Priopćenja

UDRUGA HRVATSKIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA 91.

(UHBDR91.)

U SURADNJI S DRUGIM UDRUGAMA PROISTEKLIM IZ DOMOVINSKOG RATA

 sa zadovoljstvom poziva Vas i Vaše prijatelje

u petak, 8. rujna 2017. u 19 sati

 U PROSTORIJE HVIDR-e GRADA ZAGREBA, SLOVENSKA 21

NA

SVEČANU DODJELU

„VELIKE ZLATNE PLAKETE“

MARKU PERKOVIĆU

THOMPSONU

hrvatskom branitelju, skladatelju, tekstopiscu i pjevaču koji se u stvaranju slobodne, samostalne i
neovisne hrvatske države istaknuo domoljubnim, ljubavnim i religioznim pjesmama te humanitarnim
nastupima, i što je bio među prvim dragovoljcima Domovinskog rata kad je trebalo!


Radujemo se što ćete svojim dolaskom uveličati ovu svečanost.

Mladen Pavković, predsjednik UHBDR91      
mob. 099-6651- 562

Na grobištu Savica u Beretincu, u župi Sveti Ilija kod Varaždina blagoslovljen spomen  križ

U skladu s programom aktivnosti za 2017. godinu usvojenog na godišnjoj skupštini Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Varaždin usvojenog 5. ožujka na sjednici održanoj u Novoj Vesi Petrijanečkoj postavljen je u ponedjeljak, 14. kolovoza spomen križa na grobištu Savica u naselju Bereteinec u istoimenoj općini i župi Sv. Ilije proroka kod Varaždina.

1 P1610431

1 P1610435

1 P1610436

1 P1610437

Blagoslov spomen križa i sjećanje na žrtve poratnih likvidacija Drugog svjetskog rata održano je dan uoči obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima, u utorak, 22. kolovoza 2017. s početkom u 18 sati.

1 P1610678

1 P1610679

1 P1610681

1 P1610687

1 P1610698

1 P1610698

 

 

 

 

 

 

Komemoracija je kod spomen križa na grobištu Savica započela hrvatskom himnom koju je otpjevao zbor župe, a potom su položeni vijenci i zapaljene svijeće. Prvo je položen vijenac Vlade Republike Hrvatske, te nakon toga Udruge dragovoljaca i veterana domovinskog rata klub Petrijanec, udruge Hrvatski domobran Sveti Ivan Zelina, a u ime Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava vijenac su položili i svijeće zapaliliBoris Veselnik, Stanko Cecelja i Franjo Črep.

Nazočnima se potom u ime Društva za obilježavanje grobišta žrtava komunizma iz Čakovca obratio Josip Kolarić, a u ime općine Beretinec prisutne je pozdravio zamjenik načelnika Matija Kefelja. Prisutnima se potom obratio Alen Runac, predsjednik skupštine Varaždinske županije, a u ime Andreja Plenkovića, predsjednika Vlade Republike Hrvatske potom je govorio saborski zastupnik Anđelko Stričak.

Potom je voditelj pročitao neka od pisma isprike koja su u nemogućnosti dolaska poslali; biskup mons. Juraj Jezerinac, predstavnici Ministarstva hrvatskih branitelja, Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za istraživanje, uređenje i održavanje vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i groblja poslijeratnog razdoblja kao i pomoćnici ministra Stjepan Sučić i Nenad Križić, te  Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, a nakon toga je naglasio da je na području Republike Hrvatske evidentirano preko 900 jama i  graba gdje su pokopane žrtve Drugog svjetskog rata i poraća. Poznato je da su u Republici Hrvatskoj brojne žrtve ekshumirane ali nisu sve na groblju pokopane već su negdje zbrinute i „pospremljene“ bez znaka i spomen tako da se ne zna gdje im kosti počivaju, a između ostalog i žrtve grobišta Očura kod Lepoglave, ekshumirane 1996. godine, koje su poslije bez sprovoda i spomena privremeno „zbrinute“ u grobnicu za privremene ukope na varaždinskom groblju te  se nadamo da će se u skoroj budućnosti dostojno i sa sprovodom pokopati. .

Zbog toga kao Društvo podržavamo inicijativu biskupa, mons. Dr. Mile Bogovića da se u Republici Hrvatskoj formira jedinstveno groblje gdje će se te sve žrtve sa sprovodom dostojanstveno pokopati,  i nad njihovim počivalištem postavi spomen ploča.

