{"id":2221,"date":"2019-09-21T12:41:25","date_gmt":"2019-09-21T10:41:25","guid":{"rendered":"http:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/?p=2221"},"modified":"2019-09-21T16:05:41","modified_gmt":"2019-09-21T14:05:41","slug":"hodocasce-uz-europski-dan-sjecanja-na-zrtve-totalitarnih-rezima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/hodocasce-uz-europski-dan-sjecanja-na-zrtve-totalitarnih-rezima\/","title":{"rendered":"Hodo\u010da\u0161\u0107e uz Europski dan sje\u0107anja na \u017ertve totalitarnih re\u017eima"},"content":{"rendered":"

U godini kada se obilje\u017eava 110. godi\u0161njice ro\u0111enja (\u017eupa Sv. Ilija kod Vara\u017edina , 24. travnja 1909. \u2013 Salzburg 03. 07. 1989.) i 30. godi\u0161njice smrti vl\u010d. Vilima Cecelje, u subotu, 24. kolovoza tridesetak hodo\u010dasnika krenulo je rano ujutro prema Austriji u obilazak mjesta vezanih uz nesebi\u010dno djelovanje na promicanju dostojanstva i pomo\u0107i ljudima u nevolji proganjanim od partizansko-komunisti\u010dke vojske i vlasti.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Od nositelja vlasti komunisti\u010dkog re\u017eima bio je proganjan i sam vl\u010d. Vilim Cecelja pa je u osvit demokracije i umro u tu\u0111ini, u Salzbugu, odakle mu je tijelo, 26. travnja 1997., preneseno u domovinu, u kojoj nije boravio od \u201eoslobo\u0111enja\u201c.<\/p>\n

Za vl\u010d. Vilima Cecelju, na simpoziju odr\u017eanom u rodnoj mu \u017eupi, 3. srpnja 2019. godine, mons. Zvonimir Sekelj je rekao da je vl\u010d. Vilim Cecelja cijeli \u017eivot posvetio Bogu, \u010dovjeku i domovini, a bio je, imenovan od nadbiskupa Alojzija Stepinca, prvi \u017eupnik (1939.-1942.) i graditelj crkve sv. Nikole Taveli\u0107a u Kusto\u0161iji kojom je jedno razdoblje upravljao i mons. Zvonimir Sekelj (1978.-2002.).<\/p>\n

Vl\u010d. Vilim Cecelja, kao sve\u0107enik zaprisegao je prvu vladu Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske u travnju 1941., a u svibnju 1944. godine poslan je u Be\u010d gdje vodi tamo\u0161nji Hrvatski Crveni Kri\u017e (poma\u017ee i skrbi za hrvatske ranjenike). Zavr\u0161etkom rata nastavlja voditi Hrvatski Crveni Kri\u017e u emigraciji. U listopadu 1945. Amerikanci su ga uhapsili i zato\u010dili do svibnja 1947. u logoru u Glasenbachu kraj Salzburga. Vodio je Hrvatski Karitas u Austriji, a s posebnom ljubavlju desetlje\u0107ima je bio na usluzi svima koji su mu se za pomo\u0107 utekli nakon \u0161to su izbjegli od progona komunisti\u010dke vlasti u Jugoslaviji. U Salzburgu je osnovao Katoli\u010dku misiju za hrvatske radnike, a o blagdanu Svih svetih i na Maj\u010din dan molio je za poginule i \u017ertve stradale na kri\u017enim putovima i poubijane u poratnim likvidacijama partizansko-komunisti\u010dke vojske i vlasti nakon Drugog svjetskog rata na groblju u Unter Loibachu i Bleiburgu. Od po\u010detka izla\u017eenja 1949. godine sura\u0111ivao je u mjese\u010dniku Glasnik Srca Isusova i Marijina, a od 1950. godine bio je i njegov urednik do prosinca 1969. godine kada je prestao izlaziti. Sura\u0111ivao je i objavljivao u brojnim iseljeni\u010dkim novinama i \u010dasopisima, a u cilju pomo\u0107i i duhovne brige za izbjegle Hrvate. Umro je u Salzburgu 3. srpnja 1989. godine gdje je i pokopan, a po osamostaljenju Hrvatske 1997. godine tijelo mu je premje\u0161teno u rodnu \u017eupu.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Pogled na Salzburg s Maria Plaina<\/p>\n

U znak sje\u0107anja na svojeg sumje\u0161tanina, uzornog sve\u0107enika i izrazitog humanista i domoljuba, koji se zbog progona komunista nakon Drugog svjetskog rata nije mogao vratiti u Domovinu, a i zbog zahvalnosti za poticanje i o\u010duvanja istine i uspomene na znane i neznane \u017ertve stradale od partizansko-komunisti\u010dke vojske i vlasti, u Vara\u017edinskoj biskupiji pokrenuta je inicijativa za istra\u017eivanje njegovog zauzimanja za o\u010duvanje ljudskog dostojanstva me\u0111u kojeg spada i osiguranje prava na grob svih bez obzira na bilo koju pripadnost kojoj je pokojnik pripadao. Inicijativi se priklju\u010dilo i Dru\u0161tvo za obilje\u017eavanje grobi\u0161ta ratnih i poratnih \u017ertava iz Vara\u017edina, a i brojni drugi me\u0111u kojima su i brojni iseljenici na svim kontinentima koji mu duguju zahvalnost za prihvat i pomo\u0107 u pre\u017eivljavanja u prvim trenucima izlaska iz komunisti\u010dke Jugoslavije.<\/p>\n

