Franjo Talan: Za žrtve grobišta Repova šuma Štrigova

Za žrtve grobišta Repova šuma Štrigova, 26. ožujak 2023., održana komemoracija

Početkom 2000. godine došlo je do prestanka rada Saborske komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Drugog svjetskog rata, a samim time s radom su prestala i Istraživačka središta po županijama. Uslijed novonastalih okolnosti, u cilju da se brojna grobišta obilježe i prešućene žrtve ne zaborave, dogovoreno je između voditelja Istraživačkog središta Međimurske i Varaždinske županije osnivanje Udruge, a kojoj se na početku priključilo i dvadesetak ljudi s područja sjeverne Hrvatske koji su po tom pitanju već nešto i napravili. Uz rad na dobivanje dozvola za podizanja spomen križa na grobištu Dravska šuma Varaždin jedna od prvih aktivnosti bila je, u četvrtak 22. veljače 2001. godine, potpisivanje povelje o suradnji sa slovenskim Društvom za ureditev zamolčanih grobov iz Ljubljane, a potom u nedjelju 25. ožujka i postav spomen križa i organizacija komemoracije za žrtve Repove šume u Štrigovi pogubljene 1947. godine.

O godišnjici stradanja sjećanja su održana i narednih godina. Povodom 60 obljetnice stradanja misu je predvodio biskup, mons. Juraj Jezerinaca ( 25. ožujka 2007. – više na http://www.safaric-safaric.si/katas_cro/20_med/strigova%202007/Strigova_2007.htm ), a lanjske godine misu je predvodio biskup u miru, mons. Josip Mrzljak. Planom aktivnosti za ovu godinu komemoracija za žrtve grobišta Repova šuma planirana je za 26. ožujka, a s obzirom da smo na očuvanju uspomene na žrtve i stradanja na području Međimurja od početka surađivali s Maticom hrvatskom Čakovec ( i brojnim drugima …) obavijest i program komemoracije odnio sam u sjedište Matice u Čakovec. Također za ovogodišnju komemoraciju i 14. križni put grobištima i stratištima Varaždinske županije poslana je svim članovima Društva i članovima Hrvatskog žrtvoslovnog društva te ljudima koji do žrtava drže. Kako i dolikuje poziv za komemoraciju upućen je, 22. ožujka, i općini Štrigova i Međimurskoj županiji, a s obzirom da u djelokrug rada Ministarstva hrvatskih branitelja ulazi i očuvanje spomen na žrtve Drugog svjetskog rata i poraća poziv je upućen i potpredsjedniku Vlade Republike Hrvatske ministru Tomi Medvedu. Naravno trebalo je dogovoriti i ostale aktivnosti od nabave vijenaca i svijeća, prijevoza hodočasnika i ostalog.

I tako smo na komemoraciju u Štrigovu krenuli ujutro u 8,30 sati s parkirališta Osnovne škole Cestica. U Varaždinu se priključila grupa hodočasnika, članova Društva te članovi Hrvatskog žrtvoslovnog društva iz Zagreba, a jedna grupa priključila se i u Čakovcu, te smo na odredište iznad groblja u Štrigovu stigli nešto prije deset sati.

Komemoracija je započela hrvatskom himnom i polaganjem vijenaca

Kako je i bilo planirano komemoracija je započela hrvatskom himnom Lijepa naša domovino, a koju su izvele članice Ženskog vokalnog sastava Stridonne. Zahvalu članicama zbora na izvedenoj himni uputio je Franjo Talan , predsjednik Društva, a potom se pristupilo polaganju vijenaca i paljenju svijeća. U ime potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja g. Tome Medveda vijenac je položila i svijeću zapaliti gospođa Ivana Horvat, voditeljicu Službe za obilježavanje mjesta masovnih grobnica i suradnju s organizacijama civilnoga društva. U ime potomaka žrtava, članova HŽD-a i Društva za obilježavanje grobišta vijenac su položili i svijeće zapalili Mirko Dujh, kojem je pred 76 godina u Štrigovi „nestao“ otac Stjepan, Zrinka Martinić i Boris Veselnik. Kod spomen obilježja svijeće su zapalili predstavnici Matice hrvatske Čakovec (predsjednik Zoran Turk i tajnica Anita Novak), a u ime Općine Štrigova Antun Zadravec predsjednik Općinskog vijeća općine Štrigova.

