Priopćenja

APEL I DVA PISMA KOJA SU SKINULA MASKE / Na hrvatsku šutnju nismo spremni!

Apel 24 povjesničara možete potpisati na. http://slobodamisljenja.com/

Morate sami ući na tu stranicu te se tamo potpisati! Ne može ti učiniti netko drugi umjesto Vas!

http://kamenjar.com/apel-hrvatskih-intelektualaca-za-slobodu-misli-govora/

http://hrvatskonebo.com/hrvatskonebo/2017/10/11/hrvatsko-nebo-vas-poziva-potpisite-apel-za-slobodu-misli-i-govora/

https://www.hkv.hr/vijesti/dokumenti/27759-apel-za-slobodu-misli-i-govora-za-slobodu-povijesnog-istrazivanja.html

http://www.dragovoljac.com/index.php/politika-i-drustvo/7442-za-slobodu-misli-i-govora-za-slobodu-povijesnog-istrazivanja

https://narod.hr/hrvatska/apel-24-povjesnicara-slobodu-misli-govora-slobodu-povijesnog-istrazivanja

https://direktno.hr/direkt/banac-hasanbegovic-prosperov-novak-i-jos-21-povjesnicar-uputili-apel-zaustavimo-put-u-cenzuru-i-kontrolu-misljenja-100577/

Ipak evo jednog pisma:


Dragi i poštovani akademiče gosp. Pečariću! Dragi i poštovani gospodine Jonjiću!

Sve što je obilježeno ljubavlju i domoljubljem, što ima i općehrvatsku vrijednost- ja potpisujem! Tako mi je i zamisao prijatelja gosp. Jonjića potpuno prihvatljiva, no kako ja svoje misli i osjećaje uvijek lakše izrazim stihom, tako sam za ovu zgodu napisala i šaljem Vam obojici u privitku svoju pjesmu "ZA I PROTIV". Možda će ona privući , što bi bilo poželjno, još mnoge potpisnike izvrsnog teksta "Za slobodu misli i govora, za slobodu povijesnog istraživanja" a koji su već potpisala 24 plemenita i hrabra hrvatska intelektualca.

Uz najbolje želje i pozdrav ZDS
Vaša prof. Malkica Dugeč

ZA I PROTIV

Nisam za Hrvatsku u kojoj nema
Rada ni reda, ni slobode,
U kojoj mladost na put se sprema
I zauvijek ode.
Nisam za Hrvatsku bez pravica
Niti za Hrvatsku žilet-žica,
Glada i varki, stranputica,
Mrzitelja dobra i vjere,
Za mnoge samo dvostruke mjere.
Nisam za Hrvatsku koja šuti,
Kad mjesto hvale kaznu prima,
Pod bičem jačih kad se svija
Bez nade da će biti bolje,
Kada u blatu i neznanju
Potajno sniva djedova sanju
O mirnom domu na tlu svomu.

Nisam za Hrvatsku u kojoj raste
Mržnja na hrvatske ideale
Koje nam očevi namjeriše,
Za koje brojne žrtve su pale
Da potomstvo nam lakše diše.
Nisam za Hrvatsku suprotnosti
Bogatih-bijednih, sitih-gladnih
Niti za spletke, podmukle zlosti
Nad mnoštvom hrabrih
U lance laži okovanih.

Ja sam za Hrvatsku danas i sutra
U kojoj i ja svakoga jutra
Širom otvoriti prozore mogu,
Pjevati ili molit se Bogu
Za branitelje, jezik Hrvata,
Za pokoljenja bez boli, rata,

Za svako dijete što se rodi
U miru i u slobodi.
Ja sam za Hrvatsku 
Voljenu, sanjanu, priželjkivanu,
Za Hrvatsku srcem opjevanu
U kojoj se mrije i živi,
Gdje majka sretnu djecu rađa
A ljubav je od mržnje slađa,
I gdje unuci nisu za grijehe otaca krivi.
Za Hrvatsku sam kruha i rada
Za sve dosta:
Putnika i dobronamjernog gosta.
Za Hrvatsku sam u kojoj i nade
U život bolji po pravde volji
Ima za stare i za mlade.
I ljubavi za djecu, bilje.
I smijeha... Smijeha izobolje!
11.10.2017.

A što misli Karolina Vidović Krišto možete vidjeti na:

http://kamenjar.com/karolina-vidovic-kristo-o-peticiji-protiv-zabrane-pozdrava-za-dom-spremni-i-o-sramotnome-vijecu-za-suocavanje-s-posljedicama-totalitarnih-sustava/

Apel sam vam poslao uz komentar:

„Vama ne trebam ni spomenuti da je ovo na tragu otvorenih pisama koje smo do sada potpisivali.“

Evo ta dva pisma, koja su dana u knjizi:


Josip Pečarić: DVA PISMA KOJA SU SKINULA MASKE / Na hrvatsku šutnju nismo spremni!
Zagreb, 2015.

