Recenzije i najave knjiga

Od Franje do Franje

Romani Anite Martinac zaslužuju našu posebnu pozornost… Sva tri romana su istinski književni dragulji književnice, majstorice jezika koja ne zapisuje, već iznova stvara. Više

 

anita6 

O AUTORICI

Anita Martinac, djevojačko Mihić, rođena je 7. ožujka 1973. u Mostaru gdje živi i radi. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Sudionica je Domovinskog rata, te nositeljica Spomenice Domovinskog rata i dviju medalja Ljeto ‘95. i Oluja. Nakon desetljeća provedenog u vojnoj službi, radila je kao grafička dizajnerica i konzultantica za ISO norme, zatim u državnoj službi u FMF, a trenutno je zaposlena u Aluminiju d. d. Mostar.
Objavljena su joj djela:
1994. zbirka poezije „kRvaRi bRig”, 2012. zbirka poezije „Ljubim te pjesmama”, 2012. zbirka poezije „U pogledu”, 2013. zbirka poezije „U susret riječi”, 2014. zbirka poezije „Druga riječ je ljubav”, 2015. audio recital poezije „Sretno Valentinovo”, u 2015. prvo i drugo izdanje roman „Medaljon“, u 2016. roman „Posljednji“ , u 2017. zbirka poezije „Budna“ i roman “Od Franje do Franje”. 
Književni uradci su joj zastupljeni u brojnim međunarodnim i domaćim zbornicima. Često sudjeluje na različitim manifestacijama i književnim susretima. Nagrađivana je od svojih prvih objavljenih radova, i to 1987. godine od tadašnje Opštinske konferencije Mostara, zatim 1997. u povodu Mjeseca knjige, te 2013. na natječaju „Najljepše ljubavno pismo” HP-a Mostar. Također, dobitnica je druge nagrade „Ilija Ladin” za 2013., treća nagrada za najljepšu domoljubnu pjesmu u Vukovaru za 2014. večeri domoljubne poezije „Pjesmom protiv zaborava“ u organizaciji UBDRVSŽ. Godine 2015. dobitnica je druge nagrade „Fra Martin Nedić” za roman „Medaljon. Nakon toga, dobila je treću nagradu na VI. večerima domoljubne poezije „Rasplamsaj oluju u pjesmi i srcu“ u Zeljovićima, Splitsko-dalmatinska županija, kao i prvu nagradu za najljepšu domoljubnu pjesmu na pjesničkoj manifestaciji domoljubne poezije „Stijeg slobode”, Knin -Pakoštane. 2016. dobitnica je godišnje nagrade Ogranka Matice hrvatske u Čitluku i prve nagrade književne manifestacije „Munja od Gabele”.
2017. dobitnica je prve nagrade na VII. danima pobijenih hercegovačkih franjevaca za pripovijest “Samo je želio učiti”, te treće nagrade na natječaju Kaštelanske storije za pripovijest “Jordan Viculin”. i druge nagrade na VIII. večerima domoljubne poezije „Rasplamsaj oluju u pjesmi i srcu“ u Zeljovićima.
Roman Medaljon proglašen je za roman godine 2015. na hrvatskom portalu Hrvatska roman, nakon višemjesečnih prvih mjesta na ljestvici, a roman Posljednji je roman mjeseca prosinca 2016. A oba su bili u najužem izboru za Šimićevu nagradu u 2015. i 2016. Roman Od Franje do Franje počeo je 2018. kao prvi na ljestvici portala Hrvatska roman.

Članica je Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, Matice hrvatske, udruge Hrvatska žena, Napredka te je predsjednica Središta Hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BIH. Bavi se humanitarnim i volonterskim radom u kulturnim projektima i djelovanjem kroz razne udruge.

 

POVEZNICA: https://anitamartinac.com/

 

BLOG  http://blog.dnevnik.hr/anita-martinac

 

HRVATSKO ŽRTVOSLOVNO DRUŠTVO

PREPORUČUJEMO NABAVITI I KUPITI OVE VRIJEDNE KNJIGE

Od Franje do Franje

Romani Anite Martinac zaslužuju našu posebnu pozornost… Sva tri romana su istinski književni dragulji književnice, majstorice jezika koja ne zapisuje, već iznova stvara. Autorica naglašava kako ovaj roman nije samo povijesni roman, već i obiteljska saga. Ovaj roman ne potiče samo naš intelekt već i osjećaje – kazao je na početku predstavljanja romana „Od Franje do Franje“ prof Andrija Stojić.
Vrijedan doprinos u predstavljanju romana „Od Franje do Franje“ dao je i prof. Antun Lučić.

