Hodočašće u Zrin – u spomen na genocid – nedjelja 11. rujna 2022.

POŠTOVANI ČLANOVI HRVATSKOG ŽRTVOSLOVNOG DRUŠTVA,

Pozivamo Vas na hodočašće u nedjelju 11. rujna 2022. godine povodom 79. godišnjice genocida nad Hrvatima Zrina.

Zrin, rodno mjesto Nikole Šubića Zrinskog, smještenog u sred Zrinske gore na čijim obroncima, s utvrdom na uzvisini iznad naselja, poznato po hrabrosti i vojnoj sposobnosti svojih Hrvata, iz dna duše zamrzile su dvije vojske, turska i partizansko/četnička koja ih je sravnila sa zemljom.

U rujnu 1943. partizanski komesar Vladimir Bakarić donio odluku upotrijebiti sve snage i Zrin “uništiti, poubijati i raseliti stanovništvo, srušiti sve kuće i zaorati zemlju na kojoj se nalazilo selo, tako da od njega ne ostane ni traga ni glasa”, što predstavlja ništa drugo nego genocid kojim se ne istrijebljuje samo hrvatsko stanovništvo, nego i svi tragovi njegova postojanja. S obzirom na to da su se borbe vodile doslovno za svaku kuću selo je pretrpjelo veliku materijalnu štetu.

Okružen tzv. srpskim selima i brojnim partizansko-četničkim dragovoljcima, pod zapovjedništvom Ivana Rukavine Siđe iz sela Moščenice nedaleko Petrinje i Ivana Gošnjaka iz Ogulina, izvršen je napad na Zrin, koji je branilo manje od 200 hrvatskih branitelja. Nakon 2 dana žestoke borbe 9. i 10. rujna 1943. partizani su prevladali. Među braniteljima je preživjelo samo njih 16.

Prema Bakarićevoj odluci, manji dio civilnog stanovništva koji je preživio, odveden je i velikim dijelom kasnije likvidiran. Selo je srušeno do temelja tako da “u Zrinu nije ostao kamen na kamenu”.

Zagrebačka nadbiskupija nikada nije ukinula župu Zrin, makar je to jedina župa u Hrvatskoj bez ijednog živućeg katolika. Godinama je spomen Zrina u javnosti u velikoj mjeri ostao u velikoj mjeri zahvaljujući održavanjem spomen misa u Zrinu na obljetnicu uništenja sela.

Ostaci dvorca i utvrde gdje je rođen Nikola Šubić Zrinski, na uzvisini povrh Zrina

Obnova hrvatske baštine u Zrinu napreduje vrlo sporo. Pomaci u obnovi na utvrdi i gotičkoj crkvi sv. Marije Magdalene u organizaciji državnih konzervatora su bili jako postupni. Makar je početak ozbiljnijih radova najavljeni 2011. godine, do 2017. godine je bio osiguran samo ulaz u utvrdu, te su ozbiljniji radovi otpočeli tek u ožujku 2017. godine, i to na obnovi jednog dijela obrambenih zidina.

Hrvatske vlasti još nisu pristupile povratu imovine koja je za komunističke vladavine konfiscirana raseljenim Zrinjanima i njihovim potomcima, makar su neki od njih podnijeli zahtjeve za povrat.