Smatramo da je za dostojanstveni odnos prema svim žrtvama na nivou EU potrebno osnovati jedan fond koji će u tome pomoći svim državama, a u tome našem nastojanju nadamo se pomoći i „naših“, euro-zastupnika, ali i kolega im i iz susjednih država i ostalih koji tome mogu doprinijeti.   

Potom je ukazao na neke aktivnosti koje Društvo poduzima da se žrtve dostojno pokopaju i grobišta im barem obilježe, a nakon toga je ukazao na okolnosti pod kojima su žrtve grobišta Savica stradale po završetku rata 1945. 

 Nakon povlačenja njemačke i hrvatske vojske za njima se iz smjera istoka, od Ludbrega i Jalžabeta kretala jedna partizanska jedinica koja je po selima u koja su nailazili vršila racije te sobom vodila zarobljenike, a tako su učinili  i po dolasku u naselje Beretinec. Tu su organizirali „sud“, a prethodno su na predjelu Savica alatom, motikama i lopatama, koji su prikupili po selu dali iskopati grabu prema kojoj su u noći poveli grupu ljudi koju su odredili za likvidaciju. Iste su potom poubijali i tankim slojem zemlje zagrnuli. Ostatak zarobljenika potom su poveli kroz naselje Črešnjevo. Na izlasku iz sela, podno brda, na predjelu podno Prepretnice,  nekoliko su ih likvidirali, a ostale su poveli prema Sloveniji. Kad su došli do Višnjice tamo su na predjelu Belaš, u šumi brojne poubijali, a među njima i braću Đuru i Franju Kukret  koje je mrtve tamo pronašao otac i dopremio ih kući te su pokopani na groblju u Črešnjevu. Nakon toga u potragu za sinom krenuo je i otac Stjepana Borščak (Lončarev Štef) koji je isto pokopan na filjalnom groblju župe Sveti Ilija u Črešnjevu.

Kasnije su vlasti u Višnjici zabranile dolazak na grobište koje je sve do demokratskih promjena bilo zavijeno velom tajne, a onda je nad grobištem postavljen spomen križ. Lanjske godine u listopadu izvršena su probna iskapanja koja su potvrdila postojanje grobišta.

Na kraju prvog dijela komemoracije zahvalu na doprinosu i pomoći kod podizanju spomen križa uputio je Franjo Talan, predsjednik Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava osnovanog 20. rujna 2000. godine te pozvao na pomoć kako bi se u narednom razdoblju spomen križem moglo obilježiti i grobište na izlasku iz naselja Črešnjevo i ostala grobišta te žrtve dostojno pokopale.

1 P1610731

1 P1610747

1 P1610772

 

Komemoracija na grobištu Savica završila je blagoslovom spomen križa i molitvom koju je predvodio župnik, preč. Izidor Ferek, a nakon toga je u župnoj crkvi Svetog Ilije prikazana misa za sve poginule u Prvom i Drugom svjetskom ratu, i u Domovinskom ratu te za sve žrtve i proganjane u doba vladanja totalitarnih režima i stradalih u raznim diktatorskim režimima XX stoljeća.

Neke aktivnosti Društva vezane uz župu Svetog Ilije

Svake godine na obljetnicu smrt vlč. Vilima Cecelje početkom srpnja ( Sveti Ilija 24. travnja 1909. – Salzburg – Austrija, 3. srpnja 1989.) položi se vijenac na grobu i služi misa zadušnica u crkvi u Svetom Iliji. Da bi se sačuvao spomen na dobra dijela pokojnog svećenika proganjanog od strane totalitarne komunističke vlasti pred nekoliko godina u sklopu Društva formirali smo Odbor za očuvanje uspomene na svećenika Vilima Cecelju, a jedna od aktivnosti bila je vezana i uz izradu njegove biste, a koju je izradio akademski kipar Tomislav Kršnjavi, i njeno postavljan u rodnoj župi te na područjima gdje je on djelovao. Zahvaljujući brojnim pojedincima, udrugama i ustanovama biste su postavljene u Hrastovici, na Bleiburškom polju, u Salzburgu i ispred crkve rodne mu župe u Svetom Iliji, a želja nam je da se barem spomen pločom označi i njegova prisutnost i rad na župama gdje to do sada nije učinjeno. Naime vlč Vilim Cecelja svoju svećeničku službu započeo je kao kapelan na župi Bedenec kod Svetog Ivana Zeline, a potom je bio na župi Dubovec kod Križevca, zatim u Hratsovici u današnjoj Sisačkoj biskupiji. Potom ga nadbiskup Alojzije Stepinac šalje, u razdoblju  od 1939. do 1942. godine, u Zagreb, gdje gradi župnu crkvu Blaženog Nikole Tavalića gdje je bio prvi župnik, danas župa Svetog Nikole Tavelića u Kustošiji u Zagrebu.  Da bi se barem dio toga i realiziralo trebat će se i dodatno založiti…