Posljednji

Roman, izdanje 2016

.....Muka se nadvila nad vjerujući hrvatski narod. Stoljećima nije imao države, pa ju je dobio i onda su se počele događati teške stvari. Nasrnuli su na nju s raznih strana.....

Medaljon

Roman, drugo izdanje 2015

.....Roman MEDALJON autoričina je svojevrsna književna obdukcija vezana za događaje iz razdoblja između Drugog svjetskog rata i njegovog šestogodišnjeg produžetka u škripama i pojatama po pustarama zapadne Hercegovine. Svi likovi su stvarni....


HRVATSKO ŽRTVOSLOVNO DRUŠTVO

U sklopu hodočašća  Hrvatskog žrtvoslovnog društva iz Zagreba od 13. travnja do 15. travnja 2018.g. „Stopama uporno prešućivanih hrvatskih žrtava u četrdesetim godinama XX. Stoljeća”  u ovogodišnjem travanjskom programu svojih aktivnosti obišli smo mjesta stradavanja u Hercegovini.

Zahvaljujemo se književnici Aniti Martinac na prekrasnim stihovima koje je s nama podijelila, ali i na pomoći u organizaciji hodočašća.

ČAPLJINA

HŽD Ante Beljo Anita Martinac 2018

HŽD Anita Martinac Čapljina 2018 6

U Čapljini književnica Anita Martinac nam je iz svoje zbirke pjesama za kraj je pročitala pjesmu „Molitva za istinu

HŽD Anita Martinac Čapljina 2018

STRUGE GORICA


Struga Gorice Hrvatsko žrtvoslovno društvo Ante Beljo 13

CIM - MOSTAR

Anita Martinac CIM
fra Luka Marić i Anita Martinac

Anita Martinac CIM 2018
Anita Martinac CIM 2018 2
Anita Martinac CIM 2018 3
Anita Martinac CIM 2018 4

S nama je bila u obilasku Struge Gorica, zatim na Radimlju i Stocu. U poslijepodnevnim satima obišli smo Mostar, Ilići i Cim, položili vijenac i zapalili svijeće pred spomenik žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća, kao i Domovinskog rata u Cimu ispred Doma sv. Ante. 

MOSTAR

Anita Martinac MOSTAR 2018 1
fra Ivan Ševo, Franjevačka crkva u Mostaru, Đuro Knezičić, Ante Beljo... Anita Martinac MOSTAR 2018 2

Anita Martinac MOSTAR 2018 3
Anita Martinac MOSTAR 2018 4
fra Ante Marić, ž. vikar, kapelan Masne Luke-Polja - provincijski knjižničar
Anita Martinac MOSTAR 2018 5
Anita Martinac MOSTAR 2018 6
Anita Martinac MOSTAR 2018 Ante Beljo

Ante Beljo
predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva - Zagreb

PREPORUČUJEMO VIDEO ZAPIS Borisa Vidovića na YouTube 
https://www.youtube.com/watch?v=Lmb9HxQKBWA&t=111s
https://www.youtube.com/watch?v=F10Km_L_9Q0
https://www.youtube.com/watch?v=Y_0dvi6v7cY&t=20s
Hodočašće stopama prešućivanih četničkih zločina u Hercegovini: Struge-Gorica, Radmilja, Stolac

Duška Crmarić Tomašić (Solin, 12. studenoga 2018.) objavila je jedanaest knjiga pjesama, proze, zapisa i putopisa iz Hrvatske i Australije. Živi u Smokvici na otoku Korčuli.  Njezine dvije knjige u  nakladi BOŠKOVIĆ "PUTOSNOVICE I. i PUTOSNOVICE II. (od lirskog zapisa do putopisa) predstavljene su 25. ožujka 2018.g. u hotelu Aminess Lume u Smokvici.

Knjigu su predstavili: Marija Bačić, mr. povijesti umjetnosti i etnologije; dr.sc.Stjepan Lapenda, iz Splita, gđa Sani Sardelić, prof. komparativne književnosti i filozofije, voditeljica Vesna Pecotić i autorica knjiga Duška Crmarić Tomašić. U programu su nastupali: Marija Salečić i klapa Smokvica

Putosnovice I Duska Crmarić Tomašić 15 Putosnovice I Duska Crmarić Tomašić 16

Duška Crmarić Tomašić PUTOSNOVICE 2018 1

Duška Crmarić Tomašić PUTOSNOVICE 2018 2

Duška Crmarić Tomašić PUTOSNOVICE 2018 4 

Autorica DUŠKA Crmarić Tomašić

Duška Crmarić Tomašić PUTOSNOVICE 2018 3 Duška Crmarić Tomašić PUTOSNOVICE 2018 5

