Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava
Kolodvorska 3, 42 000 Varaždin, osnovano 20. rujna 2000.
IBAN: HR8723600001101736832, OIB 20358865131
Osvrt na održanu komemoraciju za žrtve poratnih likvidacija Drugog svjetskog rata župe Vratišinec održane 8. listopada 2024. godine i spomen na poginule hrvatske branitelje stradale u Domovinskom ratu
Tanja Antunović Hadžić, izaslanica potpredsjednika Vlade i ministra Tome Medveda: Republika Hrvatska i danas osjeća posljedice vladavine nedemokratskih režima koji su kroz XX. stoljeće doveli do tragičnih stradanja, kršenja temeljnih prava i sloboda te progna i likvidacija.
I danas osjećamo izravnu posljedicu Domovinskog rata, potraga za još uvijek 1 788 nestalih osoba u Domovinskom ratu, a kroz zadnjih 8 godina ekshumirani su posmrtni ostaci najmanje 2 064 osobe, žrtve Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, 1 228 osoba je dostojno pokopano.
Prema izjavama svjedoka za jedno od najvećih grobišta poratnog razdoblja Drugog svjetskog rata, na području Varaždinske biskupije, smatra se grobište Dravska šuma Varaždin., a s ciljem da se to, a i brojna druga, barem spomen križem obilježe u Varaždinu je 20. rujna 2000. godine osnovano Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava. Nakon višegodišnjih nastojanja i dobivanja potrebnih dozvola i suglasnosti spomen križ na grobištu Dravska šuma Varaždin postavljen i po biskupu Marku Culeju blagoslovljen 18. lipnja 2004. godine, a prije i poslije toga spomen obilježjima je obilježeno i dvadesetak lokacija, pretežno na sjeveru Hrvatske.
Paralelno s pokretanjem inicijative za izgradnju spomen križa na grobištu Dravska šuma Varaždin brojni su nastojali da se obilježe i ostala grobišta, a i da se sačuva spomen na, za vrijeme komunizma prešućivane žrtve Drugog svjetskog rata i poraća. Tako se na inicijativu Barbare Turk krenulo u postupak dobivanja suglasnosti i potrebnih radnji za izgradnju spomen obilježja žrtvama poratnog jugo-komunističkog terora župe Vratišinec, a isto je zahvaljujući entuzijastu brojnih pojedinaca i postavljeno i potom, 8. listopada 2008. godine, i blagoslovljeno od strane mons. Josip Mrzljak, varaždinskog biskupa (više na https://ika.hkm.hr/novosti/biskup-mrzljak-blagoslovio-spomen-obiljezje-u-vratisincu/ op. F.T.).
Kao i proteklih 15 godine članovi Društva su na sjednici skupštine u program aktivnosti uvrstili i održavanje komemoracije za žrtve župe Vratišinec, a u organizaciji iste ove godine pomogao nam je i Savez braniteljskih udruga Međimurske županije.
Komemoracije za žrtve u Vratišincu započela hrvatskom himnom nakon čega su položeni vijenci
Odavanje počasti hrvatskim braniteljima i žrtvama jugo-komunističkog terora stradalim nakon Drugog svjetskog rata započelo je u 17,15 sati izvođenjem hrvatske himne, a potom se na poziv Josipa Kolarića, tajnika Saveza braniteljskih udruga Međimurske županije minutom šutnje odala počast stradalima i preminulima.
Uslijedilo je polaganja vijenaca i paljenje svijeća. U ime Ministarstva hrvatskih branitelja i Ministarstva obrane Republike Hrvatske vijenac su položili i svijeće zapalili Tanja Antunović Hadžić, izaslanica potpredsjednika Vlade i ministra Tome Medveda u Ministarstvu hrvatskih branitelja i Vladimir Hranjec, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra Obrane Ivana Anušića, a potom su u ime Društva za obilježavanje grobišta i Hrvatskog žrtvoslovnog društva to učinili Barbara Turk, Josip Kočet i Franjo Talan.
Komemoraciji su bili prisutni i predstavnici Zrinske garde Čakovec, predstavnici Ogranka Matice Hrvatske u Čakovcu, kao i Željko Tomašić, predsjednik Zajednice braniteljskih udruga ratnih postrojbi Međimurske županije te predstavnici ostalih braniteljski udruga iz Međimurja, rodbina žrtava i župljani župe Vratišinec.
Od strane Društva za obilježavanje grobišta postavljeno dvadesetak spomen obilježja
U ime Društva nazočne je pozdravio Franjo Talan, potpredsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva. Istaknuo je da se po osnivanju Društva prvo grobište spomen križem obilježilo grobište Repova šuma u Štrigovi (https://ika.hkm.hr/novosti/strigova-blagoslovljen-kriz-na-grobistu-zrtava-poraca/ op. F.T.), a od osnivanja Društva pretežno na području sjeverne Hrvatske ali i na drugim lokacijama postavljeno je dvadesetak spomen obilježja. Unatoč tome što se to mnogima nije sviđalo, a zahvaljujući nastojanjima ljudi koji smatraju da sve žrtve imaju pravo na grob i pravo na spomen podignuto je i ovo spomen obilježje ( više na https://www.hkv.hr/vijesti/hrvatska/3090-sluaj-vratiinec-spomenik-braniteljima-i-rtvama-komunizma-zabranjen-temelje-sruiti.html ), a isto je pred 16. godina blagoslovio mons. Josip Mrzljak varaždinski biskup ( https://ika.hkm.hr/novosti/biskup-mrzljak-blagoslovio-spomen-obiljezje-u-vratisincu/ op. F.T.).
