ, biologinja, Institut Ruđer Bošković
mr. sc. Nenad IVANKOVIĆ, prof. filozofije, publicist
prof. dr. sc. Zlata IVANOVI HERCEG, liječnica, spec. radiologije
Milan IVKOŠIĆ, prof. komparativne književnosti, novinar
Esad JAGIĆ, književnik
dr. sc. Domagoj JAMIČIĆ, dipl. ing. geologije, znanstveni savjetnik
Stanko JANOVIĆ, dr.med., liječnik, spec. ortopedije, u Jugoslaviji: politički zatvorenik
prof. dr. sc.Tomislav JANOVIĆ, prof. filozofije, Sveučilište u Zadru
prof. dr. sc. Zvonko JANOVIĆ, dipl. ing kemije
Dražen JAPUNDŽIĆ, paleontolog, kustos, HPM
Sanja JAPUNDŽIĆ, kustosica, paleontologinja, HPM
prof. dr. sc. Vjeko Božo JARAK, svećenik, povjesničar umjetnosti, galerist
prof. dr. Zrinka JELASKA, kroatistica, prodekanica FF-a
prof. Dalibor JELAVIĆ, akademski slikar, ALU
akademik Dubravko JELČIĆ, književnik
Mato JELIĆ, glumac
doc. dr. sc. Miroslav JELIĆ, liječnik, spec. ortopedije
mr. sc. Vesna JELIĆ, prof. filozofije
prof. dr. sc. Branko JEREN, dipl. ing. elektrotehnike, bivši rektor Sveučilišta
prof. dr. sc. Tatjana JEREN, liječnica, spec. infektologije
dr. sc. fra Robert JOLIĆ, svećenik, povjesničar
mr. sc. Tomislav JONJIĆ, odvjetnik
Mladen JONKE, dipl. ing. kemije, AMAC Njemačka
prof. Vasilije Josip JORDAN, akademski slikar, ALU
Josip JOVIĆ, novinar i publicist
prof. dr. sc. Vlado JUKIĆ, liječnik, spec. psihijatrije, ravnatelj Klinike za psihijatriju Vrapče
prof. dr. sc. Josip JURČEVIĆ, povjesničar, viši znan. savjetnik, IDZ Ivo Pilar
mr. sc. Ivana JURČIĆ, dipl. ing. hortikulture
Marija JURELA, novinarka
prof. dr. sc. fra Karlo JURIŠIĆ, svećenik, prof. povijesti
mr. sc. Zlata JURIŠIĆ-POLŠAK, paleontologinja, muzejska savjetnica, HPM
Trpimir JURKIĆ, glumac, nacionalni prvak HNK-a Split
dipl. ing. Željko JUSTINIĆ, poduzetnik
prof. Joško JUVANČIĆ, redatelj, ADU
prof. dr. sc. Hrvoje KAČIĆ, odvjetnik
Tomislav KAČIĆ, pričuvni časnik HV-a
Anđelko KAĆUNKO, svećenik, publicist
dipl. ekonomist Damir KALAFATIĆ, gospodarstvenik
prof. dr. sc. Božidar KANAJET, dipl. ing. geodezije, Geotehnički fakultet Varaždin
prof. hrvatskog Pajo KANIŽAJ, književnik
akademik Andrija KAŠTELAN, liječnik, transplantacijski imunolog
prof. emeritus dr. sc. Marija KAŠTELAN MACAN, dipl. ing. tehnologije, FKIT
prof. dr. sc. Branko KATALINIĆ, dipl. ing. strojarstva, Sveučilište u Beču, Austrija
prof. dr. sc. Drago KATOVIĆ, dipl. ing. tekstilne tehnologije, TTF
prof. dr. Vladimir KATOVIĆ, dipl. ing. kemije, Sveučilište Wright State, Dayton, SAD
Filip KELAVA, arhitekt
akademik Zlatko KESER, akademski slikar
mr. sc. Eva KIRCHMAYER BILIĆ , glazbena umjetnica - klaviristica, AGU
Jure KNEZOVIĆ, predsjednik Međunarodne asocijacije bivših političkih zatvorenika