Duška Crmarić Tomašić PUTOSNOVICE 2018 7

Klapa Smokvica u društvu Duške Crmarić Tomašić i njenog supruga Ivana Tomašića

Duška Crmarić Tomašić PUTOSNOVICE 2018 ff 13

Duška Crmarić Tomašić PUTOSNOVICE 2018 ff Duška Crmarić Tomašić PUTOSNOVICE 2018 10

Duška Crmarić Tomašić PUTOSNOVICE 2018 9

Duška Crmarić Tomašić PUTOSNOVICE 2018 11

Duška Crmarić Tomašić PUTOSNOVICE 2018 10 Duška Crmarić Tomašić PUTOSNOVICE 2018 14

Duška Crmarić Tomašić PUTOSNOVICE 2018 12

Duška Crmarić Tomašić PUTOSNOVICE 2018 13

Duška Crmarić Tomašić PUTOSNOVICE 2018 15 Duška Crmarić Tomašić PUTOSNOVICE 2018 6 

OBJAVLJENO:06.06.2017                               AUTOR: Radio Split                                  

Duška Crmarić Tomašić Radio Split

Naklada Bošković objavila je deseti naslov Duške Crmarić Tomašić, rođene Solinjanke koja je 17 godina živjela u Australiji, a od 2002. godine živi u Smokvici na otoku Korčuli. Svoje putopise i dnevničke zapise iz Australije i Hrvatske objavila je u dva sveska "Putosnovica".
Knjigu je predstavio nakladnik Zoran Bešković, Mladen Vuković, Stjepan Lapenda i autorica 6. lipnja 2017. (utorak) u 19:30 sati u Galeriji "Vinko Draganja OP" u Dominikanskom samostanu u Splitu, Hrvojeva 2.
Izabrane tekstove čitala je Gabi Crmarić. U glazbenom programu pjevala je Marija Salečić uz pratnju Davora Stefanovića na gitari.

Ivan Tomašić Duška Crmarić Tomašić Radio Split
Na fotografiji: Duška Crmarić Tomašić sa suprugom Ivanom Tomašićem
Evo što o svojoj knjizi kaže Duška Crmarić Tomašić:
Poveznica
http://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/putosnovice-duske-crmaric-tomasic/147118/

 

Vrabac Tvrtko ču da se u gradu Zagrebu, u velebnoj koncertnoj dvorani s dvije tisuće mjesta, priprema Božićni doček Djeda Mraza. U dvorani će biti samo djeca. Djed Mraz dijelit će darove. Na velikoj pozornici   okitit će  veliki bor. Pripremit će i glazbeni  program.

Tvrtko malo zastade, pa promisli,  zgodno bi bilo  da se vrapci i druge ptice uključe u  Božićni program Djeda Mraza.  Vrapci su prijatelji dobre djece,  a on  unaprijed zna da na  doček Djeda Mraza dolaze samo dobra djeca, pa ih  želi ugodno iznenaditi  zanimljivim ptičjim programom.

Sazva  Stožer vrabaca i da im zadatak da žurno pronađu nekoliko stotina ptica pjevica; slavuja, grdelina, kanarinaca, frzelina, štiglića,  lugarina i sl.  U obzir dolaze samo male ptice pjevice. Zatraži  da među pticama budu i brojni kolibrići, ali i jedan veliki gavran koji  govori ljudskim  jezikom, te još i četiri vrane. Posebno naglasi da se pripreme četiri košarice pune malih zlatnika, a on zna u kojoj  spilji ima zlatnika još iz  antičkog doba, a ne zna se tko im je vlasnik. A jedan vrapčić dobaci – Neka skupe i punu vreću leptira.

Brzo se to proču među pticama pjevicama, pa mnoge poželješe sudjelovati u programu.   Skupilo se nekoliko stotina ptica pjevica, isto toliko i kolibrića, a da leptire uopće ne spominjemo. Da svojim suradnicima zadatak da ptice pjevice nauče pjevati božićne  ali i neke druge dječje pjesme. Rečeno učinjeno!

Gradonačelnik da na pozornicu postaviti bor  viši od petnaest metara. Potom izdašno ga  okitiše bezbrojnim zvončićima i drugim prelijepim nakitom, koji je prekrio cijeli bor.

Kad je sve bilo spremno brojni roditelji uvedoše  djecu u raskošno uređenu dvoranu, potom se roditelji povuku vani. Prije ulaska djece vrabac Tvrtko u dvoranu uvede neprimjetno nekoliko stotina ptica pjevica i kolibrića, četiri vrane i jednog  gavrana i sve se uvuku u unutrašnjost bora, tako da su  bile nevidljive gledateljima.  U bor sakri i jednu veliku vreću punu leptira.