Poduzete radnje za podizanje spomen križa na grobišta Čret (Savica) – tijek aktivnosti

Još u sklopu rada Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava – Istraživačkog središta za Varaždinsku županiju, a koja je djelovala u sklopu Hrvatskog sabora, obiđene su lokacije grobišta Savica i Prepratnica - Črešnjevo gdje je molitvu za tamo poubijane predvodio, na grobištu Savica, 26. studenoga 1997. godine, vlč. Ivan Koščak, tadašnji župnik na župi Svetog Ilije.

Po prestanku rada Komisije formirali smo 20. rujna 2000. godine u Varaždinu udrugu, tj. Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava, a uz postavljanje spomen križeva i spomen na desetak mjesta u susjedne dvije županije redovito su se na istima održavale i komemoracije i narednih godina. Kako je za potrebe scenskog prikaza raspeća Isusa Krista Kud općine Petrijenc nabavio nove križeve stare nam je dao na raspolaganje te smo ih privremeno smjestili u stolarsku radionicu Krunoslava Jovana u Novoj Vesi Petrijanečkoj. Kako su isti bili bez korpusa Isusa uspjeli smo u Zagrebu iste nabaviti. Prvi križ postavili smo 9. srpnja 2009. godine na grobištu Leš u Kotoribi, a potom na Sesvete iste godine i u Kalničkoj Kapeli u župi Ljubešćica ( http://www.safaric-safaric.si/lokacija_cro/varazdin/kalnicka_kapela_curilovec_hrastovec/kalnicka%20kapela/20091107%20Kalnickoj%20Kapeli%20sprovod%20nakon%2066%20godina.pdf ). . Treći smo predvidjeli za grobište Zamlaka u općini Trnovec. Tu smo već dali očistiti i zemljište gdje se isti trebao postaviti, a preko jednog dobrotvora uspjeli smo dogovoriti i dopremu ostalog potrebnog materijala za postavljanje. Želju da se to grobište dostojno obilježi iskazali su i predstavnici udruge Hrvatski domobran Varaždin pa smo aktivnosti oko toga prepustili njima. Kako su na području susjedne dvije županije još broja grobišta neobilježena razmišljalo se prvotno o obilježavanju grobišta oko Ludbrega, konkretno Segovina i Kućan Ludbreško, a pošto je pred šest godina obolio i ostao teško pokretan naš član Pavao Kancijan više jednostavno nismo imali nikoga na tom području koji bi se bio spreman dodatno angažirati da se izvedba i realizira.

Na redovitim susretima o obljetnici smrti vlč Vilima Cecelje, nakon posjete i molitve na groblju i mise o potrebi očuvanja uspomene na žrtve i stradanja u razgovoru sa starijim župljanima, konkretno s gospodinom Dragutinom Slatkovićem iz Beretinca saznadoh da na području župe u naselju Beretinec postoji još jedno grobište pa smo u plan aktivnosti za ovu godinu uvrstili,  na sastanku Izvršnog odbora 26. siječnja 2017., da se ove godine spomen križem obilježi grobište Čret – Beretinec. Plan je potvrđen i na godišnjoj skupštini održanoj  5. ožujka 2017. (http://www.viktimologija.com.hr/index.php/priopcenja/2052-franjo-talan-drustvo-za-obiljezavanje-grobista-ratnih-i-poratnih-zrtava-za-domoljube-i-cuvare-istine-na-hrvatske-progone-i-stradanja )