S obzirom na plan putovanja prvi hodo\u010dasnici u autobus su u\u0161li u Vara\u017edinu u 1.45 sati, a vl\u010d. Marko Zadravec, duhovni vo\u0111a na hodo\u010da\u0161\u0107u, doputovao je iz \u017eupe Donja Vo\u0107a u Cesticu gdje su hodo\u010dasnici u autobus u\u0161li u 3.30.<\/p>\n

Prva postaja hodo\u010dasni\u010dkog puta bila je na Bleibur\u0161kom polju.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Tu su vijence polo\u017eili i svije\u0107e zapalila izaslanstva op\u0107ine Sveti Ilija, Kneginec i grada Novog Marofa, a priklju\u010dili su se i predstavnici Dru\u0161tva za obilje\u017eavanje grobi\u0161ta ratnih i poratnih \u017ertava osnovanog u Vara\u017edinu 2000. godine, \u010dlanovi podru\u017enice HKD Napredak iz Vara\u017edina iz Vara\u017edina kao i \u017eupljani \u017eupe Sveti Ilija koji su inicirali ovo hodo\u010da\u0161\u0107e. Kako je ovo hodo\u010da\u0161\u0107e bilo vezano uz Europski dan sje\u0107anja na \u017ertve totalitarnih i autoritarnih re\u017eima, prof. Jasenka Vidi\u0107 pro\u010ditala je povodom toga sastavljenu izjavu, a pjesnikinja Tuga Tarle pro\u010ditala je pjesmu posve\u0107enu svom djedu Petru Tarle odvedenom iz Virovitice 1944. i nestalom (pogubljenom) blizu naselja Borki 21. prosinca iste godine.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Molitvu je kod spomen biste vl\u010d. Vilima Cecelje i kod spomenika \u017ertvama Bleiburga predvodio vl\u010d. Marko Zadravec, \u017eupnik \u017eupe sv. Martina Donja Vo\u0107a, od vara\u017edinskog biskupa msgr. Josipa Mrzljaka zadu\u017een da prikuplja gra\u0111u i svjedo\u010danstva o vl\u010d. Vilimu Cecelji, a potom su se hodo\u010dasnici pomolili i na grobu u Unter Loibachu nakon \u010dega su krenuli prema Salzburgu gdje je vl\u010d. Cecelja proveo ve\u0107inu svog sve\u0107eni\u010dkog \u017eivota.<\/p>\n

Za vrijeme putovanja prof. Jasenka Vidi\u0107 izvijestila je hodo\u010dasnike o \u017eivotnom putu vl\u010d. Vilima Cecelje koji se 7. svibnja 1944. uputio za Be\u010d gdje je brinuo o duhovnim potrebama ranjenika, koji su se po\u010detkom o\u017eujka 1945. nalazili u 97 bolnica, kao i o svim hrvatskim postrojbama koje su se nalazile na podru\u010dju tada\u0161nje Njema\u010dke, a da bi im pomogao i u ostalim potrebama ve\u0107 u lipnju osnovao je podru\u017enicu Hrvatskog Crvenog kri\u017ea. Po\u010detkom svibnja 1945. preselio je u Salzburg odakle je nastojao pomo\u0107i brojnim izbjeglicama koje su uspjele izbje\u0107i izru\u010divanje saveznika partizanima. Zbog pomo\u0107i izbjeglom stanovni\u0161tvu agenti Udbe tra\u017eili su njegovo izru\u010denje pa su ga ameri\u010dke snage koje su zaposjele taj dio Austrije dr\u017eale 19 mjeseci u logoru iz kojeg je pu\u0161ten kad se nisu mogle dokazati optu\u017ebe za koje ga je partizansko-komunisti\u010dka vlast optu\u017eivala. Nakon izlaska iz logora, 20. svibnja 1947. godine, te\u0161ko naru\u0161enog zdravlja s 47 kg te\u017eine, nastavio je svoj sve\u0107eni\u010dki i humanitarni rad. Ra\u010duna se da je u razdoblju do 1960. godine kroz austrijske logore o kojima je vl\u010d. Cecelja vodio skrb pro\u0161lo preko 30 tisu\u0107a izbjeglih. O djelovanju vl\u010d. Cecelje na pomo\u0107i bli\u017enjima Tomislav Mesi\u0107 u proglasu ameri\u010dkim Hrvatima 1957. godine je rekao: \u201cOdmah iza svr\u0161etka Drugog svjetskoga rata na\u0161le su se tisu\u0107e i tisu\u0107e hrvatskih izbjeglica \u2013 oja\u0111eni, bespravni i od svih napu\u0161teni \u2013 razasuti po Srednjoj Europi, poglavito u Austriji, Italiji i Njema\u010dkoj. Ne\u0161to iz straha pred novim doga\u0111ajima, a pritisnuti te\u0161kim materijalnim prilikama, mnogi su se povukli u se, nastoje\u0107i spasiti svoj goli \u017eivot i sa\u010duvati zajednicu svoje obitelji. Jedan \u010dovjek, koji nije poznavao nikakova straha, koji je ne jedamput stavljao svoj vlastiti \u017eivot na kocku, da spasi \u017eivot kojeg svog bli\u017enjega, \u010dovjek koji je evan\u0111eoski primjer \u017ertve i ljubavi prema bli\u017enjemu, \u017eivi i djeluje danas u srcu Europe, u Salzburgu, u Austriji. \u017divi i radi za druge! \u017divi i trpi za pripadnike svoga hrvatskog naroda! Ime mu je rev(erend) Vilim Cecelja.\u201d<\/p>\n

