Za Hrvatski domobran Zagreb i Hrvatsko žrtvoslovno društvo
Ivica Jurjević, Đuro Knezičić i Ivan Bjondić-Ivota, skupina članova Udruge i Društva
Štovani domoljubi i prijatelji,
S ponosom ističemo, kako nas tekuća zdravstvena kriza i posebna pravila javnog ponašanja nisu mogli omesti, da i ove 2020. primjereno obilježimo jednu od naših hrvatskih obljetnica! Uvjereni smo da nas na koljena ne može baciti ni pandemija Covida 19 svjetskih razmjera!
Tako smo se danas okupili u crkvi Svete Marije u Zagrebu, na Svetoj misi koju je predvodio kanonik mons. Zlatko Koren, te obilježili jednu od naših slavnih obljetnica, događaj Prosinačkih žrtava 1918. godine. Monsinjor Koren je u ovoj prigodi biranim, prigodnim riječima podsjetio na djelo i žrtvu svih hrvatskih domobrana, te na ovaj tragični nadnevak iz hrvatske povijesti.
Nakon Mise skupina domobrana položila je Vijenac i zapalila svijeće kod spomen ploče Prosinačkim žrtvama, a nakon službenog dijela smo se zadržali na druženju, gdje smo se spomenuli povijesti hrvatskog domobranstva i svih palih za Hrvatsku.
Tko je pravi domobran tko je kršten i štuje Deset Božjih zapovijedi taj je pravi sokol, a tko to nije, taj nije domobran, taj je običan mali ptić.
DOK JE ZAGREBA BIT ĆE I HRVATSKOG DOMOBRANA!
Za Hrvatsku i Boga uvijek! Hrvatski domobran Zagreb
Predsjednik; Ivica Jurjević katolički teolog
O povijesnom i političkom značaju obljetnice
Danas 05. prosinca 2020. godine, prisjetili smo se naših junaka koji su davne 1918. pronašli snage i hrabrosti usprotiviti se nasilnom ujedinjenju, uvlačenju Hrvatske u južnoslavensku državu, bez iskaza političke volje i davanja suglasnosti hrvatskoga naroda! Ovaj nemili događaj i zločin nad mirnim prosvjednicima, u hrvatskom je povijesnom pamćenju stekao naziv „Prosinačke žrtve“, te se 5. prosinca svake godine prisjećamo ovog tragičnog nadnevka iz 1918. godine, kada su samo četiri dana nakon uvlačenja Hrvatske u novostvorenu Kraljevinu SHS-Jugoslaviju 1. prosinca 1918., u krvavom policijskom nasilju nad protivnicima srbijanskog režima, na zagrebačkom trgu Bana Jelačića ostala tijela pobijenih prosvjednika, hrvatskih domobrana i građana.
Zločin nad pripadnicima 25. i 53. pukovnije Kraljevskog hrvatskog domobranstva i građana Zagreba, koji su se okupili na Trgu bana Jelačića u prosvjedu protiv uvlačenja Hrvatske u južnoslavensku državu, počinjen je po zapovjedi komesara zagrebačke policije Grge Anđelinovića, kada je policija na kolonu prosvjednika otvorila strojničku paljbu. U nastalom metežu domobrana prosvjednika i građana palo je 14 hrvatskih žrtava, a poimence: Slavko Šćukanec, Sentmartoni, Miroslav Svoboda, Viktor Kolombar, Miloš Mrše, Mato Gašparović, Mijo Staničer, Stjepan Jureša, Josip Lupinski, Ferdo Veršec, Nikola Ivša, Dragutin Kostelac, Andro Martinko i Antun Tašner-Juričić.
Ovime je Srbija jasno dala na znanje, da će nova država Jugoslavija biti za Hrvate grobnicom i mjestom zatiranja hrvatskog naroda. Jugoslavija je to i bila cijelo vrijeme svojeg postojanja od 1918. do 1990., kada je tek, po prvi put, hrvatski narod dobio mogućnost izaći na slobodne, višestranačke izbore i odrediti se za život u samostalnoj i neovisnoj Hrvatskoj!
Uredio; Đuro