prof. dr. sc. Pavao KNEZOVIĆ, prof. klasične filologije, Sveučilište u Mostaru
Nada KOBALI, modistica
prof. dr. sc. Dubravka KOCIJAN HERCIGONJA, liječnica, spec. psihijatrije
Božo KOKAN, arhitekt
dr. sc. Josip KOLANOVIĆ, povjesničar, bivši ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva
prof. dr. sc. Juraj KOLARIĆ, predstojnik ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije
prof. dr. sc. Ivan KORDIĆ, teolog, filozof, znan. savjetnik, Sveučilište u Mostaru
akademik Ivica KOSTOVIĆ, liječnik, prof. neuroanatomije, Hrvatski institut za mozak
prof. dr. sc. Dragutin KOŠUTA, liječnik, spec. kirurgije
dr. med. Maja KOŠUTA-PETROVIĆ, liječnica, spec. ginekologije
mr. sc. Mate KOVAČEVIĆ, prof. hrvatskog, novinar i publicist
doc. dr. sc. Stana KOVAČEVIĆ, dipl. ing. tekstilne tehnologije, TTF
Prof. Kuzma KOVAČIĆ, kipar, UA Split
Željko KOVAČIĆ, arhitekt
Ivan KOZLICA, prof. povijesti, pričuvni časnik HV-a
msgr. dr. sc. Stjepan KOŽUL, scećenik, kanonik i arhiđakon Prvostolnog kaptola
prim. dr. sc. Ladislav KRAPAC, liječnik, spec. fizijatrije
dr. sc. Jure KRIŠTO, povjesničar, Hrvatski institut za povijest
Katarina KRIZMANIĆ, paleontologinja, viša kustosica, HPM
akademik Željko KUĆAN, kemičar
prof. Vladimir KUHARIĆ, akademski slikar - grafičar, UF
prim. mr. sc. Ivo KUJUNDŽIĆ, liječnik, spec. anesteziologije
dr. sc. Nedjeljko KUJUNDŽIĆ, dipl. ing. kemije
prof. emeritus dr. sc. Branko KUNST, dipl. ing. kemije, FKIT
dr. sc. Ivana KURTOVIĆ, prof. hrvatskog
Živko KUSTIĆ, svećenik, novinar, publicist
Jakša KUŠAN, publicist, urednik Nove Hrvatske
dr. sc. Ante KUTLE, ekolog, Udruga Lijepa naša
prof. dr. sc. Stipe KUTLEŠA, prof. filozofije
Dražen KÜHN, glumac
prof. dr. sc. Danijel LABAŠ, prof. komunikacijskih znanosti, HS
prof. Rudolf LABAŠ, akademski slikar, ALU
mr. sc. Anamarija LABOŠ, liječnica i knjižničarka
Cecilija LABOŠ, dr. med., liječnica, spec. kardiologije
dr. sc. Ivan LABOŠ, liječnik, spec. anesteziologije
prof. Josip LAĆA, kroatist i povjesničar umjetnosti, književnik
prof. dr. sc. Miljenko LAPAINE, dipl. ing. matematike
prof. Željko LAPUH, akademski slikar, ALU
prof. dr. sc. Hrvoje LASIĆ, svećenik dominikanac, TF DI
mr. sc. Ivana LEGATI, glumica, ADU
prof. Stjepan Vladimir LETINIĆ, književnik, urednik
dipl. pravnik Stjepan LICE, književnik
prof. dr. sc. Inga LISAC, geofizičarka
prof. Ive LIVLJANIĆ, prof. talijanskog i francuskog, diplomat, u Jugoslaviji: politički zatvorenik,
dr. sc. Vitomira LONČAR, glumica
prof. dr. sc. Slobodan LANG, liječnik, spec. socijalne medicine
mr. sc. Mirko LIVAKOVIĆ, liječnik, spec. kirurgije
prof. dr. sc. Ivica LUČIĆ, dip. pravnik, povjesničar, Sveučilište u Mostaru
Boris LJUBIČIĆ, akademski slikar, dizajner