Da bi se to realiziralo dogovoren je za 9. ožujka sastanak s čelnicima Općine Beretinec, a istom su prisustvovali načelnik Općine Igor Kos, i zamjenik načelnika Darko Sviben, od strane Društva bili su prisutni; Stanko Cecelja, Vlado Horenec i Franjo Talan, predsjednik Društva te svjedok Dragutin Slatković iz Beretinca koji je naglasio da su se događaji masovnih likvidaciji na  lokaciji Čret zbili u doba žetve nakon završetka rata 1945., . Koordinaciju oko postavljanja spomen  križa na toj lokaciji spremno je preuzeo član Društva Vlado Horenec. U postignutom dogovoru definirane su radnje koje je potrebno izvršiti da bi se spomen križa u najkraćem roku postavio i blagoslovio. Kako je spomen križ već bio pripremljen, a poklonilo nam ga je još 2009. godine Kulturno  umjetničko društvo Općine Petrijanec, trebalo je „riješiti“ još neke detalje …

Kako se kasnije ispostavili da vlasništvo nad zemljištem ne odgovara prije navedenom odlučeno je da se spomen križem obilježi grobište Savica,  a za koju smo dobili suglasnost vlasnika. Pošto je isto zaraslo u šikaru isto smo početkom kolovoza dali očistiti. Pripremljeni križa bilo je potrebno očistiti i novom bojom premazati, a što je učinjeno u stolarskoj radionici obitelji Jovan u Novoj Vesi Petrijanečkoj  te je isti u Beretinec kombijem dopremljen u ponedjeljak 14. kolovoza i postavljen. UZ Vladu Horenca i predsjednika Društva postavljanju su bili nazočni, vlasnik stolarske radionice Krunoslav Jovan i brat mu Stjepan Jovan, ujedno zamjenik predsjednika Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Varaždin i predsjednik Udruga branitelja iz općine Petrijanec.

Vrijeme blagoslova i „protokol“ trebalo je uskladiti i s preč Izidorom Ferekom, a nakon toga sastavljeni su pozivi i poslani e-mailom na više od stotinu adresa.

Prisutni na komemoraciji i blagoslovu križa na grobištu Savica – Beretinec, 22. 8. 2017.

  1. Saborski zastupnik Anđelko Stričak - izaslanik predsjednika Vlede RH Andreja Plenkovića
  2. Alen Runac, predsjednik Skupštine Varaždinske županije
  3. Matija Kefelja, zamjenik načelnika općine Beretinec
  4. Društvo za obilježavanje grobišta žrtava komunizma ( Josip Kolarić i Josip Sermek)
  5. Udruga Hrvatski domobran – Sveti Ivan Zelina (Jura Fruk ….)
  6. Dragutin Šafarić iz Velenja,  predsjednik Povjerenstva Društva  za Republiku Sloveniju, voditelj projekta Pieteta
  7.  Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata klub Petrijanec
  8. Zbor župe Sv. Ilije proroka
  9. Mještani naselja Beretinec i zainteresirani žuljani župe Sv. Ilije
  10. Prisutni članovi Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Stanko Cecelja, Franjo Črep, Vlado Horenec, Josip Kocijan, Dragutin Šafarić, Franjo Talan i Boris Veselnik …..

Na misi u župnoj crkvi Svetog Ilije proroka kasnije su nam se pridružili general Zdravko Jakop i Ivan Jaklin predsjednik udruge Hrvatski domobran Varaždin – Čakovec i brojni župljani

Nakon komemoracije izvješće pripremio Franjo Talan, fotografije snimio Dragutin Šafarić

Plakat

  Foto Matko Biljak

Film „Slike iz života ratnika" redatelja, Silvija Mirošničenka i producenta Antuna Ivankovića premijerno će se idući tjedan prikazati u Rami. Dokumentarni film koji prati ratni put heroja obrane Vukovara Ivana Anđelića – Doktora pobudio je velik interes brojnih branitelja i domoljuba.

Tihi i skromni ljudi, kao i u brojnim životnim sferama i događajima, uvijek su bili oni preko čijih leđa je prelazila glavnina tereta. Nikad se nisu žalili. Šutjeli bi i radili ono za što su bili uvjereni da trebaju i moraju. Tako je bilo i u Domovinskom ratu koji je “iznjedrio” puno tihih i neprimjetnih momaka koji su uvijek “teglili” i bili srce i duša svoje postrojbe. Zbog te svoje osobine većina ih je široj javnosti ostala nepoznata, a oni ostali heroji suborcima i krugu ljudi koji su ih poznavali.