Soba vl\u010d. Cecelje na Maria Plainu<\/p>\n

\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0\"\"<\/p>\n

Na pomo\u0107 vl\u010d. Vilima Cecelje mogli su ra\u010dunati i oni koji su iz komunisti\u010dke Jugoslavije izbjegli kasnije, bilo iz politi\u010dkih ili ekonomskih razloga, kao i oni koji su do\u0161li s putovnicama.<\/p>\n

U Salzburg su hodo\u010dasnici stigli nakon podneva. Tu ih je do\u010dekao Petar Saka\u010d, pastoralni suradnik u Hrvatskoj katoli\u010dkoj \u017eupi bl. Alojzije Stepinac Salzburg koji je s uzvisine iznad crkve M\u00fcllner Kirche hodo\u010dasnicima pokazao grad i ne\u0161to udaljeniji samostan na Maria Plainu u kojem je posljednje godine \u017eivota proveo vl\u010d. Vilim Cecelja. Nakon kratkog obilaska spustili su se do crkve M\u00fcllner Kirche, u kojoj je po dolasku iz Be\u010da 8. travnja 1945. vl\u010d. Vilim Cecelja slu\u017eio misu.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Tu im se pridru\u017eio i sakristan Kruno Begi\u0107, a misu za sve \u017ertve totalitarnih re\u017eima i vl\u010d. Vilima Cecelju je predvodio vl\u010d. Marko Zadravec. Cijelo vrijeme boravka u Salzburgu na usluzi i pomo\u0107i hodo\u010dasnicima bio je Jozo \u0106ipin Rado\u0161 rodom iz Omolja u Hercegovini koji ih je nakon okrjepe poveo do crkve sv. Andrije u kojoj je postavljena bista vl\u010d. Vilima.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Popodne su se uputili do bazilike Majke Bo\u017eje na Maria Plainu, uz koju je i benediktinski samostan u kojem je u sobici na prvom katu, tre\u0107i i \u010detvrti prozor od tornja, proveo vl\u010d. Cecelja. Nakon molitve od Majke Bo\u017eje oprostili su se s nekoliko marijanskih pjesama koje su predvodile sestre Barbara i Marta Golubi\u0107, a posjet ovom marijanskom pro\u0161teni\u0161tu, koje je pru\u017eilo gostoprimstvo posljednja dva desetlje\u0107a \u017eivota na\u0161em uzornom sve\u0107eniku i dobro\u010dinitelju i zahvalnost Majci Bo\u017ejoj iskazali su pjesmama Zdravo Djevo kraljice Hrvata i Majko Bo\u017eja Bistri\u010dka.<\/p>\n

Povratak iz Salzburga uslijedio je oko 18 sati, a u ime Odbora za o\u010duvanje uspomene na vl\u010d. Vilima Cecelju svim hodo\u010dasnicima zahvalio je ne\u0107ak Stanko Cecelja i vl\u010d. Marko Zadravec.<\/p>\n

 <\/p>\n

Franjo Talan, <\/em><\/p>\n

potpredsjednik Hrvatskog \u017ertvoslovnog dru\u0161tva<\/em><\/p>\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U godini kada se obilje\u017eava 110. godi\u0161njice ro\u0111enja (\u017eupa Sv. Ilija kod Vara\u017edina , 24. travnja 1909. \u2013 Salzburg 03. 07. 1989.) i 30. godi\u0161njice smrti vl\u010d. Vilima Cecelje, u subotu, 24. kolovoza tridesetak hodo\u010dasnika krenulo je rano ujutro prema Austriji u obilazak mjesta vezanih uz nesebi\u010dno djelovanje na promicanju dostojanstva i pomo\u0107i ljudima u […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-2221","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2221","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2221"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2221\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2232,"href":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2221\/revisions\/2232"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2221"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2221"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2221"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}