Hrvatsko žrtvoslovno društvo tijekom travnja 2023. godine sudjelovalo je u organizaciji nekoliko događanja
Ova godina u Hrvatskom žrtvoslovnom društvu proglašena je Godinom biskupa Carevića, hrvatskom puku malo poznatog, a jedinog ubijenog hrvatskog biskupa u Drugom svjetskom ratu. U sklopu toga je dana 5. travnja u Zaprešiću održana tribina „Biskup Josip Marija Carević – život za ranjeni hrvatski jug i mučenička smrt 1945.“ u organizaciji Hrvatskog žrtvoslovnog društva i ogranka Matice Hrvatske u Zaprešiću te u suradnji sa župama Luka i Veliko Trgovišće.
Na tribini, koja je održana u dvorani bl. Alojzija Stepinca uvodnu riječ imali su Višnja Poropat Vujnovac, predsjednica ogranka Matice hrvatske u Zaprešiću i Ante Beljo, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva. Govornici na tribini bili su Vlatko Smiljanić, magistar povijesti s Fakulteta hrvatskih studija, vlč. Luka Slijepčević, župnik župe Veliko Trgovišće te Mirko Ivanjek, autor romansirane biografije o biskupu Careviću – Veliki petak 1945.:biskup Carević – život za narod – smrt u ime naroda. Vlatko Smiljanić predstavio je povijesni kontekst vremena u kojemu je živio i djelovao biskup Carević. Vlč. Luka Slijepčević govorio je o svojim saznanjima vezanima uz njegova istraživanja o biskupu Careviću, dok je Mirko Ivanjek otkrio zanimljiva svjedočanstva do kojih je došao prilikom nastajanja knjige.
Dana 17. travnja u Metkoviću je u galeriji GKS-a održana tribina „Hrvatsko srce“ u organizaciji Hrvatske družbe povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ i Hrvatskog domobrana – ogranak Metković. Među sedam tema bila je i tema „Život i smrt dubrovačkog biskupa, dr. Josipa Marije Carevića, jedinog ubijenog biskupa u Drugom svjetskom ratu“, koju je predstavila Iva Kajfeš iz Hrvatskog žrtvoslovnog društva.
Hrvatsko žrtvoslovno društvo u suradnji s Odjelom za Drugi svjetski rat i poraće te Središtem HKS za istraživanje posljedica toralitarizama u BiH po peti je put u Hercegovini organiziralo hodočašće “Stopama uporno prešućivanih hrvatskih žrtava četrdesetih godina 20. stoljeća”.
Položeni su vijenci i upaljene svijeće kod Spomenika ljubuškim žrtvama u Ljubuškom gdje je hodočasnike dočekao, zajedno sa suradnicima, gradonačelnik Vedran Markota.
U Čapljini je izaslanstvo odalo počast uz Spomenik slobode i zid boli na kojemu se nalaze imena čapljinskih žrtava proteklih ratova. Tijekom Drugog svjetskog rata u Čapljini je stradalo 1537 žrtava, a tijekom Domovinskog rata 107.
Posjećeno je mjesto u Strugama, također na području Čapljine, gdje je 15. travnja 1941. godine ubijeno 25 civila od strane četničkih odreda.
Hodočasnici su obišli Radimlju kod Stoca gdje su zajedno s gradonačelnikom Stjepanom Boškovićem položili vijenac i upalili svijeće za brojne žrtve u jamama na Radimlji i oko Stoca, gdje je završavao jedan krak Križnog puta 1945. U sklopu hodočašća obišla se masovna grobnica na Bišini – jama “Novakuša” gdje se nakon Drugog svjetskog rata napravila deponija otpada, koja se tamo nalazi i danas, s ciljem prikrivanja ovog zločina. Hodočasnici su potom obišli mjesto Ilići, gdje su četnički odredi 15. travnja 1941. ubili osam civila i spalili 138 kuća.
Na kraju je u crkvi svetog Petra i Pavla u Mostaru služena sveta misa za sve žrtve koju je predvodio fra Danko Perutina.
U nastavku boravka u Hercegovini, u Stocu je 18. travnja održana prva po redu promocija Zbornika radova sa osmog Hrvatskog žrtvoslovnog kongresa pod nazivom Totalitarizmi XX. stoljeća i njihove posljedice za hrvatski narod. Zbornik su u pastoralnom centru Sarsenterum predstavili predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva Ante Beljo, književnica Anita Martinac, povjesničari Ante Čuvalo i fra Robert Jolić te Stanislav Vukorep.
Predstavljanje zbornika organizirali su grad Stolaci udruga Vidovo polje Stolac. U osmom zborniku, koji broji više od 500 stranica, nalaze se brojni radovi koji govore o stradanju Hrvata istočne Hercegovine. Na početku promocije okupljene je pozdravio gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković i zahvalio Hrvatskom žrtvoslovnom društvu na odabiru Stoca za prvo predstavljanje Zbornika.
Žrtva je žrtva – zaslužuje poštovanje i dostojanstveno mjesto gdje će njezine kosti počivati u miru, pogotovo one žrtve kojih se više nema tko spomenuti. Takvo jedno mjesto počivališta žrtava Drugog svjetskog rata i poraća jest Memorijalni centar Groblje mira na Bilima iznad Mostara.
Iva Kajfeš