 

PISMO HAZU

Akademik Zvonko Kusić

Predsjednik, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Zrinski trg 11, 10000 Zagreb

Predmet: traženja da Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti donese deklaraciju o slobodi istraživanja, peticija

Poštovani akademiče Kusiću,

dostavljamo Vam peticiju kojom tražimo da Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti donese deklaraciju o slobodi svih istraživanja i da djeluje kao autoritet, inicijator, organizator i medijator u znanstvenim raspravama o neriješenim pitanjima u odnosu na događaje u Hrvatskoj u vrijeme II. svjetskoga rata i poslije njega.

Briga o slobodi znanstvenoga istraživanja logična je zadaća najviše znanstvene nacionalne ustanove kojoj ste na čelu. Očekujemo da HAZU bude nositelj rasprave koja bi ta pitanja oslobodila politike te organizirala da se sva ona slobodno razmotre u duhu ravnopravnosti, otvorenosti i objektivnosti. To znači da analize i rasprave moraju počivati na znanstvenom pristupu, gdje su podatci iznad svakog svjetonazora, teorije ili uvjerenja. Valjanost i snaga podataka utvrđuju se klasičnim znanstvenim metodama, a odgovori se dosežu suglasjem kompetentnih stručnjaka i samo na osnovi podataka pouzdanih prema znanstvenim kriterijima.

Potpisujući ovu peticiju, bivša saborska zastupnica Gordana Turić je konstatirala:

S osobitim zadovoljstvom supotpisujem Vaše pismo Akademiji, posebice stoga, što sam - kao bivša potpredsjednica ukinute Državne komisije za istraživanje žrtava Drugoga svjetskog rata i poraća – svjesna mogućih otpora  istraživanjima koja traže istinu o toj tematici.

Tekst sa širim obrazloženjem peticije i s imenima njezinih potpisnika šaljemo Vam u privitku.

S poštovanjem,

prof. dr. sc. Matko Marušić

akademik Josip Pečarić

20. 07. 2015.

PISMO HAZU

Akademik Zvonko Kusić, predsjednik

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Zrinski trg 11, 10000 Zagreb

Predmet: traženje da Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti donese deklaraciju o slobodi znanstvenoga istraživanja i da djeluje kao autoritet, inicijator, organizator i medijator u znanstvenim raspravama o neriješenim pitanjima u odnosu na događaje u Hrvatskoj u vrijeme II. svjetskoga rata i poslije njega

Poštovani gospodine akademiče Kusiću,

obraćamo se Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU), obraćajući se Vama kao njezinu predsjedniku. Časnoj akademiji obraćamo se kao najvišem hrvatskom znanstvenom autoritetu, predlažući i tražeći da Akademija javno istupi u obranu slobode znanstvenih istraživanja i znanstvenoga raspravljanja. Nadalje predlažemo i tražimo da Akademija preuzme odgovornost za znanstvenoistraživačke aspekte neriješenih pitanja događaja u Hrvatskoj u vrijeme II. svjetskoga rata i poslije njega i da u tom pogledu djeluje kao autoritet, inicijator, organizator i medijator u znanstvenim raspravama u odnosu na ta pitanja.

Na taj smo se korak odlučili, zabrinuti nedavnim reakcijama nekih hrvatskih povjesničara, sveučilišnih nastavnika i savjetnika Predsjednika Vlade na tiskanje knjige „Jasenovački logori – istraživanja“, autora Vladimira Horvata, Igora Vukića, Stipe Pilića i Blanke Matković. Izdavač je „Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac“. Knjiga je tiskana u Zagrebu ove godine (ISBN 978-953-58565-0-4.).

Kritika, zapravo napad na knjigu došao je odmah nakon njezina predstavljanja u Splitu; „Slobodna Dalmacija“ od 21. lipnja 2015. na str. 24 i 25 donijela je reakcije Slavka Goldsteina, Hrvoja Klasića i Tvrtka Jakovine. Nažalost, kritike navedenih osoba nisu bile zasnovane na znanstvenim ili logičkim argumentima, nego na uvredama i prijetnjama (citati u kurzivu).

G. Klasić je izjavio da to (ta knjiga) pokazuje da ovom društvu ostaje jedno važno sučeljavanje – Katoličke crkve s vlastitom prošlošću. Nama to zvuči kao poziv na novo „suđenje Alojziju Stepincu“. G. Jakovina taj tip izjava i djelovanje tog Društva smatra gadljivim i njega je 70 godina nakon zatvaranja Jasenovca sramota da se te teme otvaraju na ovakav način.

G. Slavko Goldstein je dao izjavu koja najviše zabrinjava. Ni njega ne zanima znanost ni argumenti, nego se poziva na „negiranje holokausta“ (engl. „holocaust denial“), koje je kažnjivo u Sjedinjenim Američkim Državama. On tuđe argumente naziva neistinama i ocjenjuje da on za takve stvari više nema tolerancije.

Zabrinuti smo tako ružnim reagiranjima na knjigu koja ima pretenziju da bude znanstvena, ozbiljna i pristojna, zbog dvaju razloga. Prvi je da uljuđeno i demokratsko društvo ne može dopustiti zabranu znanstvenih istraživanja i raspravu o argumentima koji istraživačima stoje na raspolaganju. Drugo, radi se o vrlo osjetljivoj i nacionalno, povijesno, društveno i politički vrlo važnoj temi, koja je poznata po izobličenjima i političkoj, društvenoj i obrazovnoj zloporabi, pa u odnosu na nju svaka zabrana, nasilje i arogancija, netolerancija i politikantstvo samo otvaraju dodatne rane i produbljuju podjele u društvu.