dr. sc. Mate LJUBIČIĆ, liječnik, spec. epidemiologije
dr. sc. Trpimir MACAN, povjesničar, znan. savjetnik, Leksikografski zavod Miroslav Krleža
prof. dr. sc. Mladen MACHIEDO, prof. talijanskog jezika i književnosti
prof. Josip MAGDIĆ, orguljaš, skladatelj
Zvonimir MAGDIĆ, sportski novinar
Vladimir MAGIĆ, svećenik, komparatist, knjižničar, ravnatelj Metropolitanske knjižnice
Anita MALENICA, novinarka
doc. dr. sc. Tomislav MALVIĆ, dipl. ing. geologije
prof. dr. sc. Mile MAMIĆ, prof. hrvatskog, Sveučilište u Zadru
dr. sc. Petra MARGETIĆ, liječnica, spec. radiologije
fra Ante MARIĆ, svećenik, književnik, scenarist
dr. sc. Zvonimir MARIĆ, dipl. ing. građevine
Vinko MARINKOVIĆ, odvjetnik
prof. dr. sc. Jasenka MARKELJEVIĆ, liječnica spec. interne medicine
dr. sc. Ivan MARKEŠIĆ, sociolog religije, leksikograf, znanstveni savjetnik
Vlatko MARKOVIĆ, dipl. trener, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza
Jagoda MARTINČEVIĆ, prof. povijesti glazbe, muzikologinja
Perica MARTINOVIĆ, glumica
dr. sc. Danko MATASOVIĆ, dipl. ing. prehrambene tehnologije, znanstveni savjetnik
prof. Damir MATAUŠIĆ, akademski kipar, ALU
akademik Slavko MATIĆ, dipl. ing. šumarstva
prof. dr. sc. Božidar MATIJEVIĆ, dipl. ing. strojarstva, FSB
dr. sc. Zlatko MATIJEVIĆ, znan. savjetnik, IDZ Ivo Pilar
Zrinka MATIJEVIĆ, dipl. pravnica, sutkinja
Srna MATIJEVIĆ, dipl. pravnica, u Jugoslaviji: politička zatvorenica
dr. sc. Jerko MATOŠ, svećenik, povjesničar
dr. sc. Boris MAŽAR, dipl. fizičar, München, Njemačka
mr. sc. Lujo MEDVIDOVIĆ, odvjetnik, književnik
dr. sc. Miro MEĐIMOREC, redatelj, književnik, diplomat
prof. dr. sc. Helena Jasna MENCER, dipl. ing. kemije, bivša rektorica Sveučilišta u Zagrebu
prof. Želimir MESARIĆ, redatelj, ADU
dr. sc. Vine MIHALJEVIĆ, znan. savjetnik, IDZ Ivo Pilar
dr. sc. Hrvojka MIHANOVIĆ SALOPEK, kroatistica, viša znan. suradnica HAZU-a
dr. sc. Nedjeljko MIHANOVIĆ, književnik, suradnik HAZU-a
prof. dr. sc. Šime MIHATOV, liječnik, spec. kardiologije
Boris MIHOLJEVIĆ, glumac
dr. sc. Anđelko MIJATOVIĆ, povjesničar, u Jugoslaviji: politički zatvorenik
prof. dr. sc. Nikola MIJATOVIĆ, dipl. pravnik
mr. sc. Stanko Dujo MIJIĆ, svećenik franjevac konventualac, publicist
msgr. Ivan MIKLENIĆ, svećenik, gl. urednik Glasa koncila, kanonik Prvostolnog kaptola
prof. dr. sc. Hrvatin MIKOLČIĆ, dipl. ing. elektrotehnike, Sveučilište Konstanz, Njemačka
Zvonko MILAS, časnik HV-a
Josipa MILAS MATUTINOVIĆ, urednica Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža
mr. sc. Ivan MILETIĆ, knjižničar
Nediljko MILIČEVIĆ, poduzetnik, Redwood City, California, SAD
mr. sc. Ive MILIŠIĆ, dipl. ekonomist
mr. sc. Anđelka MILOŠEVIĆ, seizmologinja
