Spomen
U dogovoru s vlč. Markom Zadravcem odlučili smo da spomen na žrtve Bleiburga i križnih putova ove godine održimo na sam Majčin dan, 8. svibnja 2022. godine, a program takovog obilježavanja, 6. ožujka 2022. godine jednoglasno su podržali i svi članovi Skupštine Društva. Predvođeni program održan je u suradnji sa župom Sveti Ilija i općinom Beretinec, a u Črešnjevu su nam se priključili i članovi obitelji žrtava stradalih u poratnim progonima vlasti.
U prvom dijelu sjećanja kod spomen križa na grobištu Savica u Beretincu položeni su vijence i zapaljene svijeće. Na čelu izaslanstva Općine Beretinec bili su načelnik Nikola Žganec i predsjednik općinskog vijeća Hrvoja Kapeš, a nakon njih vijenac su položili i predstavnici Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Varaždin te ostali sudionici komemoracije. Molitvu za žrtve grobišta Savica u Beretincu predvodio je vlč. Marko Zadravec, pastoralni suradnik u župi Sv Ilija i od 2016. godine promotor života i djela vlč. Vilima Cecelje. Nakon molitve prisutni su se uputili do kapele Sv. Mihaela u Črešnjevu.
S početkom u 11 sati misu je predvodio vlč. Marko Zadravec, a u prigodnoj propovijedi između ostalog je rekao: Kada se na Bleiburškom polju prije 3. godine (2019.) obilježavala 74. godišnjica stradanja hrvatskog naroda po završetku Drugog svjetskog rata, u svojoj propovijedi krčki biskup Ivica Petanjak poručio nam je svima:
*”hrvatski narod ima pravo i da treba očuvati sjećanje na svoju prošlost i da treba odati počast svim žrtvama! Treba se usprotiviti svima koji mu to pravo osporavaju!
*”Naš narod poratnu sudbinu vezao je uz križni put Isusa Krista“ i da slavljenjem euharistije za sve stradalnike naroda, njihovu žrtvu poistovjećujemo s Isusovom žrtvom, te da se ne smije dozvoliti da “njihova žrtva bude izbrisana iz sjećanja našeg naroda”.
*”Nama naše bake i roditelji, nisu prenijeli mržnju, nego uspomenu u svjetlu kršćanske vjere. Nismo danas ovdje jer nekoga mrzimo nego jer svoje volimo”, rekao je tada biskup Petanjak, a to kažemo i mi danas ovdje u Beretincu i Črešnjevu!
Upitajmo se i mi danas ovdje što se je upitao i biskup Petanjak na Bleiburšom polju kada je istaknuo izuzetnu važnost i potrebu ovakvih okupljanja:
*”Dokad ćemo se mi Hrvati parničiti među sobom? Dokad će nam drugi suditi i govoriti što je istina“?
*”Zašto se kroz cijelu povijest ponižavamo i od drugih očekujemo i tražimo da nas sude i da nas prosuđuju i da nam svoju istinu nameću”?
Moleći se na ovome mjestu za sve žrtve Bleiburške tragedije, a posebno za sve žrtve komunističkog terora za vrijeme i po završetku Drugog svjetskog rata utječimo se i zagovoru našeg blaženog kardinala Alojzija Stepinca!
Neka nam naš vlč. Vilim Cecelja bude svima svijetli primjer neustrašive ljubavi prema Bogu i hrvatskome narodu, kojemu je, kao naš domaći sin iz Sv. Ilije, za života nesebično služio u domovini i u prognaništvu! Nikada nemojmo zaboraviti njegov karitativni rad za sve prognane Hrvate koje je posjećivao u sabirnim logorima, ali i za sve koji su mu tražeći pomoć dolazili u Salzburg. Nemojmo zaboraviti sve njegove zasluge u pokretanju komemoracije u samim njezinim počecima i njegov doprinos u očuvanju spomena na žrtve Bleiburške tragedije!