Znanstveni normativni sustav sastoji se od dvaju dijelova: temeljnih pretpostavki koje jasno prihvaćaju svi znanstvenici i stvarnih, strogih pravila, koja imaju značaj zapovijedi.

Temeljne su pretpostavke znanstvenoistraživačke etike: a) stvarnost svijeta oko nas, b) mogućnost njegova razumijevanja, barem do neke mjere, c) vrijednost formalne logike u njegovu opisu, d) mogućnost otkrivanja uzroka nekim pojavama.

Ne smatramo se izravno pozvanim ocijeniti je li sve navedeno u rečenoj knjizi točno i potpuno istinito. To ne želimo ni tvrditi, ali i – ne moramo! U ovom se slučaju prije svega radi o slobodi istraživanja i govora, potom o metodologiji istraživanja, a tek na kraju, nakon još mnogo rada i rasprava, o dosezanju konsenzusa kompetentnih stručnjaka o istini koja nam je dostupna. Otvoreno, uljuđeno i znanstveno knjiga poziva svakoga tko zna nešto drugo da joj se suprotstavi, da se usporede podatci i izvori i da se tako približimo istini koliko je ona čovjeku dostupna.

Znanstvena se istraživanja ne mogu provoditi bez neograničene slobode mišljenja i istraživanja. To znači da na rezultat znanstvenoga istraživanja ne smije djelovati ni jedan neznanstveni čimbenik, a da je znanstveni rezultat načelno dobar, uvijek bolji od neznanja, i da nema zabranjenoga znanja. Pojedinac, ustanova ili društvo mogu odrediti istraživački prioritet, ali ne mogu se služiti stvarnim ili prikrivenim popisom zabranjenoga znanja. Doduše, može se zabraniti primjena nekoga znanja u praksi, ali stjecanje znanja ne može se ograničavati.

Jedino ograničenje slobodi istraživanja jest znanstvenoistraživačka etika.

Znanstvenik se podređuje normativnomu sustavu zasnovanome na vrijednostima koje pripadaju znanosti samoj. Znanstvenikovo prihvaćanje normativnoga sustava znanosti proistječe iz njegove želje za stručnim prihvaćanjem i priznanjem. Nepoštovanje etičkih normi znanstvenoga rada uzrokuje isključenje znanstvenika iz znanstvene zajednice.

Dopustite da podsjetimo na temeljna pravila znanstvenoistraživačke etike, koja proistječu iz prirode i obilježja znanosti:

  • Budi pošten!
  • Budi objektivan i pravedan! (U davanju prednosti podatcima i zamislima.)
  • Nikada ne mijenjaj i ne izmišljaj podatke!
  • Ustraj na točnosti!
  • Ne budi pristran! (U odnosu prema podatcima i zamislima svojih suparnika.)
  • Ne ustukni, nego nastoj riješiti problem!

Nažalost, bojimo se da kolege koji su dali izjave za rečeni broj dnevnika „Slobodna Dalmacija“ nisu to učinili na tragu tih temeljnih pravila znanstvenoistraživačke etike.

Zato tražimo od Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti da svojim autoritetom i poznavanjem prije svega zaštiti slobodu istraživanja i pravo znanstvenika ali i laika na iznošenje argumenata. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti mora se suprotstaviti svakom pokušaju zabrane istraživanja, prijetnjama znanstvenicima i građanima, pa i vrijeđanju osjećaja svih koji u raspravama sudjeluju.

Jednako tako, predlažemo Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti da organizira okrugle stolove, simpozije i sučeljavanja svih ljudi koji imaju konkretne argumente i podatke, i da pod zaštitom svojega ugleda i znanstvene ekspertize raspravu drži demokratskom i otvorenom, a istodobno u granicama pristojnosti i tolerancije i u okvirima metodologije koja određuje znanstvenoistraživačku logiku, dokazivanje i zaključivanje.

Rasprava o argumentima knjige „Jasenovački logori – istraživanja“, kao i drugih istraživačkih izvješća o osjetljivim temama, uopće ne bi trebala biti opterećena političkim i svjetonazorskim utezima, nego se samo oslanjati na argumente i našu želju i pravo da doznamo svu istinu koja se iz svih postojećih i budućih dokaza može iščitati.