Članice zbora Stridonne potom su izvele pjesmu K suncu prosi svaka roža (autora Dragutina Domjanića, više na https://hkm.hr/zanimljivosti/znate-li-tko-je-napisao-pjesmu-k-suncu-prosi-vsaka-roza/ op ft), a potom je predsjednik Društva rekao: Mi kao Društvo osnovani smo u rujnu 2000. godine, a prva komemoracija slijedeće godine bila je tu na ovom mjestu. Surađujemo s brojnim sličnim udrugama, od Dakse iz Dubrovnika do udruge Macelj i HŽD-a i ostalima. Neki od Vas sjećaju se Franca Permea iz Slovenije koji je tu bio 2007. godine na obilježavanju 60.-te godišnjice stradanja. Osim spomen križeva i obilježja u Međimurju spomen križ je postavljen i na najvećem grobištu Varaždinske biskupije – grobištu Dravska šuma Varaždin. S one strane Drave“ postavljeno je desetak spomen obilježja, od ulaska iz Slovenije, kod Drave u Lovrečanu do grobišta Mrtvi jarak u Virovitičko podravskoj županiji, a lanjske godine spomen križ je postavljen i u Radanićima kod Grožnjana, te potom na Međunarodni dan ljudskih prava (10. prosinca) i za žrtve jame Cerovica u općini Pićan kojeg je blagoslovio biskup mons. Ivan Milovan. Lanjske godine uspjelo se razumijevanjem grada Var. Toplice, Varaždinske županije, župe Svibovec i razumijevanju i podršci Ministarstva hrvatskih branitelja pokopati 72 žrtve ubijene nakon partizanskog zauzimanja Varaždinskih Toplice 29. rujna 1943. godine. Podsjećam, zahvaljujući Međimurskoj županiji, općini Nedelišće, župi Macinec i Društvu, 23. kolovoza 2010. godine pokopano je tridesetak žrtava poratnog razdoblja grobišta Sep kod Gornjeg Hrašćana ekshumirane 2009. godine.

U nadi da će se svi poginuli i stradali u ratovima i progonima totalitarnih režima XX. stoljeća s dužnim poštovanjem, kako to dolikuje ljudima europskih civilizacijskih vrijednosti, i pokopati, a dok se to ne dogodi da će im se barem mjesto stradanja spomen križem obilježiti zahvaljujem vam na dolasku. Kao što sam rekao na očuvanju uspomene na žrtve i stradanja surađujemo s MHČ, sjećamo se onih povijesnih govora prof. Zvonimira Bartolića, između ostalih u Hrašćanu, Vratišincu, Kotoribi i kasnije njegovih nasljednika. S nama je danas današnji predsjednik gospodin Zoran Turk koji se prigodnim govorom obratio nazočnima.

U nastavku predsjednik Društva podsjetio je da „ Zakon o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja“ donesen od strane Hrvatskog sabora 07. prosinca 2012. godine u članku 30 kaže da jedinice lokalne samouprave vode brigu o grobljima žrtava poslijeratnog razdoblja te zahvalio općini Štrigova što vodi o tome brigu, a potom se u ime općine Štrigova nazočnima obratio Antun Zadravec, predsjednik općine Štrigova. U ime potomaka žrtava dirljivim riječima potom je o žrtvama Štrigove stradalim pred 76. godina govorio Mirko Dujh, a nakon toga u ime ministra Tome Medveda nazočne pozdravila izaslanica podpredsjednika Vlade gospođa Ivana Horvat.

Nakon održanih govora svima je na dolasku i očuvanju uspomene na žrtve zahvalio Franjo Talan te pozvao sudionike komemoracije da se, svi koji su u mogućnosti, popodne priključe 14. križnom putu grobištima i spomen obilježjima na žrtve Varaždinske biskupije, a koji u 14 sati počinje u Perivoju Zrinskih u Čakovcu, u spomen na poginule hrvatske branitelje iz Međimurja stradale u obrani Republike Hrvatske u Domovinskom ratu. Jedna od postaja je i stadion NK Sloboda u Varaždinu na kojem je nakon rata 1945. bio logor, a završava u 18 sati u Višnjici te potom sjećanjem na žrtve grobišta Borl i Pruh u Sloveniji.

Molitvu za žrtve grobišta Repova šuma Štrigova, stradale župljane, poginule u ratovima i progonima totalitarnih režima XX. stoljeća predvodila je Barbara Turk, a potom su članice ŽVS Stridonne otpjevale pjesmu Bože čuvaj Hrvatsku.

Kako je bilo i najavljeno, s početkom u 11 sati vlč. dr. Kristijan Kuhar predvodi misu u župnoj crkvi Svete Magdalene, a skladnim pjevanjem svečanom oračjku doprinio je i zbor župe koji je na orguljama pratio orguljaš Matej Ščavničar.