dr. sc. Petar GAĆINA, liječnik, spec. interne medicine
dr. sc. Željko MLINAR, dipl. ing. geologije, RGNF
Igor MRDULJAŠ, teatrolog, ravnatelj Zagrebačkog kazališta lutaka
mr. sc. Zdravko MRŠIĆ, dipl. ing. matematike
Vjenceslav NADINIĆ, dr. med, liječnik, spec. kirurgije
prof. dr. sc. Božidar NAGY, svećenik, teolog, FF DI
Nevenka NEKIĆ, prof. povijesti, književnica
akademik Krešimir NEMEC, kroatist i komparatist, član Predsjedništva HAZU-a
prof. Suzana NIKOLIĆ, glumica, ADU
mr. sc. Ivo NIŽIĆ, prof. crkvene glazbe, skladatelj, dirigent
mr. sc. Željko NOVAČIĆ, prof. lingvistike, prevoditelj
prim. Petar NOLA, dr., liječnik, spec. kirurgije
prof. Zoltan NOVAK, akademski slikar, ALU
Alfred OBRANIĆ, dipl. ing. geologije, Predsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika
Ivan OBRANIĆ, dr. med., liječnik, specijalizant interne medicine
dr. sc. Sonja OBRANIĆ, biologinja
Almira OSMANOVIĆ, nacionalna baletna prvakinja
Rozina PALIĆ JELAVIĆ, dipl. muzikologinja, suradnica HAZU-a
prof. sr. sc. Josip PANDURIĆ, dr. stom.
prof. dr. Vlado PANDŽIĆ, kroatist
prof. dr. sc. Branko PAPA, liječnik, spec. gastroenterologije
prof. Frane PARO, akad. slikar, grafičar, ALU
akademik Vladimir PAAR, fizičar
mr. sc. Marko PASTUOVIĆ, dipl. ing. kemije
prof. dr. sc. Snježana PAUŠEK BAŽDAR, kemičarka, HAZU
prof. dr. sc. Davor PAVELIĆ, dipl. ing. geologije, RGNF
Jasna PAVELIĆ JUREŠKO, dipl. politologinja, novinarka, diplomatkinja
prof. dr. sc. Ljubo PAVELIĆ, liječnik, spec. pulmologije
prof. dr. sc. Mirna PAVEŠIĆ GALEŠIĆ, dipl. ing. kemije
Josip PAVIČIĆ, književnik i nakladnik
Ivan PAVIĆ, dr. med., liječnik, spec. pedijatrije
prof. dr. Dubravka PAVIŠIĆ STRACHE, dipl. farmaceutkinja, FBF
Niko PAVLOVIĆ, glumac
Marija PEAKIĆ-MIKULJAN, prof. hrvatskog, književnica
akademik Josip PEČARIĆ, matematičar
prof. dr. sc. Stjepan PEPELJNJAK, veterinar, spec. mikrobiologije
dr. sc. Maja PERAICA, liječnica, toksikologinja, znanstvena savjetnica IMI-a
prim. dr. sc. Porin PERIĆ, liječnik, spec. fizijatrije
doc. dr. sc. Ante PERIŠA, prof. filozofije, Sveučilište u Zadru
Mile PEŠORDA, prof. komparativne književnosti, književnik i književni prevoditelj
mr. sc. Božidar PETRAČ, prof. komparativne književnosti, književnik, predsjednik DHK-a
mr. sc. Ante PETRIC, liječnik, spec. med. mikrobiologije
prof. dr. sc. Vlado PETRIC, liječnik, spec. OTL, predstojnik Odjela KBC-a SM-a
mr. sc. Ante Domagoj PETRIĆ, novinar
prof. dr. sc. Joško PETRIĆ, dipl. ing. strojarstva, FSB
dr. sc. Irena PETRIJEVČANIN VUKSANOVIĆ, prof. hrvatskog, informatologinja NSK-a
mr. sc. Ante PETRUŠIĆ, liječnik, spec. kardiologije, spec. endokrinologije
prof. dr. sc. Ivica PICEK, fizičar
