Novosti

U PAKRACU 3. LISTOPADA 2021. ODRŽANA MISA ZA ŽRTVE ŠPANOVICE, KUSONJA I BUČJA

PAKRAC – Svetom misom u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije održana je misa za sve žrtve Španovice stradale u partizansko-čitničkom zločinu 1942. godine i tijekom Drugog svetskog rata i poraća.

Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pakracu
U Pakracu, u prepunoj župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, pakrački župnik vlč. JOZO ZORIĆ, održao je svetu misu za sve žrtve Španovice stradale u zločinu počinjenom u listopadu 1942. i tijekom II. svjetskog rata od strane četnika i partizana

Ove godine navršava se točno 30 godina od nestanka i mučkog ubojstva pakračkog liječnika dr. Ivana Šretera, koji je početkom Domovinskog rata postao šef pakračkog HDZ-a i šef regionalnog kriznog stožera za Zapadnu Slavoniju… njegovi zemni ostaci još nisu pronađeni…

ŠPANOVICA

Komemoracija španovačkim žrtvama iz 2. svjetskog rata i poraća održana je 3. listopada 2021. godine kod spomenika žrtvama u Španovici s početkom u 10 sati.

Španovica je jedno od četiri naselja u Hrvatskoj kojeg su partizani spalili u Drugom svjetskom ratu, veliki dio stanovnika pobili, a ostale raselili s trajnom zabranom povratka. Imovinu im je, nakon što su okarakterizirani kao državni neprijatelji, oduzeo jugoslavenski komunistički režim, naselio u njihovo selo doseljenike iz Bosne, te preimenovao naselje u Novo Selo.

Nakon osamostaljivanja Hrvatske i Domovinskog rata naselju je vraćeno ime Španovica, ali najveći dio imovine Španovčanima nikada nije vraćen u naturalnom smislu, već dijelom kroz simbolične dugogodišnje novčane isplate. 

U Španovici se komemoracija održava svake godine u znak sjećanja na 6. listopada 1942. godine, kada su partizani u Drugom svjetskom ratu napali selo, ubili 142 mještana civila, spalili selo, a preživjele rastjerali s trajnom zabranom povratka, te godinama progonili i oduzeli sve nekretnine…
U ime Grada Pakraca Miroslav Ivančić, predsjednik Gradskog vijeća Pakrac se nadovezao na misao Svjetličića, da se Španovčan danas postaje po srcu, onda se i on može djelomice ubrojiti u Španovčane jer suosjeća sa stradanjem tog sela…
Ante Beljo, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva godinama sudjeluje u ovoj komemoraciji, naglasio je da je njihov dolazak dio njihove borbe u borbi za istinu te je to jedna od 25 sličnih aktivnosti koje Društvo godišnje provodi na području Hrvatske, što je potrebno jer se istina o stradavanju hrvatskog naroda u različitim povijesnim etapama i danas prešućuje ili iskrivljuje, čak i u nacionalnim medijima te stoga samo uvezani i složni možemo biti sposobni za istinu i pravdu koju dugujemo našim nasljednicima.
Na groblju u Španovici ispred spomenika 396-orici španovačkih stradalnika u razdoblju 1939-1949. godine podsjetili smo se da je Zavičajna zajednica Španovčana osnovana 1993. godine s ciljem kako bi se spasila od zaborava tragedija sela i u tome se uglavnom uspjeva, osim povratka otete imovine.
Ante Beljo, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva je tragediju Španovice istakao kao drastičan primjer hrvatskih žrtava, te je izrazio nadu kako dolazi vrijeme samosvijesti hrvatskog naroda, a što dokazuje i naše prisustvo kao i odnos prema svim hrvatskim žrtvama!

KUSONJE

Pokolj u Kusonjama dogodio se 8. rujna 1991. godine – mučenje i iživljavanje Srba nad zarobljenim gardistima bila je neizmjerna, a isto tako mržnja prema hrvatskom narodu i njihovoj težnji za slobodom i samostalnošću, prema hrvatskim braniteljima, prema njihovim odorama, prema svemu onome što su oni predstavljali i za što su se borili, bila je neizmjerna…

U nedjelju 3. listopada 2021. godine u Kusonjama hodočasnici Hrvatskog žrtvoslovnog društva obilježili su 30. godišnjicu tragične pogibije dvadeset hrvatskih branitelja, pripadnika 105. bjelovarske brigade, koji su poginuli toga dana 1991. godine, na blagdan Male Gospe, te 28. godišnjica pogibije troje hrvatskih branitelja koji su na isti dan, nadasve podmuklo i kukavički ubijeni dvije godine kasnije.

Neka se ne zaborave žrtve Kusonja…

Preporučujemo pogledati film BROJ 55 https://www.youtube.com/watch?v=eIM9WZvzSIY hrvatski ratni akcijski film redatelja Kristijana Milića, snimljen prema istinitom događaju iz 1991., a u javnosti predstavljen i doživljen kao prvi pravi akcijski film o Domovinskom ratu. Prvi je film u predviđenom nizu filmova koji bi prikazivali najvažnije bitke u Domovinskom ratu.] Prvo prikazivanje bilo je u pulskoj areni u sklopu Pulskog filmskog festivala, 20. srpnja 2014. Film je dobio 8 zlatnih arena, uključujući i najvažniju, Veliku zlatnu arenu za najbolji film

“ZASTALI U VJEČNOSTI LJUBEĆI OLTAR DOMOVINE”

BUČJE

Logor je postojao od kolovoza 1991. do siječnja 1992. godine, a u tome razdoblju u njemu je bilo zatočeno između 200 i 250 osoba. Većina su to bili hrvatski vojnici, ali u logoru su bili zatočeni i hrvatski civili, među njima žene i djeca.

Među zatočenicima su bili i civili srpske nacionalnosti koji su se odbili prikiljučiti srpskim paravojnim postrojbama ili koji su surađivali s Hrvatima. Najmlađem zatočeniku bilo je tek četiri godine.

Za zločine počinjene u logoru pravomoćno je osuđeno šest pripadnika srpskih postrojbi.

Fotografije/arhiva HŽD/ Josip Horvat

 

Odgovori