akademik Josip Pečarić

prof. dr. sc. Matko Marušić

akademik Andrej Dujella

dr. sc. Vlado Košić, biskup sisački

akademik Dubravko Jelčić

akademik Marin Hraste

akademik Andrija Kaštelan

dr. sc. Mile Bogović, biskup gospićko-senjski

prof. dr. sc. Zvonimir Janko, dopisni član HAZU, Sveučilište u Heidelbergu

prof. dr. Valentin Pozaić, pomoćni biskup zagrebački

Ante Ivas, biskup šibenski

akademik Stanko Popović

akademik Žarko Dadić

akademik Ivan Aralica

prof. dr. Ante Sekulić, dopisni član HAZU-a

akademik Frano Kršinić

dr. sc. Marin Barišić, nadbiskup, metropolit splitsko-makarski

mons. Josip Mrzljak, biskup varaždinski

akademik Stjepan Gamulin

prof. dr. sc. Dubravka Sesar, član suradnik HAZU, razred za filologiju

izv. prof. dr. sc. Mario Grčević, član suradnik HAZU, razred za filologiju

dr. sc. Henrik Heger Juričan, Sveučilište Pariz-Sorbona, dopisni čan HAZU

Ante Glibota, potpredsjednik Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti  

prof. em. dr. sc. Zvonimir Šeparović, član Europske akademije znanosti i umjetnosti

prof. dr. sc. Ivica Veža, član Europske akademije industrijskog management

prof. dr. sc.  fra Andrija Nikić, predsjednika HAZU sa sjedištem u Mostaru

dr. sc. Josip Stjepandić, Njemačka

prof. dr. sc. Ivan Malčić

doc. dr. sc. Dubravko Jelić

doc. dr. sc. Ivan Bokan

prof. dr. sc. Srećko Kovač

dr. sc. Mato Artuković, znanstveni savjetnik

dr. sc. Hrvoje Kalinić

izv. prof. dr. sc. Milica Klaričić Bakula

izv. prof. dr. sc. Borka Jadrijević    

prof. dr. sc. Boris Širola

dr. sc. Stjepan Kožul   

dr. sc. Stjepan Razum    

prof. dr. sc. Boro Mioč

prof. emer. dr. sc. Ivo Soljačić

mr. sc. Ante Milinović, znanstveni savjetnik 

dr. sc .Anđelko Mijatović

prof. dr. sc. Božo Goluža, Pročelnik Studija povijesti i voditelj Poslijediplomskoga studija Sveučilište u Mostaru Filozofski fakultet

prof. dr. sc. Nikica Uglešić

dr. sc. Zlatko Vučić

doc. dr. sc. Branko Hebrang

prof. dr. sc. Ivan Karlić, KBF Sveučilišta u Zagrebu

prof. dr. sc. Milko Brković

doc. dr. sc. Zlatko Begonja

prof. dr. dr. h.c. Nikola Debelić, veleposlanik u m.

dr. sc. Miroslav Banović

prof. dr. sc. Darko Žubrinić

prof. dr. sc. Slavko Kovačić

prof. dr. Stipe Kutleša

Mladen Ibler, dr. med., veleposlanik RH u mirovini

dr. sc. Anto Orlovac, svećenik

dr. sc. Vladimir David, Australija

prof. dr. sc. Jerko Barbić

prof. dr. sc. Mihovil Biočić

prof. dr. sc. Nikola Bradarić

dr. sc. Rok Čivljak

prof. dr. sc. Marija Definis Gojanović

prof. dr. sc. Marinko Erceg

prof. dr. sc. Mladen Kuftinec

prof. dr. sc. Ilija Kuzman

prof. dr. sc. Ana Marušić

prof. dr. sc. Darko Orešković

prof. dr. sc. Davor Pavuna

prof. dr. sc. Stojan Polić

prof. dr. sc. Ivan Poljaković

Branko Salaj, veleposlanik RH u mirovini, bivši direktor HINE

izv. prof. dr. sc. Danica Galešić Ljubanović

dr. sc. Marko Jerčinović

prof. dr. sc. Andrija Hebrang

prof. dr. sc. Ana Jerončić

dr. sc. Krešimir Bušić

dr. sc. Davor Pećnjak

prof. dr. sc. Vladimir Mikuličić

dr. sc. Vine Mihaljević

Marija Peakić-Mikuljan, bivša predsjednica Društva hrvatskih književnika   

prof. dr. sc. Marin Čikeš

mr. sci. Gordana Turić, bivša potpredsjednica ukinute Državne komisije za istraživanje žrtava Drugoga svjetskog rata i poraća