Na pozornicu stiže Djed Mraz, visok i tradicionalno obučen, dugački brkovi i duga bijela brada, crvena kapuljača, crveni kaban preko leđa sa svijetlim obrubom, crvene hlače i sl. S njime stiže  i desetak  prigodno odjevnih njegovih pomoćnika. Nakon  govora i nekoliko pjesama,  staviše svoje vreće  na ramena,  spuste se među djecu i počnu  dijeliti darove.

Iz bora iskoči gavran obučen u odoru ptičjeg Djeda Mraza. Stade pred mikrofon i predstavi se; Ja sam ptičji Djed Mraz Gavran. Dok vam ljudski Djed Mraz  sa svojim pomoćnicima bude dijelio darove  pozvat ću ptice da vam otpjevaju nekoliko pjesama.

Zalupi krilima   i uzviknu – ABRAKADABRA!  Visoki bor se zatrese,  brojni zvončići zazvone i čuše  se čudesno lijepe arije dječjih božićnih i drugih pjesama.  Djeca   zapljeskaše. (Službeni organizatori nisu znali o čemu se radi, ali zbog djece nisu smjeli prekinuti program). Potom Gavran,  ptičji Djed Mraz, reče da  će na dlan svakog djeteta sletjeti  jedna  ptica pjevica.  Opet  zalupi krilima i  viknu – ABRAKADABRA!

Još jednom bor se zatrese, zazvoni tisuću zvončića i iz njega polako, da se djeca ne prestraše, počeše izlijetati; slavuji, grdelini, kanarinci, frzelini, štiglići, lugarini i sl.   i slijetali  na dječje dlanove. Na dlanu svakog djeteta  zadržaše se oko pola minute.

Ali to još nije bio vrhunac  uzbuđenja djece. Nakon što su ptice pjevice obletjele  svu djecu,  Djed Mraz Gavran pozva ptice da se vrate u bor, što one i učiniše. Pljesak   bio urnebesan. Iz brojnih dječjih očica izletale i suzice radosnice.

Pljesak se smiri. Ptičji Djed Mraz pozva kolibriće, uzvikom – ABRAKADABRA!

Ponovno se zatrese  bor.  Zvončići zazvone, a iz bora izletje na stotine prekrasnih kolibrića  dugačkih kljunova.  Zalepršaše ispred dječjih lica.  Od brzine lepršanja krila im  se nisu  vidjela. Brojna djeca pružala ruke da uhvate kolibrića, ali  oni vrlo vješto izmicali njihovim ručicama. Tim lepršanjem kolibrići obišli svu djecu. 

Djed Mraz Gavran pozva kolibriće da se vrate u bor. Zatim najavi da će ptice pjevice otpjevati pjesmu   zahvale roditeljima. I opet  zalupi krilima i viknu – ABRAKADABRA!    I ču se prekrasna melodija.

Mile Prpa Pozdrav roditeljima

Dječica zapljeskala, pjesmica im se dopala. Spjevao je vrabac Tvrtko, a uglazbio  ptičji Djed Mraz Gavran.

Preko mikrofona, ponovno se javi  Djed Mraz Gavran, snažno  zalupi krilima i uzviknu - ABRAKADABRA! Pozivam  ptice da djeci podijele  darove. 

Iz bora iskočiše četiri velike vrane i svaka držala u kljunu košaricu punu malih zlatnika. Na košaricama  stajalo i po nekoliko vrabaca. Vrapčići uzimali  u kljun po jedan zlatnik i svakom djetetu stavljali  na dlan.

Opet se oglasi ptičji Djed Mraz Gavran, reče; Sad će, prije odlaska, djecu pozdraviti najljepši leptiri svijeta. Zalupi krilima i uzviknu: ABRAKADABRA!

Visoko s bora skotrlja se na pod velika vreća, sama se razveza, i iz nje izletje na tisuće raznih prekrasnih leptira. Letjeli su oko uzbuđene djece, slijetali im  na ruke, na ramena, na koljena, na glave, potom bi ponovno lepršali. Od njih gotovo da se nije vidio veliki bor. Ču se snažni dječji žamor i oduševljenje. Dječja radost bila je  neizreciva.  To je trajalo nekoliko minuta, potom ih Djed Mraz Gavran pozva leptire da se vrate u bor.

Kad je sve završilo,  djeca, od silnog uzbuđenja nisu se mogla nahvaliti roditeljima.  Evo, i tako  nasta Zagrebačka božićna priča, koju će  dječica  pričati  svojim unucima, a oni svojim.

Zagreb, 12.11.2015                                                                                                  Mile Prpa

Iz neobjavljene knjige

Mile Prpa; Vrabac Tvrtko i 

FEDERACIJA VRABACA d. o. o.