Jedan od tih heroja sigurno je i Ivan Anđelić – Doktor, ratni heroj vukovarske obrane. Doktor slovi za jednog od istinskih ratnih heroja koji se neviđenim žarom borio na nekoliko ratišta i pokazao veliku snalažljivost i hrabrost kakva je karakteristična samo za izuzetne ljude

Ivica Arbanas Blago Zadro i Ivan Anđelić Doktor

Film je u Zagrebu zbog velikog broja gledatelja premijerno dvaput prikazan, a neviđen interes film je izazvao u Dalmaciji i Slavoniji, gdje je prikazivan od Sinja, Splita, Zadra, Vodica, Vukovara, Tovarnika, Našica, Osijeka, Knina, Vrgorca i Ploča. Ljudi su stajali u redu da bi se slikali s Doktorom, razmijenili riječ-dvije o Domovinskom ratu i izrazili mu divljenje zbog svega što je učinio i što danas radi.

Ivan Anđelić - Doktor svoje korijene vuče iz Rame, pa je vođen željom da sudjeluje u njenoj obrani, nakon pada Vukovara, došao pomoći sa svojim velikim ratnim iskustvom. Nakon dolaska, postaje zapovjednik obrane Rame i ustrojava brigadu Rama. Sa svojim suborcima iz Vukovara neumorno prenosi ratna znanja i iskustva na vojnike.

Ramska premijera filma održati će se u organizaciji Kordinacija braniteljskih udruga i Općine Prozor-Rama.

Srijeda, 6. rujna 2017. s početkom u 20 sati u Kino dvorani u Prozoru.

Četvrtak, 7. rujna 2017. u Laguna Clubu u Podboru, s početkom u 20:30 sati.

Ulaz slobodan!

Poveznica -  Insert iz filma https://vimeo.com/204190720....

 spomenik Jasenovac

Pleter

HRVATSKO NACIONALNO ETIČKO SUDIŠTE

Izjava za javnost

- svima

Zabrinuti zbog najnovijih događanja oko vrijednosti Domovinskoga rata i hrvatske povijesti najavljujemo da će Hrvatsko nacionalno etičko sudište protiv onih koji se usude dirnuti u naše vrijednosti pokrenuti postupak za veleizdaju. Kao predsjednik Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta pozivam Andreja Plenkovića, predsjednika Vlade i HDZ-a da ćemo u slučaju uklanjanja Spomen obilježja jedanaestorici hrvatskih branitelja (Mario Huis, Dino Simić, Zlatko Klasić, Ivan Bebić, Miroslav Martinovski, Miro Petrin, Davor Milaković, Slavko Jager, Željko Grgić, Željko Barić i Milan Špoljarević), poginulih u Jasenovcu u Domovinskog ratu, podići etičku optužnicu i donijeti etičku osudu za veleizdaju.

Podržavamo obraćanje hrvatskoj javnosti Koordinaciju udruga Veterana borbenih postrojbi zbornog područja Split, Koordinaciju braniteljskih udruga splitsko-dalmatinske županije, Stradalničke udruge iz Domovinskog rata grada Splita i SDŽ, koje su uputili predsjednici RH Kolindi Grabar Kitarović predsjedniku Sabora RH Gordanu Jandrokoviću i predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću.

Apeliramo na braniteljske udruge i ministra branitelja Tomu Medveda da se zauzmu za zaštitu najvećih vrijednosti iz Domovinskog rata.

Republika Hrvatska svojim zakonima zaštitila je simbole ratnih zastava i znakovlja službenih postrojbi RH, pa su tako te vrijednosti dobile zakonsku podršku i legalnost.

Dr. Zvonimir Šeparović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta

Split, 31. kolovoza 2017.

HOSOVA ploča Jasenovac Oskar Šarunić

Uklesana imena na crnoj mramornoj ploči: Mario Huis, Dino Simić, Zlatko Klasić, Ivan Bebić, Miroslav Martinovski, Miro Petrin, Davor Milaković, Slavko Jager, Željko Grgić, Željko Barić i Milan Špoljarević

 

HOSOVA PLOČA

Tužna došla su vremena

kad se mnogi srame hrvatskog imena
i smeta im sve što hrvatski piše,
to je puk koji "jugoslavenski" diše.