dr. Tomislav Djurasovic, München

doc. dr. sc. Srećko Botrić

prof. dr. sc. Ante Lauc

mr.art. Eva Kirchmayer Bilić, Muzička akademija, Zagreb                 

prof. dr. sc. Ivan Perić

prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

prof. dr. sc. Neven Elezović

dr. sc. Vladimir Horvat      

doc. dr. sc.Mario Puljiz  

doc. dr. sc. Julije Jakšetić

doc. dr. sc. Josip Dukić

prof. dr. Sven Seiwerth

prof. dr. sc. Zvonimir Janović, umirovljeni redoviti professor u trajnom zvanju

dr. sc. Vladimir Ćepulić,umir. prof. FER-a  

Rozina Palić-Jelavić, Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU

doc. dr. sc. Maja Andrić

izv. prof. dr. sc. Anita Matković

prof. dr. sc. Zoran Vatavuk

prof. dr. sc. Ivan Petrović

dr. sc. Frano Glavina

Nikola Štedul, Master of Arts Honours, žrtva atentata

dr. sc. Pero Vidović SJ, bibličar

Benjamin Tolić, filozof, diplomat, publicist i kolumnist

izv. prof. dr. sc., Ružica Razum

mr. sc. Josip Ungarov, dobitnik državne nagrade za znanost

prof. dr. sc. Tomislav Živković

izv. prof. dr. sc.Mario Krnić

dr. sc. Domagoj Jamičić, znanstv. savjetnik

prof. dr. sc. Branko Jeren

prof.dr.sc. Šimun Križanac

dr. sc. Niksa Krstulovic

prof. dr. sc. Nedjeljko Perić

prof. dr. sc. Mislav Grgić

prof. dr. sc. Zdravko Tomac

prof. dr. sc. Mladen Parlov

dr. sc. Zvonimir Marić, sveuč. prof. u m., bivši diplomat

prof. dr. sc. Stipe Tadić, znanstveni savjetnik

doc. dr. sc. Ambroz Čivljak

dr. sc. Miroslav Međimorec

Prof. dr. sc. Vlado Jukić

dr. sc. Stjepan Kušar, red. prof. na Hrvatskom katoličkom sveučilištu

prof. dr. sc. Marinko Vidović, bibličar

prof. dr. sc. Zlatko Vrljicak

dr. sc. fra Smiljan Dragan Kožul O.F.M. (Duhovni ravnatelj Pokreta krunice za obraćenje i mir)

prof. dr. sc. Šime Vučkov

prof. dr. sc. Mijo Nikić, SJ

Vjekoslav Krsnik, prvi glavni urednik HINE

doc. dr. sc. Ljiljanka Kvesić, Mostar

dr. sc. Marija Buzov, znanstvena savjetnica

red. prof. art. Đuro Tikvica, pijanist, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu

dr. sc. Davorin Lovrić

dr. sc. Osor Barišić

dr. sc. Ante Vučković

dr. sc. Irena Zakarija Grković

prof. dr. sc. Stipan Janković

prof. dr. sc. Antonija Balenović

prof. dr.sc. Željko Jeričević

Marko Perković Thompson

Miljenko Stojić, franjevac, književnik i novinar

prof. dr. sc. Ivica Grković

prof. dr. sc. Zoran Vatavuk

prof. dr. sc. Mladen Petravic

prof. dr. sc. Ivan Bodrozic

prof. dr. sc. Luka Tomašević

prof. dr. Ante Čuvalo

dr. sc. Jure Krišto, zaslužni znanstvenik u miru

dr. sc. Žarko Domljan, predsjednik Hrvatskog sabora u miru

izv. prof. dr. Ante Pavlović

prof. emeritus dr. sc. Radoslav Galić

doc. dr. sc. Ante Periša

Đuro Vidmarović, književnik, bivši veleposlanik, predsjednik HKV-a

Nikola Obuljen, bivši gradonačelnik Dubrovnika i saborski zastupnik u miru

dr.sc.Ante Matana, dr. med

prof. dr. sc. Milan Nosić

don Anđelko Kaćunko

dr. sc. Drago Katović, profesor emeritus

prof.dr. sc. Mile Dželalija

dr. sc. Stijepo Mijović Kočan, knjževnik

prof. Ive Livljanić, veleposlanik u miru

prof.dr.sc. Vlado Dadić

prof. dr. sc. Ivo Rendić – Miočević

prof. emer. dr. sc. Ivan Ilić

prof. emer. dr. sc. Marija Kaštelan-Macan


Potpora Pismu HAZU
:

POPIS SE MOŽE NAĆI U KNJIZI

ODGOVOR IZ HAZU JE BIO:

‘NEMA POTREBE DA AKADEMIJA DONOSI DEKLARACIJU O ZAŠTITI SLOBODE ZNANSTVENIH ISTRAŽIVANJA!’

Dnevno.hr, 30. 09. 2015.


PISMO PREDSJEDNICI RH I PREDSJEDNIKU HDZ-A

Štovana Predsjednice RH gđo Kolinda Grabar Kitarović,

Štovani Predsjedniče HDZ-a g. Tomislave Karamarko,

Najavljeno je kako će šibenska policija kazniti pjevača Marka Perkovića Thompsona zbog uzvikivanja pozdrava ZA DOM SPREMNI na velikom koncertu u Kninu,  

Pozdrav je dio Thompsonove pjesme BOJNA ČAVOGLAVE koju on izvodi već 25 godina. SVATKOu bilo kojoj demokratskoj sredini smije pjevati i recitirati stihove te pjesme sve dok ona nije službeno ZABRANJENA.

Pjesma, nastala u vrijeme kada je Hrvatska bila razoružana, a UN joj je zabranio naoružavanje tj. prepustio je velikosrpskoj agresiji, dizala je moral naroda.

Može li i smije li netko kažnjavati, zabranjivati ili prekrajati riječi te pjesme koja je dio povijesti hrvatskog naroda?