prof. dr. sc. Ana PINTARIĆ, filologinja, dekanica Filozofskog fakulteta u Osijeku
prof. dr. sc. Ana PLANINC PERAICA, liječnica, spec. interne medicine
dr. sc. Nenad POKOS, socijalni demograf, viši znan. suradnik, IDZ Ivo Pilar
dr. sc. Saša POLJANEC-BORIĆ, sociologinja, viša znanstvena suradnica, IDZ Ivo Pilar
Siniša POPOVIĆ, glumac, prvak drame HNK-a
akademik Stanko POPOVIĆ, fizičar
biskup dr. sc. Valentin POZAIĆ, Zagreb. nadbiskupija, predsjednik Vijeća HBK-a za laike
Zdenka POZAIĆ, akademska grafičarka
prim. dr. sc. Inga PRKAČIN, liječnica, spec. interne medicine
mr. sc. Nediljka PRLJ-ŠIMIĆ, paleontologinja, viša kustosica, HPM
Dario PRPIĆ, odvjetnik
prim. dr. sc. Marija PRSKALO, liječnica, spec. interne medicine
prof. dr. sc. Tanja PUŠIĆ, dipl. ing. tekstilne tehnologije, FKIT
Verica RADIĆ, pjevačica, plesna voditeljica ansambla LADO
prof. Tomislav RADIĆ, dramski i filmski redatelj, ALU
prim. dr. sc. Ljubomir RADOVANČEVIĆ, liječnik, spec. psihijatrije, psihoterapeut
prof. dr. sc. Nino RASPUDIĆ, prof. talijanskog jezika i književnosti, prevoditelj, FF
akademik Tomislav RAUKAR, povjesničar
Vjera REISER, slikarica
prof. dr. sc. Ivan RENDIĆ MIOČEVIĆ, povjesničar
Joja RICOV, prof. slavistike, književnik, likovni kritičar, u Jugoslaviji: politički zatvorenik
Ivan RODIĆ, novinar
dr. sc. Stanko RODIĆ, liječnik, spec. psihijatrije, Clifton Springs, New York, SAD
Miljenko ROMIĆ, akademski slikar
prof. Igor RONČEVIĆ, akademski slikar, ALU
Jerko ROŠIN, arhitekt
Anka RUKAVINA, dipl. ing. agronomije, u Jugoslaviji - politička prognanica
dr. sc. Vladimir RUKAVINA, veterinar
mr. sc. Petar RUNJE, svećenik franjevac, povjesničar
Mate RUPIĆ, prof. povijesti, pomoćnik ravnatelja Memorijalno-dok.centra Domovinskog rata
prim. dr. med. Ivica RUŽIČKA, liječnik, spec. radiologije
mr. sc. Ljiljana SABLJAK, prof. komparativne književnosti, knjižničarska savjetnica
dr. sc. Tomislav SABLJAK, književnik, zaslužni znanstvenik, član suradnik HAZU-a
mr. sc. Darko SAGRAK, dipl. pravnik, publicist
mr. sc. Branko SALAJ, dipl. politolog, publicist
dr. sc. Dora SEČIĆ, bibliotekarica
Jakov SEDLAR, redatelj
prof. dr. sc. Sven SEIWERTH, liječnik, spec. patologije
Ante SEKULIĆ, kroatist, književnik, dopisni član HAZU-a, u Jugoslaviji: politit. zatvorenik
prim. doc. dr. sc. Ante SEKULIĆ, liječnik, spec. anesteziologije
prof. Stipe SIKIRICA, akademski kipar, ALU
dr. sc. Ivan SISEK, liječnik, spec. psihijatrije
dr. sc. Mirna SISEK - ŠPREM, liječnica, spec. psihijatrije
prof. dr. sc. Joža SKOK, književnik
prim. dr. sc. Mijo SLADE, liječnik, spec. ginekologije
Mirko SLADEK, prevoditelj
doc. dr. sc. Dean SLAVIĆ, kroatist
prof. dr. sc. Ana Sunčana SMITH, fizičarka, Sveučilište Erlangen, Njem., član. Bavarske ak.
