Novosti

Mladen Pavković: Rodna kuća maršala Tita i dalje je kulturno dobro. Zašto?

Općinski načelnik Kumrovca Robert Šplajt je izjavio da svi oni koji ne vole Tita, (a samim time i Jugoslaviju, op.a.) neka u širokom luku zaobiđu ovo mjesto, odnosno Titovu rodnu kuću i njegov spomenik, jer je to – zaštićeno kulturno dobro!

A u vrijeme velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku mi smo se borili protiv Tita i Jugoslavije!

E, a sad se postavlja pitanje: iz kojih razloga je to i dalje zaštićeno kulturno dobro, tim prije kad tamo dolaze i ekskurzije učenika iz cijele Hrvatske i uče „sve“ partizanske ofenzive, a poglavito o životu i djelu maršala Tita, ali na način da im se jedino i isključivo prikazuje jedna, ljepša strana Tita, komunizma i propale Jugoslavije?

Na taj način i dalje se stvara kult ličnosti i dalje se marginaliziraju i prešućuju zločini partizana i komunista, osobito nakon II. svjetskog rata.

U okviru ovog zaštićenog kulturnog dobra Republike Hrvatske nalazi se i velika suvenirnica, gdje se posjetiteljima prodaju „svete“ fotografije i „umjetničke“ slike Josipa Broza i još niz propagandnih stvari vezanih uz državu koja je u krvavim ratovima izbrisana sa „lica zemlje“.

Goli otok 2023. godine

Pa, ako država štiti i izdvaja ne mala financijska sredstva da bi se i mladi i turisti upoznali sa „ljepotama“ komunističkog režima, onda se moramo i trebamo zapitati: zašto se na isti ili sličan način ne zaštite i mjesta i područja partizansko-komunističkih zločina, poput Maceljske šume, Jazovke, bivših logora Stara Gradiška i Goli otok, koji su namjerno prepušteni propadanju, i niz drugih važnijih mjesta vezanih uz hrvatski obrambeni Domovinski rat?

Dakle, nismo   protiv toga da se maršalova rodna kuća preseli u Beograd (da se malo našalimo), već smo protiv da Hrvati i dalje financiraju, kao srpske Novosti, nešto što ima za cilj vraćanje Jugoslavije i sve najgore što uz to ide.

Mladen Pavković, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata91. (UHBDR91.)

 

Kapela sv. Roka, Kumrovec
U Kanonskim vizitacijama kapela Svetog Roka na kumrovečkom brijegu prvi se put spominje 1686. godine, s kipovima sv. Roka, sv. Sebastijana, sv. Jurja i sv. Rozalije. Zbog starosti i skučenosti 1739. podiže se nova kapela za 600 ljudi, premješteni su kipovi i oltar, kao i stare jaslice, a nadodani su oltari sv. Valentinu i Žalosnoj Gospi. Izgrađena je kao zavjet protiv kuge, a ostala je dugo nedovršena.
Vjernici su dali 1844. kapelu oslikati, a 1848. postavljene su druge orgulje u nju. Stara barokna kapela srušena je 1962., a protiv volje Josipa Broza Tita u čije je ime to napravljeno (tako povijesničari tumače). Tko bi se te davne godine prošlog stoljeća usudio nešto napraviti protiv njegove volje. Danas su od te stare kapele ostali samo otkopani i restaurirani temelji. Nova crva Svetoga Roka izgrađena je na drugom kraju Kumrovca uz cestu, ali samo s kipom sveca, mnogo siromašnije uređena od prijašnje.
Slika: rušenje kapele
Izvor fotografije: Croatian Heritage
Kumrovec
Na temeljima kapele Sveti Rok u Kumrovcu: Miljenko Romić, akad. slikar, Ratimir Lovreković, Jadranka Lučić, Ante Beljo, Zdenko Jurinić…

Fotografije: Arhiva Hrvatskog žrtvoslovnog društva

Odgovori