Posljednji zapovjednik obrane Vukovara, Branko Borković, poznat i pod nadimkom Mladi Jastreb, na svom se Facebooku osvrnuo na polemike oko pozdrava ‘Za dom - spremni’. Borković smatra da bi se pozdrav trebao uvesti u službenu vojnu uporabu:

Koliko god se trudim proniknuti u problem starohrvatskog pozdrava “ZA DOM -SPREMNI” ne mogu dokučiti što je u njemu neprimjereno i nedolično. Osobno smatram da bi ga regularno trebalo uvesti u službenu uporabu u oružane snage. Otprilike bi se dogodilo isto što se dogodilo i s uvođenjem kune kao novca.

Raznorazni anti ovi ili oni bi vrištali par mjeseci, a nakon toga bi našli nešto drugo što ih evocira na dane kada su njihovi preci (a i oni) tamanili Hrvate. Braćo i sestre: ZA DOM – SPREMNI!

Postoje I sudske presude da se radi o starom hrvatskom pozdravu (vidjeti npr.:  

http://www.hrsvijet.net/index.php/vijesti/132-hrvatska/19334-sud-utvrdio-pozdrav-za-dom-spremni-je-stari-hrvatski-pozdrav.).

Sjetimo se, tvrdili su kako je uvođenje kune dokaz da je RH istovjetna s NDH.

I doista je Borković u pravu kada nas je podsjetio na velikog hrvatskog predsjednika akademika Franju Tuđmana i način na koji je on riješio pitanje kune. Danas oni koji su se opirali uvođenju kune vrlo rado primaju mirovinu u kunama, pače, daju si je prebaciti na račune u Srbiji.

Pojam "Domu ili domovini odan/privržen/predan/spreman" postoji u sličnom obliku u svim zemljama i narodima, te budi nepodijeljeno pozitivna čuvstva. Uvođenjem takvog pozdrava u službenu uporabu njegovala bi se hrvatska kultura i tradicija. U protivnom protivnici ovog pozdrava mogli bi sutra doći na ideju da nam zabrane naš pleter, zagrebačku katedralu ili čak Sinjsku alku.

Zato od vas štovana Predsjednice RH i štovani predsjedniče HDZ-a tražimo da usvojite sugestiju Mladog Jastreba i predložite izmjene zakona o hrvatskoj vojsci tj da se pozdrav ZA DOM - SPREMNI uvede u službenu vojnu uporabu.

akademik Josip Pečarić

prof. dr. Valentin Pozaić, pomoćni biskup zagrebački

dr. sc. Vlado Košić, biskup sisački

akademik Stanko Popović

dr. sc. Mirko Valentić, znanstvenik emeritus, bivši ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest

dr. sc. Josip Stjepandić, Njemačka

Josip Šimunić

dr. sc. Henrik Heger Juričan, Sveučilište Pariz-Sorbona, dopisni čan HAZU

akademik Borislav Arapović, inozemni član Ruske akademije zanosti

Krešimir Kraljević

Franislav Stanić

dr. sc. Zvonimir Šeparović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta

prof. dr. sc. Mislav Grgić

prof. dr. sc. Zlatko Vrljičak

dr. sc. Stjepan Razum

prof. dr. sc. Nikica Uglešić

prof. dr. sc. Ante Lauc

prof. dr. sc. Darko Žubrinić

prof. dr. sc. Ivo Rendić – Miočević

dr. sc. Zvonimir Marić, umirovljeni sveuč. prof., bivši diplomat

prof. dr. sc. Ivan Karlić, KBF Sveučilišta u Zagrebu

prof. dr. sc. Srećko Kovač

prof.dr.sc.Ivica Veža

dr. Milan Jelic, ekonomist, sveučilisni profesor hrvatskog jezika, odjel prevoditelji, na sveučilištu u Buenos Airesu

prof. dr. sc. Marin Čikeš

Tomislav Josić, SOHV

Zvonimir Hodak. odvjetnik, kolumnist

don Anđelko Kaćunko

Velimir Bujanec, urednik i voditelj TV Emisije ‘Bujica’

dr. sc. Milko Brković, umirovljeni znanstveni savjetnik i naslovni profesor u trajnim zvanjima

prof. dr. sc. Šime Vučkov, dr. med.

Nikola Štedul

Slobodan Markic, P. Eng. Toronto 

dr. sc. Danijel Dugonjić, dr. med. vet., Imunološki Zavod, Zagreb

Stanko Šarić, dipl. ing., Najbolji Hrvatski Tamburaši (Ranije Zlatni Dukati)

Damir Borovčak, dipl. ing., Zagreb

Mr. Art. Eva Kirchmayer Bilic

dr. sc. Amira Delic

dr. sc. Ana Mršić

prof. dr. sc. Dino Mihaljević Tolj

prof. dr. sc Franjo Plavšić

dr.sc. Krunoslav Brčić-Kostić

Mirela Pavić, prof., kolumnistica u Hrvatskom tjedniku

mr. sc. Marko Grubišić, predsjednik Hrvatskog Društva Političkih Zatvorenika

Petar Mamić,  glavni urednik Boka Cro Press-a, hrvatskog tjednika Iz Sydneya, Australija

prof. dr. fra Andrija Nikić, sa 1402 Napretkovca Iz Mostara i svim akademicima

dr. sc. Mato Artuković, znanstveni savjetnik

prof. dr. sc. Boris Širola

Zlatko Mustapić, direktor Festivala Melodije Hrvatskog Juga

Blazenko Juracic, mag. komp., docent

prof. dr. sc Serđo Dokoza

Mladen Ibler dr.med., bivši veleposlanik RH

Miljenko Stojić, franjevac, književnik i novinar

Mladen Pavković, novinar i publicist

dr. Ružica Ćavar, dr. stom. i dr. med.

doc. dr. sc. Srećko Botrić

doc. dr. sc. Ivan Poljaković

prof. emer. dr. sc. Marija Kaštelan-Macan

general Ljubo Ćesić Rojs

izv. prof. dr. sc. Mario Grčević

general Marinko Krešić

...