Na području Varaždinske biskupije evidentirano je oko 11 tisuća žrtava Drugog svjetskog rata i poraća , a među njima je i četrdesetak svećenika, bogoslova, sjemeništaraca i časnih sestara, koji su porijeklom sa ili su bili na službi u župama sadašnje Varaždinske biskupije. Među njima i vlč. Ivan Mađarić rođen u župi Vratišinec ubijen od nacista na početku rata u Križovljanu, a i vlč. Hinko Koroder župnik župe Vratišinec ubijen od komunista, rekao je predsjednik Društva i dodao.
Uz podignuta spomen obilježja održavaju se i komemoracije. Tako smo 29. rujna komemoraciju održali za žrtve prvih masovnih likvidacija na području sjeverne Hrvatske, a koje su se dogodile nakon partizanskog zauzimanja Varaždinskih Toplica 1943. godine. U petak, 25. listopada je spomen na žrtve otočića Daksa, na kojem su po zauzimanju Dubrovnika 1944. godine partizani poubijalo pedesetak uglednih Dubrovčana, a među kojima je bilo i osmero svećenika, između ostalih i p. Petar Perica, autor nama svima drage pjesme Rajska Djevo nakon čega je, 29. listopada, i spomen na žrtve Dravske šume Varaždin. Svima zahvaljujem na dolasku i pozivam Vas da nam se u skladu s mogućnostima priključite na slijedećim komemoracijama.
Žrtve župe Vratišinec stradale u poratnim progonima jugo-komunističke vlasti
Prigodnim riječima nazočnim se potom obratila Barbara Turk, koja je naglasila da su iz župe Vratišinec, osim župnika Hinka Krodera, nestali i ubijeni slijedeći župljani; iz Vratišinca Josip Mađarić i Roko Cimbola. Iz Gornjeg Kraljevca Ivan, Josip i Valent Tuksar, Tomo Tkalec, Slavo Sršan, Jakob Šimunić i Cecilija Varošanec. Naselje Peklenica, 1947. godine, je u jednom danu ostalo bez četvorice mladića, dvadesetogodišnjaka, a to su Josip Razlek, Roko Novinić, Vid Zadravec i Antun Horvat. Iz tog naselja u poraću nestali su i ubijeni još Valent Tarandek, Rudi Sabo, Valent Škvorc, Mijo Jambrošić i Valent Munđar, a iz Križovca Antun Turk i Rudi Mutvar, koji je uhićen 1987. godine, u pritvoru mučen i na smrt pretučen zbog pjevanja hrvatskih domoljubnih pjesama.
Republike Hrvatska još uvijek traga za 1 788 nestalih osoba iz Domovinskog rata
Nakon gospođe Barbare Turk okupljenima se obratila Tanja Antunović Hadžić, načelnice Sektora za žrtve Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja u Ministarstvu hrvatskih branitelja, izaslanica potpredsjednika Vlade i ministra Tome Medveda, a koja je rekla: Poštovane dame i gospodo, pozdravljam Vas sve u ime potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra Tome Medveda , i svoje vlastito ime.
Republika Hrvatska i danas osjeća posljedice vladavine nedemokratskih režima koji su kroz 20. stoljeće doveli do tragičnih stradanja, kršenja temeljnih prava i sloboda te progna i likvidacija.
S posebnim pijetetom prisjećamo se svih poginulih hrvatskih branitelja i civila koji su svoje živote dali u Domovinskom ratu za samostalnu i suverenu Republiku Hrvatsku.
Njihova žrtva trajni je podsjetnik na razmjere velikosrpske agresije i počinjene zločine, te ujedno opomena kako se ti zločini više nikada ne smiju ponoviti. Hvala i slava njima za ono što su nam omogućili – slobodu.
I danas osjećamo izravnu posljedicu Domovinskog rata, potraga za još uvijek 1 788 nestalih osoba u Domovinskom ratu. Njihove obitelji koje danas još uvijek žive u patnji.
Apsolutni prioritet Vlade Republike Hrvatske je traganje za nestalim i nasilno odvedenim osobama iz Domovinskog rata, ali Ministarstvo i posebnu pozornost posvećuje očuvanju spomena na žrtve Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, istražujući moguća grobišta, provodeći ekshumacije posmrtnih ostataka i pokope stradalih žrtava.
Kroz zadnjih 8 godina ekshumirani su posmrtni ostaci najmanje 2 064 osobe, žrtve Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, 1 228 osoba je dostojno pokopano.
Naš cilj je jasan, svaka žrtva zaslužuje grob odnosno dostojno mjesto pokopa na kojem će obitelji moći zapaliti svijeću.
Danas više no ikada svjesni smo važnosti i značenja slobode i mira, stoga se i ovom komemoracijom prisjećamo svih onih žrtava stradalih tijekom svjetskih ratova. Hvala Vam!
U završnom dijelu sjećanja na žrtve župe Vratišince stradale u poratnim progonima vlasti nakon završetka Drugog svjetskog rata 1945. godine u župnoj crkvi Uzvišenja Svetog Križa u Vratišincu, a istu je predvodio župnik vlč. Josip Blažon. Na jednom od vitraja upisana je posveta ubijenom župniku Hinku Kroderu, a misno slavlje skladnim pjevanjem uzveličao je zbor župe koji je na orguljama pratio orguljaš Branko Jalšovec.
Zapisao i fotografije snimio Franjo Talan,
Za objavu na portalu HŽD-a pripremila Jadranka Lučić