Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava – Varaždin

Osvrt na žrtve grobišta Ksajpa stradale 1945., i one ubijene i nestale iz starog grada Zrinskih u Čakovcu

Jedno od grobišta žrtava Drugog svjetskog rata i poraća na sjeveru Hrvatske nalazi se na predjelu zvanom Ksajpa u općini i župi Šenkovec kod Čakovca. Nakon završetka rata 1945. godine na to stratište dovožen je, pretpostavlja se iz starog grada Zrinskih iz Čakovca, dio ljudi koje je poratna vlast pod raznim optužbama tamo zatvorila, a potom u rovove koji su bili u podnožju brda, ubijala i zakapala.

O žrtvama stradalim u poratnim danima Drugog svjetskog rata i odvedenim iz grada Zrinjskih 1945. godine, izjavu je 1992. godine dao Komisiji za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava, Josip Munci iz Čakovca. U izjavi se kaže: „Nakon što su u proljeće 1945. godine ruske i bugarske vojne vlasti predale vlast komunistima… između ostalih gospodin Munci navodi i konkretne ljude koji su u gradu Zrinskih u Čakovcu poubijani (u kojem je danas Muzej Međimurja op. F. T.), a u završnom dijelu izjave kaže: navedena imena iz ove izjave temelje se na mojem saznanju, koje sam stekao kao zatvorenik u 1945. g. u starom gradu Zrinjskih, te kao osuđenik u Staroj Gradišci, gdje sam robovao sa još dvadesetak Čakovčana. Pušten sam kući u siječnju 1948. godine.

Danas prešućena godina 1945. Muzeja Međimurja Čakovec

Muzej Međimurja Čakovec danas je smješten u gradu Zrinskih, a kako „službena vlast ni uprava Muzeja“ te žrtve ne priznaje, kao i postojanje zatvora-logora 1945. godine, mi kao Društvo od 2010. godine tim žrtvama posvetimo molitvu druge postaje sada već tradicionalnog Križnog puta grobištima i stratištima Varaždinske biskupije pa je tako bilo i ove godine a više možete pročitati na: https://viktimologija.com.hr/wp/franjo-talan-14-krizni-put-grobistima-varazdinske-biskupije/

Na portalu Muzeja Međimurja Čakovec, adresa: https://mmc.hr/starigrad_hr.html ,

Uz povijesne okolnosti nakon njih objavljeno je između ostalog:

Nakon sloma zrinsko-frankopanskog ustanka 1670. godine čakovečko je vlastelinstvo došlo pod upravu Kraljevske komore, potom raznih zakupnika, a 1719. godine dobili su ga češki grofovi Althan. Novi su vlasnici grad zatekli u žalosnom stanju, a snažan potres koji je 1738. godine zadesio Međimurje gotovo je srušio tvrđavu i palaču. Althani obnavljaju i rekonstriraju kompleks: palači je dograđen drugi kat, a stari toranj iznad ulaza u palaču je zbog dotrajalosti porušen, te je sagrađen novi iznad ulaza u tvrđavu.

Althani Čakovečko vlastelinstvo i Stari grad prodaju 1791. godine grofovima Feštetić. To je vrijeme sloma feudalnog sustava i ubrzane kapitalizacije vlastelinstva. U Starom gradu je 1855. godine otvorena šećerana, 1871. godine Kotarski i Okružni sud, te Građanska, a od 1878. godine i Učiteljska škola.

Grof Eugen Feštetić prodao je 1923. godine Čakovečko vlastelinstvo i Stari grad zagrebačkoj tvrtki za promet drvom ˝Slavonija d.d.˝, a ova ga je 1933. prodala čakovečkom udruženju obrtnika. Tijekom mađarske okupacije u Starom gradu su smješteni represivni organi okupacijske vlasti. 1946. otvorena je Ekonomska škola i đački dom, a od 1954. godine grad je u vlasništvu Muzeja Međimurja Čakovec.

Danas je to spomenički kompleks nulte kategorije i središnji memorijalni prostor Međimurja. Njegovi bastioni, zidine, palača i perivoj srce su današnjeg modernog grada.

 Podizanje i blagoslov spomen križa na grobištu Ksajpa bio je pred 20. godine

Zalaganjem članova Društva spomen križ je na grobištu Ksajpa postavljen 5. srpnja 2003. godine, a u dogovoru sa župnikom, vlč. Vladimirom Kolarićem, komemoracije su se od naredne godine održavale na drugu subotu mjeseca srpnja ( jer je prve bilo hodočašće župe na Mariju Bistricu op ft.)  . Kao „zanimljivost“ spominjemo da se  kao „inventar“, odnosno nastavno pomagalo iz predmeta biologija u vitrinama Treće osnovne škole u Čakovcu od osnutka škole čuvala prostrijeljena lubanja jedne od žrtava donesene s ovog grobišta!?!?.

Kako je običaj, a i neke „norme“ funkcioniranja našeg Društva  kod planiranja aktivnosti za narednu godinu predviđa se i plan rada pa smo tako na sjednici Izvršnog odbora održane 27. listopada 2022. godine u Varaždinu u plan aktivnosti stavili i komemoraciju za žrtve grobišta Ksajpa. Plan je prihvaćen i potvrđen na godišnjoj skupštini Društva za obilježavanje grobišta, održanoj 30. travnja 2023. godine u Petrijancu, a početkom svibnja i usklađen s vlč. Antunom Štefanom župnikom župe Svete Jelene Križarice iz Šenkovca. Komemoracija za žrtve grobišta Ksajpa u Šenkovcu  – subota 8. srpnja 2023.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Komemoracija za žrtve započela je misom koju je s početkom u 19,00 sati, 8. srpnja 2023., u župnoj crkvi sv. Jelene u Šenkovcu, predvodio prečasni Antun Hoblaj iz Preloga uz domaćeg župnika vlč. Antuna Štefana, a po završetku svete mise uputili smo se do spomen križa na grobištu, kao i svih prethodnih godina dok je župom upravljao župnik, vlč. Vladimir Kolarić.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Kod spomen križa zbor župe Svete Jelene izveo je hrvatsku himnu, a potom su položeni vijenci i zapaljene svijeće. U ime Društva za obilježavanje grobišta vijenac su položili i svijeće zapalili Zlatko Cesar, Ivo Fabijanić i Miroslav Kocijan, a između ostalih odavanju počasti bilo je prisutno izaslanstvo Hrvatskog žrtvoslovnog društva iz Zagreba, u kojem su bili Zrinka Martinić, Jelena Guč, Josip Horvat, Jozo Pušić i Franjo Talan, dopredsjednik HŽD-a.

Nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća nazočnima se obratio Josip Kolarić, predsjednik Zajednice braniteljskih udruga Međimurske županije, a spomenu na žrtve grobišta Ksajpa nazočile su i obitelji žrtava, te zamjenik načelnika općine Šenkovec Ivica Smolić, Juraj Gregor u ime Matice hrvatske Čakovec, Đuro Bel predsjednik Zrinske garde sa gardistima, predstavnik Bratovštine Ceško društvo sv. Leonarda iz Goričana te okupljeni branitelji Društva Veteran sa predsjednikom Željkom Tomašićem i članovi Krovne udruga veterana 54.spb Međimurske županije sa predsjednikom Mladenom Magdalenićem.

U utorak, 22. kolovoza 2023., fotografije i tekst pripremio Franjo Talan, predsjednik Društva, dopredsjednik HŽD-a  

Za objavu na portalima HŽD-a pripremila Jadranka Lučić, a na portalu „Pieteta“ Dragutin Šafarić.