Potpisnika je blizu 4200. Cijeli popis možete vidjeti na:

http://kamenjar.com/potpisnici-pismo-predsjednici-rh-i-predsjedniku-hdz-a/

Neke nasumično izabrane komentare možete vidjeti na:

http://kamenjar.com/najzanimljiviji-komentari-uz-peticiju-za-dom-spremni/

Komentar akademika Josipa Pečarićamožete vidjeti na:

http://kamenjar.com/mogu-li-prijetnje-ponistiti-spremnost-za-svoj-dom/

Osim knjige Dva pisma koja su skinula maske / Na hrvatsku šutnju nismo spremni!, Zagreb, 2015. pp. 406.

O pismima, napadima na potpisnike pogledajte knjige:

  1. Pečarić, Obasupala, Zagreb, 2016., str.392.
  2. 2. J. Pečarić, Pišem pisma nema! 1. / Navodna Hrvatska zaklada z aznanost, Zagreb, 2017. str. 245.
  3. 3. J. Pečarić, Pišem pisma nema! Zagreb, 2017. str. 212.
  4. 4. J. Pečarić, J. Stjepandić, Ništa sjoš promijenilo nije, Zagreb, 2017. str. 346.
  5. 5. J. Pečarić, Dnevnikuznaku ‘Za dom spremni’, Zagreb, 2017. str. 312.

Film Oni su Hrvatska

POZIV NA PROJEKCIJU IGRANO DOKUMENTARNOG FILMA

      ONI SU HRVATSKA

ZAGREB, Palmotićeva 31

SKAC klub, Velika dvorana, (Bazilika srca Isusova)

ČETVRTAK, 12.10.2017. u 20 h

Svako je vrijeme  i prigoda da se povijest piše, pisati je može svatko, a stvarati je privilegiju imaju samo posebni. I kao što su u samo jednom djeliću dijamanta sadržane sve osobine njegove ljepote, tako je u hrvatskom obrambenom Domovinskom ratu sadržan osnovni smisao i bit Hrvatske Domovine. Pobijedili smo u ratu, ali čini se kako smo pobjedu izgubili u miru.

U niti jednom segmentu Hrvatske države, pobjeda branitelja nije sadržana kao temelj ove zemlje, upravo suprotno, veliki broj institucija, udruga i novinara obezvrjeđuje i umanjuje vrijednosti proizašle iz Domovinskog rata.

Udruga „Žene u Domovinskom ratu-Zadar“ zajedno sa Udrugom VRSI FILM i Udrugom veterana Vojne policije sudionika Domovinskog rata zadarske županije, snimila je igrani film koji će ukazati na ove probleme i nadamo se probuditi savjest mnogih koji još uvijek nisu svjesni kako su ljudi darivali najvrijednije što su imali, svoj život za slobodnu  Hrvatsku. U filmu glume djeca i unuci  Hrvatskih branitelja, hrvatski branitelji i članice Udruge „Žene u Domovinskom ratu-Zadar“.

Film je snimljen prema priči brigadira HV Ivice Matešića Jeremije „Zaboravljene bitke“, u režiji Ivice Božića, u produkciji Udruge žene u Domovinskom ratu Zadar i koprodukciji Udruge veterana Vojne policije sudionika Domovinskog rata i Zajednice udruga veterana Vojne policije iz Domovinskog rata RH.

Kontakt: Udruga ŽUDR-Zd: 091 49 000 11 (Ivana Haberle)

                                            095 911 0343 (Vesna Matešić)

 
Predstavljanje knjige
PUT U NIŠTA

12.10.2017. | četvrtak

Početak događanja: 16.30 sati

Održat će se predstavljanje knjige Ante Portasa, Democid: Put u ništa. Knjigu će predstaviti Darko Petričić, Radovan Smokvina, Ivan Valek, Saša Radović i autor. 
Autor je dragovoljac i časnik HV-a

Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića

Preradovićeva 5, Zagreb

Komemoracija Trokut – Novska u spomen poginulim braniteljima na novljanskoj bojišnici

Na spomen obilježju Trokut-Novska, novljanskoj bojišnici u kojoj je život izgubilo 314 hrvatskih branitelja iz 17 postrojbi

Trokut Novska 2017

Zapaljene su svijeće ispred preseljene spomen ploče poginulih HOS-ovaca 

Trokut Novska 2017 1

Isuse!…….
Obraćam ti se iz dubine svoje duše i srca,
za sve naše branitelje koji su žrtvovali svoje živote
braneći svoje ognjište i svoju domovinu,
žrtvujući svoju mladost,
svoje tjelesno i duševno zdravlje,
svoje živote.

