Recenzije i najave knjiga

Lovac na generala

Novi roman Mire Međimorca Lovac na generala u prvome se dijelu temelji na zbiljskim događajima upravo iz Medačkoga džepa, odnosno velebitskih položaja hrvatskih branitelja koji nekoliko godina čuvaju putove i staze na mitskoj planini, sprječavajući srpske snage u mogućem prodoru prema moru. Junak romana je mladi Mihovil Špoljarić, Zagrepčanin, koji već ima iskustvo u divljini Velebita, a okružen je prijateljima iz kvarta. Neki od njih bivaju ubijeni u noćnom prepadu niških specijalaca. Uskoro slijedi protunapad hrvatske vojske i zauzimanje Medačkoga džepa, u rujnu 1993.

No to je tek surova i krvava priča koja čitatelju treba razjasniti Mihovilovu ratnu povijest kako bi mogao, poznavajući karakter i stajališta odvažnog hrvatskog branitelja, pratiti i shvatiti što se s njime zbivalo nakon Domovinskoga rata kada ga nalazimo u Službi za zaštitu ustavnog poretka.

Suočen s poratnom zbiljom, sumornim braniteljskim sudbinama, rasapom vrijednosti i "starim kadrovima" u Službi, Mihovil Špoljarić koji se bavi istraživanjem ratnih zločina nakon zaokreta 2000. godine dobiva i nalog da se upusti u lov na generala Gotovinu, što odbija. Posljedice su teške, udaljen je iz Službe, proganjan, praćen i maltretiran, strada i on i obitelj, obolijeva, propije se, raspada mu se brak i otuđuju djeca.

Finale romana ne želim otkriti, knjigu treba pročitati i uživati u tečnoj prozi Mire Međimorca, posebno u sjajnim dijalozima koje Mihovil Špoljarić vodi s antagonistima u vrijeme kada se ne želi podrediti "višim ciljevima" – dijalozima u kojima vješt prozni pisac ide pod ruku s dramskim autorom, te će biti šteta ako Međimorec ne iskoristi roman kao podlogu za kazališnu predstavu.

Rečenica Mire Međimorca je jednostavna i točna, bez gomilanja pridjeva i krležijanske artificijelnosti, priča teče glatko, a reminiscencije ne odvlače pozornost od matice romana, u nekim trenutcima čitatelj ima (naoko) osjećaj da prelistava feljtonističko štivo – postupak kojim se Međimorec služi da individualno ne izdvoji iz općega toliko da bude nerazumljivo i onome dijelu vrlih naših suvremenika koji teže velikoj knjizi zaborava.

U svemu, roman Lovac na generala potresna je i životna literatura, koja majstorstvom pripovijedanja i bliskom, aktualnom temom te domoljubnim duhom znači nadonosni prilog suvremenoj hrvatskoj književnosti.

Hrvoje Hitrec

Naklada Pavičić
ima čast pozvati Vas
na predstavljanje autobiografske knjige

ISTARSKA UČITELJICA
Uspomene iz Zone B

autorice ANE DOŠEN,
rođene 1. I. 1920. u Krnjeuši, učiteljice, profesorice na pedagoškim akademijama u Puli i Zagrebu, autorice niza stručnih (pedagoških) i beletrističkih knjiga, koja je kao mlada odgojiteljica poslije II. svjet. rata radila u pučkim školama na Rovinjštini i Bujštini u Slobodnom Teritoriju Trsta i pisala dijaloge za istarske noniće Jurinu i Franinu.

UTORAK, 11. veljače 2014., 12.00 h
Društvo hrvatskih književnika
Trg bana Jelačića 7/I, Zagreb

SUDJELUJU:
prof. Ana Došen,
prof. mr. Branimir Mendeš, pedagog,
prof. dr. Joža Skok, književni teoretičar
te urednik knjige Josip Pavičić

Prodaja knjige s prigodnim popustom!

Biskup Košić: Mi moramo obnoviti Zrin - vjersku svetinju hrvatskog naroda!

