Prof. Stipo Pilić knjige uručio zboru Stellarium i biskupu u miru, mons. Josipu Mrzljaku

U organizaciji Hrvatske družbe povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ iz Zagreba i Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava održano je, u srijedu, 7. srpnja 2021. godine predstavljanje knjige Jasenovac i poslijeratni jasenovački logori, autora dr. Blanke Matković i prof. Stipe Pilića. Predstavljanje knjige realizirano je u dvorani Varaždinske biskupije u Varaždinu, a u glazbenom dijelu programa nastupio je ženski pjevački zbor Stellarium, koji od 2016. godine djeluje kao sekcija KUD-a Cestica.

Samo predstavljanje započelo je u 19 sati izvođenjem hrvatske himne Lijepa naša domovino, a potom je  molitvu za sve poginule u ratovima i progonima diktatura i totalitarnih režima XX stoljeća, među kojima je u Drugom svjetskom ratu i poraću stradalo i preko 40 svećenika, bogoslova i časnih sestara s području Varaždinske biskupije, kao i stradale u preko pedesetak znanih i neznanih grobišta ovog područja, poginule hrvatske branitelje i stradale u Domovinskom ratu, preminule članove Društva, i ostale žrtve te prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana, predvodio biskup u miru mons. Josip Mrzljak.

U ime Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava, zboru Stellarium na izvođenju hrvatske himne i biskupu mons. Josipu Mrzljaku na molitvi zahvalio je Franjo Talan, predsjednik Društva te izrazio zahvalnost što su se predstavljanju odazvali i predstavnici udruge Hrvatski domobran ogranak Novi Marof, na čelu s predsjednikom Zdravkom Maltarom Mijo Sučić iz V. Toplica, dr. sc. Vladimir Huzjan, upravitelj Zavoda za znanstveni rad  Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu, Mladen Pavković iz Koprivnice, Dragutin Šafarić iz Velenja, predsjednik Povjerenstva Društva za Republiku Sloveniju, kao i tajnici Hrvatskog žrtvoslovnog društva gospođi Tajani Mikac Vidović i suprugu Marku koji su došli iz Zagreba, te suprugu joj Marku, svećenicima i svima koji su se odazvali. 

Dosadašnji rad, životopise autora knjige, dr. Blanke Matković koja je doktorirala u Velikoj Britaniji u ožujku 2021. godine i prof. Stipe Pilića, pročitala je prof. Lidija Vukalović, a u završnom dijelu programa je o istraživačkim projektima članova  Hrvatske družbe povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ govorio prof. Stipo Polić (pročitane životopise donosimo na kraju ovog izvješća op.a. F. T.).

Predstavljajući cestički pjevački zbor, voditelj programa Franjo Talan, je rekao: Zbor Stellarium osnovan je na inicijativu prof Gordane Kos Kolar. Trenutno u zboru djeluje 20-tak pjevačica različitog uzrasta, zvonkih vokala i veselih karaktera podijeljenih u tri ili četiri glasa. Zbor njeguje različite žanrove, od klasične, tradicijske, duhovne pa do zabavne glazbe. U prve tri godine broje više nastupa u svojoj sredini i u bližoj okolici, te na Županijskoj smotri vokalnih sastava i zborova u Varaždinu. Članice zbora Stellarium rade na promicanju glazbene kulture i prezentiranju hrvatske glazbene baštine, a organizacijom „Večeri zborova i vokalnih sastava“ koja se prve tri godine održavala u jedanaestom mjesecu, poticale su i ostale na očuvanje i promicanje glazbenog stvaralaštva i tradicije.

Nama koji pratimo žrtvoslovne teme još je živo sjećanje na njihov nastup u Mimari u Zagrebu, na predstavljanje Zbornika 7. hrvatskog žrtvoslovnog kongresa, 7. 11. 208. godine (zabilješka je na https://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/j-novak/30617-naslov-2.html i  https://www.cestica.hr/vijesti/novosti-iz-opcine/285-zbor-stellarium-nastupio-u-muzeju-mimara opaska a. F. T.), a nama koji ih bolje poznajemo i na nastupe i gostovanjima u zavičaju, kao i srdačni prijem i topao doček naših iseljenika kada su ugostile i Hrvatski folklorni ansambl „Nova nada“ iz Detroita. Nažalost posljednje dvije godine „pandemije“ isključile su i brojne probe i nastupe, a eto zahvaljujući današnjem susretu djevojke su se „opet aktivirale“ na čemu im  zahvaljujemo.

