Za čuvare uspomene na hrvatske žrtve, progone i stradanja u Drugom svjetskom ratu i poraću, poginule i stradale u ratovima XX. stoljeća i progonima totalitarnih režima
Izvješće o realizaciji spomena na žrtve i stradanja župe Sv. Ivana Krstitelja, Gornje Jesenje, Krapinsko zagorska županija, Varaždinska biskupija, a koja je održana povodom 78 obljetnice mučeničke smrti vlč. Matije pl. Žigrovića
Sama komemoracija održana je u nedjelju, 11. srpnja 2021. godine, a započela je misom zadušnicom koju je u 11 sati u župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja, predvodio župnik, vlč. Danijel Herceg.
Kako je spomen na stradale župljane bio posvećen svim žrtvama župe Gornje Jesenje, prvo je i u 10:35 u naselju Cerje Jesenjsko, zapaljene svijeće kod spomenika žrtvama stradalim 1. prosinca 1943., a potom je bila misa zadušnicu za sve žrtve ratnih i poratnih stradanja poubijane u Drugom svjetskom ratu i poraću kao i za poginule i ubijene od totalitarnih ideologija XX stoljeća, i poginule u Domovinskom ratu. Skladnim pjevanjem misno slavlje uzveličao je mješoviti zbor župe koji je na orguljama pratio orguljaš Josip Maligec, a nakon mise okupili smo se kod Gospina kipa ispod crkve i župnog dvora, gdje je molitvu za stradale predvodio vlč. Danijel Herceg.
Polaganje vijenca i paljenje svijeća na grobu župnika Žigrovića, Lepa Bukva i kapeli u Frukima
U drugom dijelu komemoracije uputili smo se prema groblju u Krapini. Putovanje je zbog rekonstrukcije, odnosno radova na cesti u samom naselju, potrajalo koju minutu duže, a na parkiralištu kod groblja uz predstavnike Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava, bili su i članovi udruge Hrvatski domobran ogranak Sv. Ivan Zelina, članovi obitelji Žigrović iz Kalinja, a u ime župe bio je i zvonar Ivan Galović koji je predvodio molitvu nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća.
Spomen na žrtve gore Macelj – prve ekshumacije 1992., a pokop tek 2005. godine
Nakon što smo položili vijence i zapalili svijeće na franjevačkoj grobnici u kojoj je, uz franjevce umrle u franjevačkom samostanu u Krapini pokopano i tijelo ubijenog župnika Matije pl. Žigrovića, naše putovanje usmjerili smo prema predjelu Lepa Bukva. Tu smo kod spomen križa zapalili svijeća, kod prve jame koja je ekshumirana 1992. godine. Podsjećamo na predjelu Lepa Bukva prvu misu za žrtve Križnog puta, poubijane i stradale u Maceljskoj gori po završetku Drugog svjetskog rata, predvodio je kardinal, nadbiskup zagrebački, mons. Franjo Kuharić, po uspostavi demokracije u Republici Hrvatskoj (misa bila 9. linja 1991. godine op.a. F. Talan), a svih kasnijih godina komemoracije se održavaju na prvu nedjelju mjeseca lipnja.
S nama je bio i načelnik općine Jesenje Dario Cvrtila, a kako nam se i ove godine, već u Gornjem Jesenju, pridružio i Milan Pavić Vukina iz Đurmanca koji na poseban način vodi brigu da se žrtve gore Macelj ne zaborave, zamolismo ga da nam bude vodičem na završnom dijelu našeg hodočašća.
Dakle završni dio našeg boravka u Krapinsko-zagorskoj županiji uslijedio je potom posjetom naselju Fruki u kojem je podignuta spomen crkva Muke Isusove i sagrađena kosturnici-grobnica u koju su pokopani posmrtni ostaci ekshumiranih žrtava s raznih lokacija gore Macelj gdje smo zapalili svijeće i pomolili se.
Prve ekshumacije na predjelu Macelj, lokacije i Ilovec i Lepa Bukva realizirane su 1992. godine, a te žrtve pokopane su 22. listopada 2005. godine !?!? Na širem području Maceljske gore istražni radovi i ekshumacije uslijedili su potom 2020. godine, kada su u razdoblju od 18. svibnja do 26. lipnja ekshumirani posmrtni ostaci 84 žrtve koje su pokopane u nedjelju, 6. lipnja 2021. godine. Iako nigdje na samoj grobnici-kosturnici nisam primijetio neki zapis o pokopu tih žrtava ostaje ipak za konstatirati da se posljednjih godina u Republici Hrvatskoj osjeća znatan pomak u odnosu prema žrtvama stradalim u poratnom razdoblju Drugog svjetskog rata. Eto od prvih ekshumacija izvedenih 1992. godine do sprovoda i pokopa potrajalo je 13 godina, a od posljednjih ekshumacija izvedenih 2020. godine prošla je tek godina dana. Za nadati se da će do slijedeće komemoracije, a možda i prije, na mramornim pločama kosturnice-grobnice biti upisan i podatak o žrtvama pokopanim ove godine.
Osvrt na 70-tu obljetnicu smrti vlč. Žigrovića 2013. godine
Pred osam godina, okupili smo se ovdje povodom 70 obljetnice mučeničke smrt vlč. Matije pl. Žigrovića, a komemoraciju smo pripremili u dogovoru s tadašnjim župnikom paterom Josipom Krčmarom. Misu je predvodio naš varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, a prije toga u vjeronaučnoj dvorani priredili smo izložbu stradalih i poginulih svećenika, bogoslova i časnih sestara s područja Varaždinske biskupije u Drugom sv. ratu i poraću i predavanje koje je održao Damir Borovčak iz Zagreba. Kako je p. Josip Krčmar preuzeo nove obveze, naslijedio ga je vlč. Danijel Herceg s kojim smo započeto nastavili.
