Komemoracije i hodočašćaNovosti

BJELOVAR – Komemoracija za nevine žrtve pogubljene u poraću 1945. godine na području Lug

BJELOVAR – Šuma Lug jedno je od najpoznatijih, strašnih i prešućivanih gubilišta gdje je 1992. godine pronađeno sedam grobnih jama s 228 žrtava. Iste godine u šumi Trnovka u Općini Kapela u tri je jame pronađeno još 65 žrtava. Žrtve, vojnici i civili, likvidirani su bez suđenja. Njihovo zajedničko počivalište je u šumi Lug gdje su posmrtni ostaci, u lipnju 2006. završena je u Lugu zajednička grobnica i time osigurano trajno počivalište žrtvama čiji su posmrtni ostaci položeni u grobnicu 28. lipnja 2006. uz veličanstven ispraćaj, kada im je i otkriveno spomen obilježje. Do sada su zabilježena saznanja o 71 gubilištu diljem naše županije s nepoznatim brojem grobnih jama.

Svetu misu predvodio je kancelar Bjelovarsko-križevačke biskupije preč. Damir Vrabec

Žrtvama jugo-komunističkog boljševizma, među ostalima, poklonili su se obitelji, izaslanstva Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva hrvatskih branitelja, Bjelovarsko-bilogorske županije, Matice hrvatske, a u ime Grada Bjelovara poklonio se zamjenik gradonačelnika Igor Brajdić.

Organizatori obilježavanja i ove su godine bili Bjelovarsko-bilogorska županija, Grad Bjelovar i Ogranak Matice hrvatske u Bjelovaru.

Slavica Trgovac Martan – jedna od autora knjige „Tajna zloglasne šume Lug“ koju uz gđa Slavicu potpisuju Miljenko Manjkas i Đurđa Adlešič
Ana Toth – HŽD i Ivona Paltrinieri, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale u Ministarstvu hrvatskih branitelja

 

Ana Toth dugogodišnja članica Hrvatskog žrtvoslovnog društva uz Franju Talana, dopredsjednika HŽD-a i predsjednika Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava, Ivona Paltrinieri, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale u Ministarstvu hrvatskih branitelja…

I ove godine vjerna članica našeg društva gđa Ana Toth prisustvovala je svetoj misi, odrasla je bez oca Petra, i nikada ga nije prežalila… Kada joj je otac nestao, Ana Toth imala je samo pet godina. Strašnu tajnu o pogibelji njezina oca godinama je čuvao njegov brat Ivo koji je igrom sudbine i pukom srećom izbjegao smrt. To je obitelji otkrio tek početkom devedesetih godina, u osvit nove države, jer su oni koji su u bivšoj Jugoslaviji govorili o partizanskim zločinima riskirali vlastite živote. Ana i njezina obitelj nikada nisu dobili nikakav službeni dokument o očevom zarobljeništvu i pogubljenju. Baš kao ni većina obitelji čiji su očevi i djedovi pogubljeni u Lugu i drugim tajnim stratištima. Likvidirani su bez suđenja, a obitelji su ostale uskraćene za bilo kakvu službenu informaciju o njihovim sudbinama. Tek devedesetih godina o mračnoj tajni šume u Lugu počelo se javno govoriti, a na inicijativu Matice hrvatske započeta je i službena istraga koja je 1992. rezultirala prvim iskapanjima.

 

Odgovori