Osim hrvatske himne, na početku predstavljanja, Ženski pjevački zbor Stellarium, je između govornog dijela programa, izveo skladbu Laudate Dominum, Anđelka Klobučara, a na kraju i pjesmu Željka Bradića, Na obloku, te potom i Zbor Hrvatica iz opere Porin Vatroslava Lisinskog. U srijedu, 7. srpnja 2021. godine u dvorani Varaždinske biskupije, u Zagrebačkoj 3, u Varaždinu nastupile su pod ravnanjem prof. Gordane Kos Kolar, prema slici, s lijeva na desno, za klavirom, prof Lucija Kolar, u prvom redu: Petra Vunderl, Valerija Lazar, Eva Dobrotić, Sara Kolar, Ana-Marija Sakač, Lea Milec, Lucija Hohnjec, a u drugom redu su; Lucija Herceg, Nikolina Lazar, Blanka Mikec, Klara Mesek, Monika Kanjir, Ana Jurčević, Nikolina Siročić, Jana Hrnčić, Paula Galeković i Rajna Erjavec.

O samoj knjizi kao i izvedenim istražnim radovima govorio je suaotor prof. Stipo Pilić, a svojim pitanjima doprinos predstavljanju knjige dali su i neki od posjetitelja. 

U znak zahvale Stipo Pilić je voditeljici zbora, prof. Gordani Kos Kolar i biskupu u miru, mons. Josipu Mrzljaku, uručio primjerak knjige, a što su prisutni u dvorani nagradili pljeskom. 

Životopisi autora – pročitala prof. Lidija Vukalović

Mr. sc. Blanka Matković polaznica je završne godine doktorskog studija političkih znanosti i međunarodnih studija na University of Warwick, Velika Britanija, na kojemu je u ožujku 2021. obranila doktorsku disertaciju pod naslovom From combatants to civilians: Exploring and re-thinking a ‘normal life’ in post-conflict Croatia (1995 – 2017) – “Od vojnika do civila: istraživanje i novo promišljanje ‘normalnog života’ u Hrvatskoj nakon rata (1995-2017)”.

Na Sveučilištu Warwick je također završila poslijediplomski studij iz povijesti (MPhil stupanj) obranivši disertaciju pod naslovom Mass Crimes and Human Rights Violations Committed by the Communist Regime Against Croatian Citizens at the End and After the Second World War (1944 – 1945) – “Masovni zločini i kršenje ljudskih prava komunističkog režima nad hrvatskim građanima na kraju II. svjetskog rata i u poraću” , koja je objavljena u Sjedinjenim Američkim Državama u nakladi Brown Walker Press pod naslovom Croatia and Slovenia at the End and After the Second World War (1944 – 1945): Mass Crimes and Human Rights Violations Committed by the Communist Regime – “Hrvatska i Slovenija na kraju II. svjetskog rata i u poraću (1944-1945): masovni zločini i kršenje ljudskih prava komunističkog režima” . U Hrvatskoj je prethodno diplomirala povijest i novinarstvo te završila poslijediplomski studij iz međunarodnih odnosa i nacionalne sigurnosti. Na raznim istraživačkim projektima u Hrvatskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu sustavno radi već 16 godina, a istraživala je u svim arhivima u Republici Hrvatskoj, većini arhiva u Republici Sloveniji, Nacionalnom arhivu u Londonu te u pojedinim muzejima u Hrvatskoj i Sloveniji. Od 2008. do 2011., zajedno s članom udruge Stipom Pilićem, profesorom povijesti, radila je na istraživačkom projektu o ratnim zločinima počinjenim nad hrvatskim građanima u posljednjim mjesecima Drugoga svjetskog rata i u prvom poslijeratnom razdoblju, koji je za potrebe Državnog odvjetništva RH organizirao Hrvatski državni arhiv (HDA). Rezultati tih istraživanja objedinjeni su u 11 veoma opširnih elaborata, bazi podataka u Accessu, te zasebnim izvješćima za Ministarstvo kulture, PU Zagrebačku i DORH. O zločinima počinjenima na Kočevskom rogu svjedočila je na Županijskom sudu u Zagrebu u istražnom postupku protiv optuženog Sime Dubajića. Autorica je i koautorica većeg broja znanstvenih radova i knjiga iz hrvatske povijesti Drugog svjetskog rata i poraća, s posebnim osvrtom na komunističke zločine počinjene nad Hrvatima između 1941. i 1948. godine. S temama iz novije hrvatske povijesti sudjelovala je na konferencijama u Velikoj Britaniji i Portugalu, a izlagala je i hrvatskim iseljenicima u Švicarskoj i Kanadi. Suosnivačica je Hrvatske družbe povjesničara “Dr. Rudolf Horvat” u kojoj trenutno obnaša dužnost predsjednice.