OSIJEK/DRENJE - U dvorani kapucinskoga samostana sv. Jakova u Osijeku 19. studenog 2013.g., poslije večernje mise, je predstavljena je knjiga publicista Damira Borovčaka "Zrin – 70 godina poslije komunističkog genocida ili zločinački „antifašizam“ protiv hrvatskog pučanstva". Riječ je o desetoj Borovčakovoj knjizi, a drugoj knjizi povijesnih dokumenata i svjedočanstava o zločinu, koji se dogodio 1943. povijesnom mjestu Zrin i njegovim stanovnicima, objavljenoj u izdanju Hrvatskog martirologija Sisačke biskupije.„Zrin je mjesto posebnog pijeteta: što je prije 22 godine za Hrvata postao Vukovar, to je prije 70 godina postao Zrin. I u jednom i drugom mjestu Hrvati su doživjeli srpsku agresiju i genocid, velika stradanja, masovna ubojstva, mučenja, zarobljavanja, progon, razranja i crkvi i škola i hrvatskih domova“, podsjetio je sisački biskup mons. dr. Vlado Košić, kazavši kako je razlika između Vukovara – simbola hrvatskoga stradanja u Domovinskom ratu, Petrinje, Dubrovnika, Zadra, Škabrnje, Gospića, Slunja, Karlovca, Gline, Kostajnice, Pakraca, Iloka, Osijeka i Siska u tome što se potonji obnavljaju i mjesta su obitavanja, dok je Zrin prazan, iako su „Zrin, kao i Vukovar, simboli našeg nacionalnog stradanja i nacionalnog ponosa“.

„Mi moramo obnoviti Zrin, posebno mjesto hrvatskog martirologija, mjesto stradanja, vjersku svetinju hrvatskog naroda. Činjenica je da je u Zrinu uništen i svaki trag katoličke Crkve koja je okupljala naš hrvatski narod stoljećima“, poručio je biskup Košić pojasnivši kako se na mjestu srušene župne crkve Našašća sv. Križa slave godišnje mise koje predvode biskupi (Josip Mrzljak, Valentin Pozaić, Vlado Košić) , kazavši da promišlja pozvati i biskupe Đakovačko-osječke nadbiskupije da se za Zrin čuje i upozna s njegovim značenjem. No, prvobitna je, kaže Košić, nakana obnoviti tu crkvu, vratiti joj sakralni katolički karakter. Stoga je  prihod od prodaje knjige (sto kuna) te drugi materijali vezani uz Zrin namijenjeni su poticanju na obnovu crkve. „Zahvaljujem svima vama koji imate hrabrosti ne samo govoriti nego i svjedočiti istinu. Istina nije lagana, ali je potrebna, ona jedina oslobađa, kako je to lijepo rekao naš Gospodin: Iistina će vas osloboditi“, zaključio je Košić. Knjigu o Zrinu predstavio je ravnatelj Zaklade za gradnju župne crkve Našašća svetog Križa u Zrinu mons. Marko Cvitkušić, kancelar Sisačke biskupije, istaknuvši vrijednost povijesnih dokumenata, među kojima je popis ubijenih sa 291 žrtvom, i autentičnih svjedočanstava dvoje preživjele djece Stjepana Petanjka i Andrije Feketića. Autor Damir Borovčak približio je tragediju prikazivanjem povijesnih fotografija te sa održanih komemoracija u Zrinu poslije Domovinskoga rata proteklih godina, pokazavši da su otkopani temelji crkve otkrili posmrtne ostatke žrtava koje su partizani smaknuli 9. rujna 1943. godine. „U Zrinu „antifašizam“ otvoreno laže u oči jer se tu radi o genocidu i nema tragova antifašizmu nego zločinu. Dokument o spaljivanju Zrina povezuje zločin s Vladimirom Bakarićem“, među ostalim kazao je Borovčak dokumentirajući rečeno prikupljenom pisanom i fotografskom dokumentacijom, ovjerenim izjavama preživjelih, te je pozvao svjedoke neka mu se jave istinom „iz prve ruke“ kao što se nedavno zbilo poslije teksta o Zrinu objavljenoga u Glasu Koncila. Knjigu otvara „Pismo iz Zrina u Udbinu“ koje je 2008. potpisao fra Ivica Petanjak, ofmcap, potomak prognanika iz Zrina. Osječko je predstavljanje dokumenta vremena organiziralo, uz Sisačku biskupiju i kapucinski samostan u Osijeku, Društvo prijatelja Zrina uz vodstvo Zrinjanina Pavla Petanjka, a brojne nazočne je pozdravio gvardijan kapucinskoga samostana u Osijeku fra Miljenko Vrabec te sa pjevanjem hrvatskih pjesama klapa Zrinski uz ravnanje Jureta Jurkovića. Knjiga je 20. studenog predstavljena i u Drenju gdje žive potomci preživjelih Zrinjana, a navečer je služena sveta misa. 

Tekst i fotografije: Nevenka Špoljarić