Trokut Novska 2017 4

Trokut Novska 2017 6

Trokut Novska 2017 7

Svake godine 29. listopada, na dan kada je operacijom Orkan 1991. godine započelo oslobađanje zapadnoslavonskog područja u Domovinskom ratu, odaje se počast poginulim braniteljima kod spomen obilježja Trokut – Novska.

U borbama na novljanskoj bojišnici život je izgubilo 314 hrvatskih branitelja iz 17 postrojbi, a više od 500 ih je ranjeno.

Trokut Novska 2017 87

Trokut Novska 2017 9

Trokut Novska 2017 10

Trokut Novska 2017 Jadranka Lučić HŽD

Tekst i fotografije: Arhiva HŽD Jadranka Lučić

Bučje 2017 1

Cvijeće i svijeće žrtvama sabirnog logora Bučje u Domovinskom ratu položili su:
Ante Beljo, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva, Đuro Knezičić, rizničar HŽD-a i Karolina Vrban u društvu hodočasnika HŽD-a


U Bučju je za vrijeme Domovinskog rata bio vojni centar tzv. SAO krajine zapad.

Logor je bio osnovan već prije samog početka oružanih sukoba, nalazio se u gospodarskim zgradama, kamo su poslije dopremani hrvatski zatočenici iz okolnih mjesta. Od kolovoza do studenoga 1991. zatočenici su danonoćno ispitivani, stražari ih nemilosrdno premlaćivali, a mnogi su i ubijeni i do danas nisu svi pronađeni. Kroz Bučje je prošlo oko 300 hrvatskih branitelja i civila.

Bučje 2017 2

Bučje 2017 3

Bučje 2017 4

Ante Beljo, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva 

Bučje 2017 5

Fotografije i tekst: Arhiva HŽD Jadranka Lučić

Preporučujemo reportažu - poveznica: http://www.hkv.hr/reportae/d-borovak/533-reportaa-damira-borovaka-cestom-muenitva-kusonje-panovica-buje.html

Hodočašće Španovica 2017 1

Prije komemoracije na španovačkom groblju za sve španovačke žrtve služena je sveta misa u župnoj crkvi u Pakracu.

U povodu 75-godišnjice tragičnih događaja u Španovici iz vremena Drugog svjetskog rata (6. listopad 1942.) kada su partizani spalili selo, a stanovništvo pobili ili trajno protjerali, jučer je Zavičajna zajednice Španovčana i hodočasnika Hrvatskog žrtvoslovnog društva održala komemorativni skup.

Hodočašće Španovica 2017 2

Hodočašće Španovica 2017 4

Hodočašće Španovica 2017 5

Hodočašće Španovica 2017 6

Hodočašće Španovica 2017 7

Hodočašće Španovica 2017 8

Hodočašće Španovica 2017 9

Hodočašće Španovica 2017 10

Karolina Vrban, Ante Beljo, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva i Đuro Knezičić, rizničar HŽD-a

Hodočašće Španovica 2017 11

Boris Pleša, predsjednik Zavičajne zajednice Španovčana

Hodočašće Španovica 2017 12

gradonačelnica Pakraca Anamarija Blažević

Hodočašće Španovica 2017 13

Gradonačelnica Pakraca Anamarija Blažević - podsjetila je sve okupljene hodočasnike da hrvatski narod

nikada nije bio agresor, nego uvijek žrtva

Hodočašće Španovica 2017 14

Hodočašće Španovica 2017 15

Hodočašće Španovica 2017 16

Već tradicionalno svečani ton komemoraciji dodatno su obogatili Gradski pjevački zbor Lipik i Mješoviti zbor Češke besede Prekopakra

Hodočašće Španovica 2017 17

Hodočašće Španovica 2017 18

Hodočašće Španovica 2017 19

Hodočašće Španovica 2017 20

Hodočašće Španovica 2017 21

Hodočašće Španovica 2017 23

Hodočašće Španovica 2017 24

Hodočašće Španovica 2017 25

Hodočašće Španovica 2017 27

Hodočašće Španovica 2017 26

Hodočašće Španovica 2017 28

Španovica je jedno od četiri naselja u Hrvatskoj kojeg su partizani spalili u 2. svjetskom ratu, znatan dio stanovnika pobili, a ostale raselili s trajnom zabranom povratka. Imovinu im je, nakon što su okarakterizirani  kao državni neprijatelji, oduzeo jugoslavenski komunistički režim, naselio u njihovo selo doseljenike iz Bosne, te preimenovao naselje u Novo Selo.

Nakon osamostaljivanja Hrvatske i Domovinskog rata naselju je vraćeno ime Španovica, ali najveći dio imovine Španovčanima nikada nije vraćen.

Tekst i fotografije: Arhiva HŽD Jadranka Lučić

Preporučujemo poveznicu: http://pakrackilist.hr/komemoracija-spanovici-vise-novaca-istinu/