Dragan SOLDO, dr. med., liječnik, spec. ginekologije
prof. emeritus dr. sc. Ivo SOLJAČIĆ, dipl. ing kemije
prof. dr. sc. Marin SOLJAČIĆ, fizičar, Massachusetts Insitute of Technology, Boston, SAD
mr. sc. Marin SOPTA, dipl. politolog, ravnatelj Hrvatskog centra za strategijska istraživanja
Josip SOVULJ, poduzetnik, predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa, New York, SAD
prof. dr. sc. Jasenka SREMAC, geologinja, GPZ
dr. sc. Helga STEINWENDER-BORIĆ, dipl. biologinja
Ivan STEPINAC, dr. med., liječnik, spec. mikrobiologije
prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević, arheolog, bibliolog
prof. dr. Slavica STOJAN, povjesničarka književnosti, znanstvena savjetnica HAZU-a
mr. sc. fra Miljenko STOJIĆ, svećenik, teolog, književnik
Šime STORIĆ, prof. hrvatskog, književnik
Lovro STECCA, dipl. pravnik, brigadir HV-a
prof. dr. sc. Mladen STUPNIŠEK, dipl. ing. strojarstva i brodogradnje, FSIB
Nada SUBOTIĆ-KAŠTELAN, glumica
prof. dr. sc. Denis SUNKO, fizičar
dr. sc. Tomislav SUNJIĆ, publicist i lingvist
Stjepan SVEDROVIĆ, prof. hrvatskog, književnik
doc. Boris SVRTAN, glumac, ADU
prof. dr. sc. Agneza SZABO, povjesničarka
Drago ŠARAVANJA, književnik
mr. sc. Damir ŠEGOTA, kineziolog
Branka ŠEPAROVIĆ, dipl. politologinja, novinarka
prof. emeritus dr. sc. Zvonimir ŠEPAROVIĆ, dipl. prav., biv. Rektor Sveučilišta, pred.HŽD-a
Hrvoje ŠERCAR, likovni umjetnik
Stjepko ŠESTNIĆ, dipl. ing. strojarstva, u Jugoslaviji: politički zatvorenik
Stjepan ŠEŠELJ, književnik, ravnatelj Hrvatskog slova
prof. Joško ŠEVO, glumac, ADU
Milovan ŠIBL, novinar
Ljubomir ŠIKIĆ, filmski producent
Roko ŠIKIĆ, poduzetnik
Ružica ŠILIĆ, prof. engleskog, urednica
dr. sc. Neven ŠIMAC, dipl. pravnik, dipl. politolog, međunarodni konzultant
Smiljan ŠIMAC, dipl. pravnik., diplomat
Ivica ŠIMIĆ, kazališni redatelj
prof. Robert ŠIMRAK, akademski slikar i grafičar, ALU
dr. med. Vlado ŠIMUNOVIĆ, liječnik, spec. ortopedije i kirurgije, Neuchatel, Švicarska
dr. sc. Tatjana ŠIMURINA, dr. med., liječnica, spec. anesteziologije
mr. sc. Vesna ŠIPUŠ, prof. filozofije i sociologije
prof. Ivica ŠIŠKO, akademski slikar, ALU
prof. dr. sc. Željko ŠITUM, dipl. ing. strojarstva, FSB
Vesna ŠKOLNIK POPOVIĆ, dr. med., liječnica, spec. pedijatrije
Želimir ŠKOBERNE, arheolog, muzejski savjetnik
Ika ŠKOMRLJ, kostimografkinja, scenografkinja