Stipo Pilić je bio polaznik studija povijesti i geografije na Filozofskom i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu na kojemu je diplomirao 1984. godine. Poslije završenog studija regulira vojnu obvezu, a 1985. se zapošljava u osnovnoj školi u gradu Rabu na istoimenom otoku. U veljači 1986. zapošljava se u osnovnoj školi kralja Tomislava (tada Bratstvo – jedinstvo) u Zagrebu, gdje i danas radi. Odgojio je brojne generacije učenika na Trešnjevki, a tijekom rada je sudjelovao na gotovo svim županijskim i dva državna natjecanja iz geografije i povijesti. Tijekom stvaranja Republike Hrvatske 1990. aktivno radi na obrani države u nastajanju, radeći i prateći stvaranje hrvatskih obrambenih snaga. Tijekom ljeta 1991. pomaže u radu policijskih i vojnih postrojbi, a ujesen te godine uključuje se i službeno u postrojbe Narodne zaštite grada Zagreba. Od prosinca 1991. do veljače 1992. pripadnik je 101. brigade Zbora narodne garde (Črnomerec), a od veljače do listopada te godine pripadnik je 124. Vukovarske brigade. Kao hrvatski bojovnik prošao je cijelu bojišnicu u Istočnoj Hrvatskoj – Operativna grupa Osijek i Vukovar – Vinkovci. Poslije demobilizacije određeno vrijeme tijekom 1993. i 1994. radi na zbrinjavanju prognanika iz Bosne i Hercegovine. U kolovozu 1995. sudjeluje u Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja na Banovini, u području između Petrinje, Gline i Topuskog. Poslije toga posvetio se obitelji i izgradnji doma. Godine 2005. vraća se povijesnim istraživanjima i u skladu s tim istražuje Domovinski rat, posebno sporna područja: Istočna Hrvatska, Banovina, Kordun, Lika, Dalmacija, Bosna, Hercegovina. Tijekom tih istraživanja upoznaje se s kolegicom Blankom Matković, koja se tada bavila temama iz Drugoga svjetskog rata i poraća i to s naglaskom na prešućene žrtve toga rata. U ožujku 2008. zajedno osnivaju udrugu Hrvatska družba povjesničara “Dr. Rudolf Horvat” u cilju prezentiranja raznih radova s povijesnom tematikom. U udruzi je dugi niz godina obnašao dužnost tajnika, a od početka 2018. obnaša dužnost dopredsjednika. Od 2008. do 2011. zajedno s Blankom Matković radi na spomenutom projektu Hrvatskoga državnog arhiva i DORH-a. Od 2009. do danas objavio je nekoliko znanstvenih članaka i knjiga, u suautorstvu i samostalno. Među njegovim prvim radovima bila je knjiga o žrtvama Drugoga svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata na području župa oko Jajca. Osim toga, zajedno s Blankom Matković priredio je veći dio dokumenata koji je objavljen u zbirci dokumenata Hrvatskog instituta za povijest Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944. – 46., Dokumenti Dalmacija. Među znanstvenim radovima koji su izazvali najveću pozornost znanstvene i pučke javnosti bio je onaj u koautorstvu s Blankom Matković koji je pod naslovom Poslijeratni zarobljenički logor Jasenovac prema svjedočanstvima i novim arhivskim izvorima objavljen u Radovima Zavoda za povijesne znanosti HAZU-a u Zadru u broju 56. Recenzent je i pisac predgovora i pogovora nekoliko knjiga te član Uredničkoga vijeća časopisa Zbornik Janković koji izlazi u Daruvaru.630 Istupao je u javnosti u gotovo svim medijima, od manjih web portala do Večernjeg lista i tjednika Globus. Dugi niz godina istražuje zbivanja, osobito stradanja žrtava u Drugom svjetskom ratu i poraću. Sudjelovao je u istraživanju grobišta žrtava poslijeratnih komunističkih likvidacija u Zagrebu, Maclju i ostalim mjestima Križnoga puta. Trenutačno završava knjigu o prvom šefu Obavještajne službe NDH-a Vladimiru Singeru.

Zabilježeno nakon predstavljanja knjige u Varaždinu, 7. srpnja 2008. godine

Napomena: kod obilaska arhiva na sjeveru Hrvatske i obavljanja istražnih radova autora knjige na ovom području posjetili smo nekoliko grobišta u Varaždinskoj i Međimurskoj županiju, a između ostalih bili smo i 10. srpnja 2008. godine i na grobištu Pancerica – Otok Virje. Na prijedlog prof. Stipe Pilića, prije predstavljanja u 18 sati zapalili smo svijeće kod spomen križa Dravska šuma Varaždin gdje su nam se pridružili i Dragutin Šafarić iz Velenja i Ivica Dolenec iz Varaždina.

Fotografije snimili: Dragutin Šafarić i Franjo Talan