O stradanju stanovnika općine Beretinec i župe Svetog Ilije proroka u Drugom svjetskom ratu i poratnom razdoblju govorila je Jasenka Vidić, prof., a u svom obraćanju prisutnima je rekla:
– “Na području Općine Beretinec, prema jednom popisu, tijekom Drugog svjetskog rata i u poraću stradale su 53 osobe. To su 53 izgubljena života u našoj sredini, to su obitelji i rodbina koji su ostali bez svojih najmilijih. Za područje cijele župe broj je otprilike dvostruko veći. Neki su bili u vojsci, zapravo, u vojskama: ustaškoj, domobranskoj, njemačkoj, partizanskoj. Neki su bili civili. Neki su se vratili iz rata, kad je rat službeno završio, a onda su bili odvedeni i ubijeni i pokopani u masovnim grobnicama. Na groblju u Črešnjevu pokopani su braća Franjo i Đuro Kukret, ubijeni i pokopani kod Višnjice. U rat su pošli s još dvojicom braće, a njihov najmlađi brat Ivan, danas s nama ovdje, tek se rodio i braću nije ni zapravo upoznao. Rat su preživjeli i vratili se kući, dobio je šansu upoznati ih, a onda mu je ta šansa ponovo oduzeta, ovaj puta zauvijek. Uz njih u susjednom grobu pokopan je Stjepan Boršćak, odveden jer je u vrijeme rata radio u Njemačkoj, iz koje se mirno vratio vjerujući da mu se ništa neće dogoditi jer nije sudjelovao u ratu. Tu su i grobovi Kolar Ivana, također iz Črešnjeva, i Kukret Antuna iz Ledinca, koji je stradao još 1944. Na njihovim se grobovima možemo pomoliti i zapaliti svijeću. U našoj se općini nalaze najmanje 3 masovne grobnice u kojima je pokopano po desetak osoba. Njima njihove obitelji nisu mogle ni svijeću na grobu zapaliti jer za njega nisu znale.
Mi danas moramo čuvati sjećanje na te događaje i ta stradanja, kao opomenu, da je rat zlo, da u ratu ima žrtava i gubitaka. U ratu osobine ljudi izlaze na vidjelo do kraja. Dobri će činiti dobro i herojska djela, oni zli i podmukli u ratu će činiti najgore zločine. Ne smijemo dozvoliti da su izgubljeni životi izgubljeni uzalud. Ne smijemo dozvoliti nove sukobe, nove podjele, koje će uzeti nove žrtve. ”
U ime Društva za obilježavanje grobišta nazočne je pozdravio Franjo Črep, a na počeku svog obraćanja svim majkama čestitao je Majčin dan. U ime općine Beretinec prigodnim riječima obratio se načelnik Nikola Žganec, a Stanko Cecelja osvrnuo se na brigu vlč. Vilima Ceclje za izbjegle iz komunističke Jugoslavije i čuvanje uspomene na izručene vojnike i civile na Bleiburškom polju 1945. godine kao i stradale u brojnim zarobljeničkim kolonama poznatijim pod nazivom križni put.
Nedjeljna komemoracija završila je paljenjem svijeća i molitvom na grobovima žrtava poratnih likvidacija 1945. godine pokopanim na groblju podno kapele sv. Mihovila u Črešnjevu.
Izvješće po primitku informacija i fotografija od sudionika komemoracije, 9. svibnja 2022. godine
Franjo Talan, predsjednik Društva
Od strane Društva, komemoraciji na grobištu Savica u Beretincu, 8. svibnja 2022. godine, misi u crkvi Sv. Mihovila i molitvi na groblju u Črešnjevu bili su prisutni: Lidija Vukalović, Stanko Cecelja, Franjo Črep, Miroslav Kocijan i Vladimir Horenec.
SPOMEN ALBUM
Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava – Kolodvorska 3, 42000 Varaždin, osnovano 20. 9. 2000.
Tekst i fotografije: Franjo Talan