Antonija ŠOVAGOVIĆ-DESPOT, glumica, spisateljica
dr. sc. Zlatko ŠRAM, prof. engleskog, prof filozofije i sociologije, ravnatelj IMIN-a
dr. sc. Maja ŠTAMBUK, sociologinja, znan. savjetnica, IDZ Ivo Pilar
Vlado ŠTEFANČIĆ, redatelj, glumac
prof. dr. Marin ŠUBARIĆ, liječnik, spec. otorinolaringologije
dr. sc. Vladimir ŠUBAT, dipl. pravnik
prof. dr. sc. Ivan ŠUGAR, biolog, botaničar
Stjepan ŠULEK, dipl. pravnik, novinar, prevoditelj, publicist
prof. dr. sc. Jadranka ŠUNDE, matematičarka
prof. dr. sc. Marijan ŠUNJIĆ, fizičar, bivši Rektor sveučilišta, diplomat
prof. dr. sc. Jozo ŠUTALO, dr. stom.
prof. dr. sc. Stipe TADIĆ, sociolog, IDZ Ivo Pilar
Nela TARBUK, prof. povijesti umjetnosti, muzejska savjetnica
prof. dr. sc. Marko TARLE, dipl. ing. kemije, znanstveni savjetnik i međunarodni konzultant
mr. sc. Marija TIJAN WIECK, lektorica klasičnih jezika, Sveučilište Maine, Orono, SAD
Mislav TOGONAL, novinar
Benjamin TOLIĆ, prof. njemačkog i filozofije, novinar, publicist, prevoditelj
prof. dr. sc. Mate TOMAC, prof. političkih znanosti
prof. dr. sc. Nives TOMAŠEVIĆ, komparatistica, knjižničarka, nakladnica
prof. dr. sc. Antun TOMAŠKOVIĆ, dr. vet., spec. veterinarskog porodništva
Jasenka TOMAŠKOVIĆ, dr. med., liječnica, spec. medicine rada
akademik Franjo TOMIĆ, dipl. ing. agronomije, AF
Sonja TOMIĆ, prof. njemačkog, književnica
prof. dr. sc. Vesna TUDJINA, prof. latinskog i grčkog, viša savjetnica HAZU-a
mr. sc. Gordana TURIĆ, dipl. ing. geodezije, publicistkinja
prof. dr. sc. Marko TURIĆ, liječnik, spec. onkologije
akademik Nenad TRINAJSTIĆ, kemičar
prof. dr. sc. Miroslav TUĐMAN, prof. informatike i komunikologije
Astrid TURINA, baletna solistica, glumica, slobodna umjetnica
Slavica TUŠKAN, dipl. teologinja, u Jugoslaviji: politička zatvorenica
Elvira ULIP, dipl. dizajnerica, kostimografkinja, scenografkinja
prof. dr. sc. Kosta URUMOVIĆ, dipl. ing. geologije, RGNF
mr. sc. Stjepan UTROBIČIĆ, dipl. ing. strojarstva
prim. Siniša VARGA, dr. stom., spec. stomatološke protetike
dr. sc. Ivo VELIĆ, geolog, znan. Savjetnik HGI-a
prof. dr. sc. Josipa VELIĆ, geologinja, RGNF
dr. sc. Antica VERONDA, liječnica, spec. psihijatrije
mr. sc. Iva VIDIĆ, odvjetnica, koordinatorica hrvatskih društava Argentine, Buenos Aires
dr. sc. Đuro VIDMAROVIĆ, povjesničar i likovni kritičar, diplomat
dr. sc. Domagoj VIDOVIĆ, prof. hrvatskog, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