Matija pl. Žigrović rođen je 8. veljače 1886, mjesto rođenja Kalinje – Sv. Ivan Zelina. Za svećenika ga je zaredio nadbiskup Antun Bauer, 24. ožujka 1912. godine. Bio je kapelan u Stupniku i Grubišnom Polju, a za vrijeme Prvoga svjetskog rata četiri je godine proveo na ratištu kao vojni svećenik. Poslije toga bio je kapelan u Turnašici i Mađarevu, a zatim je imenovan župnikom u Kostelu. Posljednjih 10-ak godina života proveo je kao župnik u Gornjem Jesenju. Sa župnog dvora odveden je od partizana 17. srpnja 1943. godine, mučen i ubijen, a tijelo su mu bacili u rječicu Krapinčicu. Iznakaženo tijelo župnika ubrzo je pronađeno te je pokopan u franjevačku grobnicu na groblju u Krapini.
Vlč Matija pl. Žigrović, bio je prva svećenička žrtva partizansko – komunističke vojske i vlasti na prostoru sadašnje Varaždinske biskupije.
Osnivanje i djelovanje Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava
Mi kao Društvo – udruga osnovali smo se 20. rujna 2000. godine, a jer smatramo da je osnovno ljudsko pravo i pravo na grob i postojanje svake ljudske osobe zalažemo se da se u Hrvatskoj i ostalim zemljama „osigura“ dostojan odnos prema svakom čovjeku, prema svim poginulim i stradalim u ratnim sukobima i progonima totalitarnih režima i diktatura XX. stoljeća te da im se osigura pravo na grob i postojanje …
Smatramo da svaka osoba ima pravo na grob i postojanje, a isto se kao civilizacijsko pravo treba osigurati za sve poginule u ratovima i progonima diktatura i totalitarnih režima XX. stoljeća.
Kao Društvo u proteklom razdoblju podigle smo preko desetak spomen križeva na grobištima i stratištima te nekoliko spomen obilježja ( Čukovec, Vrtaišinec…) kojima smo žrtvama kojima je neki od totalitarnih sustava u prošlosti to pravo uskratio, dali žrtvama pravo na postojanje.
Kod tih spomen obilježja organiziramo i komemoracije i sjećanja, a u ljeto lanjske godine, u „pauzi“ strogih mjera zbog pandemije, spomen križem označeno je i obilježeno grobište Golubinčina u župi Rakalj, u Istri.
Unatoč pandemiji, u skladu s mogućnostima, vodimo brigu da se žrtve ne zaborave
Ove godine zbog propisanih mjera uspjeli smo na poseban način realizirati i 12. križni put Varaždinske biskupije, a realizirali smo ga na način da su pojedini članovi posjetili barem jednu lokaciju, a na sličan način, u ožujku mjesecu, održali smo i sjećanje na žrtve grobišta Repova šuma, žrtve poubijane u ožujku 1947. godine.
S obzirom da se nije smjelo i moglo putovati u Austriju, spomen na žrtve Bleiburga organizirali smo u župi Donja Voća, 16. svibnja 2021. godine, a misu zadušnicu za žrtve predvodio je vlč. Marko Zadravec, župnik, voditelj Hrvatske katoličke misije Maribor.
30. svibnja bila je komemoracija za žrtve grobišta Leš Kotoriba
13. lipnja za žrtve grobišta Pancerica
3. srpnja spomen na vlč. Vilim Cecelju u župi sv. Ilija
Jučer je bila komemoracija za žrtve grobišta Ksajpa, u župi Šenkovec, a žrtve su na to stratište nakon završetka rata dovođene iz zatvora stari grad Zrinskih u Čakovcu.
U nedjelju, 18. srpnja je spomen na žrtve poubijane 22. na 23. srpnja 1946. godine kod Drave u Lovrečanu, a potrebno se prisjetiti i žrtava „Drvara“ hodočasnika koje su na blagdan sv. Ane hodočastili, sa svojim župnikom, sv. Ani u Kosovu kod Knina. Na povratku vlak su zaustavili i sve hodočasnike pogubili i pobacali u jamu …. Spomen na te žrtve župa Drvar obilježava 27. srpnja (a neki slave Dan ustanka…).
Pred nama je spomen na žrtve „Savica“ Beretinec, grobište Kolnjak Gornji Kneginec, Sep Gornji Hrašćan…
Potkraj rujna je spomen na žrtve prvog masovnog ubojstva partizanskih zarobljenika na sjeveru Hrvatske, a žrtve su partizani nakon zauzimanja V. Toplice, 29. rujna 1943., poubijali na nekoliko lokacija. Najveće grobište u tom razdoblju je iznad naselja Leskovac, jama je ekshumirana 2014. godine, pronađeni su posmrtno ostaci 72 osobe koje još čekaju na ukop. Zatim je spomen na žrtve komunističkih stradanja poratnog razdoblja Drugog svjetskog rata župe Vratišinec (8. listopad ) – spomen na žrtve Dravske šume Varaždin te žrtve komunističkog terora naselja Čukovec kod Ludbrega, a nadamo se da ćemo, uz pomoć vjernika s područja Porečko i Pulske biskupije, još ove godine spomen križem obilježiti još jedno grobište u Istri.
Hvala svima koji se sjećate žrtava stradalih.
Od strane Društva komemoraciji su nazočili: Ivan Galović, Gjuro Žigrović i Franjo Talan
Zapisao i fotografije snimio i uvrstio Franjo Talan
Za portal HŽD-a pripremila Jadranka Lučić