Draža im je petokraka od naše trobojnice,
hrvatskim domoljubima smiju se u lice,
fašistima i uštašama nas prozivaju,
i ploče poginulim braniteljima im smetaju.

Mrtvim Hosovcima mira ne daju
ploča i slova na njoj njima smetaju
i naš pozdrav starohrvatski,
kažu ustaški, neki zastupnici saborski.

Povijest učite, ploču ne dirajte, 
sol na rane nam ne stvaljajte
i shvatite da domoljubi ne daju
da mrtvim herojima ploču diraju.

Oskar Šarunić Jasenovac
Tekst: Hrvoje Horvat

Fotografije: Oskar Šarunić

 Memorijalni centar Vukovar 01

Članovi Udruge ratnih veterana Domovinskog rata Grada Petrinje, pokretači i organizatori izložbe „Ne zaboravimo“ u Vukovaru, već se danas nalaze u tamošnjem Memorijalnom centru Domovinskog rata, u kojem pripremaju hangar „Varaždin“ za sutrašnje postavljanje eksponata i svečano otvaranje u petak u podne.
U gradu heroju Vukovaru, do 18. rujna Grad Petrinje će izložbom ratnih fotografija pokazati nastanak, razvoj i učinkovitost petrinjskih obrambeno-oslobodilačkih postrojbi Hrvatske vojske: Zbora narodne garde ( 5. 8. 1991. – 8. 10.1991.), 74. samostalnog bataljuna ( 8.10.1991.- 1. 4. 1992.), 80. samostalnog bataljuna (15.12. 1991.- 1. 4. 1992.), 162. brigade HV Zrin (1.4. 1992. – 1. 12. 1992. i 12. domobranske pukovnije Petrinja ( 1. 11. 1992. -1998.).

Memorijalni centar Vukovar 02

Memorijalni centar Vukovar 03

Memorijalni centar Vukovar 03
Autori izložbe, članovi ogranka Matice Hrvatske Petrinja Vlado Krpan, Domagoj Bernić, Tomo Bešlić i Zvonimir Martinović, zamislili su postav u četiri dijela- od nemira već u rujnu 1990. i početaka Domovinskog rata uz razaranja grada, život u progonstvu i osnovanje postrojbi Oružanih snaga RH, pripreme i sama vojno redarstvena operacija Oluja u kojoj je Petrinja oslobođena 6. kolovoza 1995. i završno, spomen na poginule i nestale branitelje i civile Grada Petrinje.

Memorijalni centar Vukovar 04

Memorijalni centar Vukovar 05
Cjelokupni sadržaj eksponata tijekom sutrašnjeg četvrtka postavljat će se u hangaru nazvanom Varaždin, u sklopu Memorijalnog centra Domovinskog rata, smještenog u vukovarskoj vojarni 204. brigade, kroz kojeg godišnje dvodnevnim organiziranim memorijalnim posjetom Vukovaru prođe 35.000 učenika osmih razreda iz svih hrvatskih osnovnih škola.
– Petrinjskom izložbom „Ne zaboravimo“ Vukovaru se odužujemo kao gradu patniku, žrtvi i heroju, našem idolu iz obrane Domovine do posljednje kapi krvi, čija je obrana nama u Hrvatskoj omogučila konsolidaciju i u konačnici veličanstvenom operacijom Oluja pobijedimo neprijatelja i oslobodimo našu Hrvatsku, najljepšu zemlju na svijetu. Također, željeli smo da tijekom rujna izložbu vidi što više osnovaca i ostalih posjetitelja Memorijalnog centra i upoznaju se s našom velikom žrtvom, stradanjem i razaranjem- o razlozima organiziranja izložbe Petrinje u Vukovaru kaže bivši ratni zapovjednik Zlatko Iskrić, predsjednik Udruge ratnih veterana Domovinskog rata Petrinje.
Tekst i foto iz Vukovara: Antun Petračić

Poveznica: http://www.ps-portal.eu/regional/u-memorijalnom-centru-domovinskog-rata-u-vukovaru-od-petka-izlozba-ne-zaboravimo-udruga-ratnih-veterana-domovinskog-rata-iz-petrinje-vec-danas-u-hangaru-varazdin/