mr. sc. Joško VINCETIĆ, dr. stom., stomatolog
dr. sc. Stanko VITKOVIĆ, svećenik, prebendar Prvostolnog kaptola
Borben VLADOVIĆ, književnik, urednik
Zdravko VLADANOVIĆ, pričuvni časnik HV-a
Vlasta VRANDEČIĆ LEBARIĆ, prof. glazbe, književnica
Boris VRANJEŠ, dipl. ing. građevine, poduzetnik
prof. dr. sc. Vladimir VRATOVIĆ, profesor klasičnih jezika
Antun VRDOLJAK, redatelj
doc. dr. sc. Zlatko VRLJIČAK, dipl. ing. tekstilne tehnologije, TTF
dr. sc. Davor VRSALJKO, dipl. ing. geologije
prof. Miro VUCO, akademski kipar, ALU
Miroslava VUČIĆ, prof. komparativne književnosti, urednica
prof. dr. sc. Petar VUČIĆ, dipl. politolog
dr. sc. Predrag VUJEVIĆ, dipl. ing. agronomije, biotehnolog, HCPHS
Branko VUJANOVIĆ, akademski slikar i dizajner
Nevenka VUJČIĆ DUBYAK, dizajnerica
mr. sc. Jure VUJIĆ, dipl. politolog
prim. dr. sc. Stjepan VUKADIN, liječnik, spec. neurokirurgije
prof. dr. sc. Ante VUKASOVIĆ, prof. pedagogije
dr. sc. Milan VUKOVIĆ, dipl. pravnik, bivši sudac Ustavnog suda RH-a
prof. dr. sc. Đuro ZALAR, svećenik, prof. dogmatske teologije, TF
Miro ZDILAR, odvjetnik
prof. Ivo ZELIĆ, akademski slikar, Sveučilište u Zadru
Naco ZELIĆ, dipl. pravnik, diplomat
mr. sc. Zvonimir ZIMA, liječnik, spec. pedijatrije
maestro prof. Hari ZLODRE, dirigent, MA
prof. dr. Dobroslav ZNIDARČIĆ, dipl. ing. građ., Sveučilište Colorado, Boulder, Col., SAD
Zvjezdana ZNIDARČIĆ-BEGOVIĆ, odvjetnica, u Jugoslaviji: politička zatvorenica
Ivan ZORIČIĆ, dr. med., liječnik, spec. kirurgije
Zvonimir ZORIČIĆ, glumac, nacionalni prvak HNK-a
dr. sc. Ćiril ZOVKO, dipl. ing. elektrotehnike, poduzetnik, savjetnik za menadžment
prof. dr. sc. Jure ZOVKO, prof. filozofije, HS
prof. dr. sc. Mateo ŽAGAR, paleograf, staroslavist, proč. Odsjeka za hrv. jezik i književ. FF-a
mr. sc. Miljenko ŽAGAR, gospodarstvenik
dr. sc. Zorica ŽIGRIĆ FRENSCHKOWSKI, filologinja, Frankfurt, Njemačka
prof. dr. Dražen ŽIVIĆ, prof. geografije, demograf, IDZ Ivo Pilar
prof. dr. sc. Darko ŽUBRINIĆ, prof. matematike, FER
Mr. sc. Ante ŽUŽUL, predsjednik Uprave Školske knjige, nakladnik
Do sada objavljeno:
Prosvjedni skup održan na Kazališnom trgu u Zagrebu 8. svibnja 2010.
Poziv na prosvjed
UKLONIMO KOMUNISTIČKOG DIKTATORA TITA IZ ZAGREBA I HRVATSKE (02.05.2011.

http://www.hkz-kkv.ch  Hrvatska kulturna zajednica u Švicarskoj (*22.4.2017.)