Zavirimo li malo bolje među naše zelene banovinske bregove, otkrit ćemo da je nekim stanovnicima struja u 21. stoljeću i dalje nedosanjani san. Tako smo obišli umirovljenog hrvatskog branitelja koji se u potrazi za mirnijim životom doselio, vjerovali ili ne, iz Zagreba u Gornji Klasnić pored Gline. Ali, ustavno je pravo da čovjek slobodno bira gdje će živjeti…
Selo je smješteno u srcu Banovine, uz cestu koja vodi iz Gline prema Dvoru. Ovdje Daroslav Babić već 10 godina sa suprugom pokušava stvoriti pristojan dom. Želio je kuću na osami i to je ovdje pronašao. Učinio je sve što je mogao, ali priključak električne struje koji je na kući postojao od davne 1971. godine, više nikako ne može dobiti. Naime, 2005. je izgorjela kuća na potezu prema prvom slijedećem potrošaču, pa je struja isključena. Dvije godine kasnije, lopovi su otuđili žicu preostalu od električnog voda, a o čemu postoji policijski zapisnik. Bivšem vlasniku sve to tada nije bilo važno jer nije ovdje živio. Nakon kupovine imanja, Darko se obraća nadležnoj ispostavi HEP-a za priključivanje struje. Oni mu savjetuju neka mu ovlašteni majstor ugradi ormarić pa će oni odraditi svoje. Sve je to napravio i sam platio oko 5000 kn. Ništa se nije dogodilo – u kući struje nema sve do danas. Započela je uzaludna prepiska, jalovo nadmudrivanje institucija i unaprijed na poraz osuđenog malog čovjeka. U međuvremenu, Darko se teško razbolio, doživo dva teška srčana udara, ugrađen mu je defibrilator, a po noći mu je potreban aparat za potpomognuto disanje. Naravno, za isti treba struju koju u skromnim (čitaj nedovoljnim) količinama dobiva iz malog solarnog panela koji je sam nabavio.

http://www.ps-portal.eu/wp-content/uploads/2017/08/D.Klasnić-009-300x256.jpg 300w" sizes="(max-width: 703px) 100vw, 703px" style="padding: 0px; margin: 0px; outline: none; list-style: none; border-style: none; box-sizing: border-box; max-width: 100%; height: auto; vertical-align: middle; opacity: 1; transition: all 0.4s ease-in-out;">

U ugodnoj hladovini starog hrasta iznad prometnice kojom tu i tamo projuri auto, Darko nam pokazuje i po tko zna koji put pregledava razne molbe i žalbe upućene na niz adresa. Može se reći da tijekom zadnjih 7 godina nema institucije i nositelja vlasti na svim razinama kojima se nije obratio. Neki su mu odgovorili, a neki nisu. Zadnji odgovor HEP-a a koji mu je poslan na znanje nakon pritužbe Predsjednici glasi da novca za realizaciju priključka nema. Procijenjeni iznos potreban za priključenje domaćinstva na niskonaponsku mrežu „bitno premašuje specifične troškove priključenja po jendom priključku jer u blizini nema ni postojećih ni budućih korisnika mreže kojima bi spomenuta realizacija niskonaponske mreže bila potrebna“. Dakle, struje nema i ne može je od HEP-a dobiti. Svi ugovori i preuzete obveze prije pola stoljeća mrtvo su slovo na papiru. Tako Darku bez struje i ovako težak život postaje još mnogo složeniji.

D.Klasnić 027
Jasno je da je 400.000,00 kn, koliko su u HEP-u procijenili vrijednost radova, velika lova ali to zaista ne bi trebao biti problem potrošača. U ovoj je situaciji on kolateralna žrtva spleta nesretnih okolnosti… Teško je vjerovati da za njegovu situaciju nema rješenja, samo je pitanje tko će ga pronaći i realizirati?! Zato Darko ostaje bespomoćan, iscrpljen od borbe koja za njega nije polučila ništa dobroga. Ostaje mu uzdati se da će struja dobivena od sunčeve energije dotrajati do jutra…O hladnjaku, internetu, toploj vodi može samo sanjati…A što kad dani postanu kraći i hladniji? Kad će bezdušna i troma birokracija dobiti ljudsko lice, zalupiti ladicu punu nagomilanih papira koji dokazuju da građanin ima pravo i reći: Daroslav Babić mora dobiti struju, idemo to riješiti…Voljela bih vas o tome izvijestiti jer ovom čovjeku struja doista život znači.

Poveznica: http://www.ps-portal.eu/regional/struja-koja-zivot-znaci/