{"id":27787,"date":"2025-10-29T11:36:59","date_gmt":"2025-10-29T10:36:59","guid":{"rendered":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/?p=27787"},"modified":"2025-10-29T11:52:44","modified_gmt":"2025-10-29T10:52:44","slug":"lili-bencik-krivotvorenje-povijesti-na-proslavi-dana-istarske-zupanije-na-svecanoj-sjednici-zupanijske-skupstine-u-pazinu-25-rujna-2025","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/lili-bencik-krivotvorenje-povijesti-na-proslavi-dana-istarske-zupanije-na-svecanoj-sjednici-zupanijske-skupstine-u-pazinu-25-rujna-2025\/","title":{"rendered":"Lili Ben\u010dik: Krivotvorenje povijesti na proslavi Dana Istarske \u017eupanije, na sve\u010danoj sjednici \u017dupanijske skup\u0161tine u Pazinu 25. rujna 2025."},"content":{"rendered":"
\"\"<\/a>
Lili Ben\u010dik<\/figcaption><\/figure>\n

Dan Istarske \u017eupanije je podsje\u0107anje na povijesne takozvane\u00a0[1]<\/a>Pazinske odluke iz rujna 1943., kojima je Istra vra\u0107ena pod okrilje Hrvatske, odnosno pripojena matici zemlji.<\/p>\n

Ma koje odluke ZAVNOH-a, koje Pazinske odluke? Potpuno neva\u017ene!<\/em><\/strong><\/p>\n

To je povijesna la\u017e. Istra je pripojena Hrvatskoj Mirovnim ugovorom sa Italijom sklopljenim na Mirovnoj\u00a0 konferenciji\u00a0 u Parizu 1946. – 1947.<\/em><\/strong><\/p>\n

Istarski \u017eupan Boris Mileti\u0107 ustvrdio je kako je Istra kroz povijest bila simbol otpora i slobode.<\/p>\n

\u201cPrije 82 godine Istarski sabor donio je povijesne odluke koje su zauvijek promijenile tijek na\u0161e povijesti. Spominju\u0107i te herojske trenutke, vra\u0107amo se ne samo u pro\u0161lost, nego i u samu sr\u017e na\u0161ih opredjeljenja za slobodu, mir, socijalnu pravdu, antifa\u0161izam i dostojanstvo svakog \u010dovjeka\u201d.<\/p>\n

Te povijesne odluke nisu ni\u0161ta zna\u010dile u me\u0111unarodnim\u00a0 odnosima<\/em><\/strong>. Odluke Istarskog sabora i ZAVNOHA o pripojenju Istre Hrvatskoj, odnosno Jugoslaviji uop\u0107e nisu imale nikakav utjecaj na rad \u00a0Pari\u0161ke mirovne konferencije (19. srpnja 1946.- 16. listopada 1946.[2]<\/strong><\/a>) Teme konferencije\u00a0 bile su razgrani\u010denje Italije s Jugoslavijom i nacrt statuta Slobodnog Teritorija Trsta (STT-a).<\/em><\/p>\n

Zapadni \u00a0saveznici nisu bili naklonjeni Jugoslaviji, \u00a0odbojan dojam ostavljale su surove poslijeratne \u00a0likvidacije\u00a0 \u201enarodnih neprijatelja\u201c , \u201ekolone smrti nakon Bleiburga \u201c, ukidanje politi\u010dkih stranaka, namje\u0161teni izbori u jednostrana\u010dkoj\u00a0 \u201epartijskoj \u00a0dr\u017eavi\u201c, netolerantnost prema Katoli\u010dkoj crkvi i su\u0111enje kardinalu Stepincu u listopadu 1946. Englezi su bili revoltirani pogubljenjem \u00a0\u010detni\u010dkoga vo\u0111e generala Dra\u017ee Mihajlovi\u0107a, Amerikanci zbog ru\u0161enja dvaju ameri\u010dkih zrakoplova iznad Jugoslavije koji su letjeli iz Be\u010da u Udine u kolovozu 1946., a svi zajedno zbog obilnog pomaganja oru\u017ejem \u00a0partizanskog pokreta u Gr\u010dkoj i dr.<\/em><\/p>\n

Etni\u010dki sastav stanovni\u0161tva bio je kriterij za odre\u0111ivanje granice.<\/em><\/strong><\/p>\n

Jo\u0161 na Konferenciji u Londonu, u rujnu 1945., bilo je dogovoreno da se granica izme\u0111u Jugoslavije i Italije povu\u010de na osnovi etni\u010dkoga na\u010dela, \u00a0pa je imenovana komisija stru\u010dnjaka iz SAD-a, Sovjetskoga Saveza, Velike Britanije i Francuske sa zadatkom da obi\u0111e Istru i \u00a0Julijsku Krajinu.<\/em><\/p>\n

Crkveni statisti\u010dki podatci, iz mati\u010dnih knjiga, \u00a0bili su presudni, \u00a0kao dokaz da je\u00a0 hrvatsko i slovensko pu\u010danstva ve\u0107insko u Istri. Bo\u017eo Milanovi\u0107 \u00a0se kao neprijeporni autoritet me\u0111u istarskim sve\u0107enicima, osjetio pozvanim da jo\u0161 1938. uputi istarsko sve\u0107enstvo na prikupljanje podataka iz mati\u010dnih knjiga, jer je pretpostavljao da \u0107e pitanje opstanka hrvatskoga naroda u Istri, rje\u0161avati diplomacija, a ne ratna osvajanja.<\/em><\/p>\n

Pored\u00a0 istarskog sve\u0107enstva, skupina hrvatskih intelektualaca priredila je na francuskome jeziku zbirku dokumenata Cadastre National de l\u2019Istrie (d\u2019apr\u00e8s le Recensement du 1er Octobre 1945), prema kojima je u Istri (osim u gradu Puli) \u017eivjelo 62,22 % obitelji hrvatskoga i slovenskog podrijetla (26,28 % talijanskog podrijetla). Zbirku su priredili hrvatski intelektualci u Jadranskome institutu u Su\u0161aku Josip Rogli\u0107 (koordinator), R. Maixner, L. \u010cermelja, M. Gr\u017eeti\u0107, I. Puci\u0107, P. Skok i M. Deanovi\u0107.<\/em><\/p>\n

Savezni\u010dka komisija zatra\u017eila je sastanak sa istarskim sve\u0107enstvom koji se odr\u017eao 19. o\u017eujka 1946. Citiram izvadak iz knjige \u201cKatoli\u010dka crkva u komunisti\u010dkoj Hrvatskoj 1945. – 1980.\u201d. Miroslava Akmad\u017ee, prvo poglavlje;<\/em><\/p>\n

\"\"<\/a><\/div>\n

\u201cDne 19. marta 1946. do\u0161li su u Pazinu pred Komisiju to\u010dno u 22 i 45 te su ostali to\u010dno do 2 sata poslije pol no\u0107i sve\u0107enici Bo\u017eo Milanovi\u0107, Tomo Banko i Leopold Jurca kao pretstavnici hrvatskog istarskog sve\u0107enstva, organiziranog u \u201cZboru sve\u0107enika sv. Pavla za Istru\u201c<\/em><\/p>\n

Kod dugog stola sjedili su predstavnici Engleske, Ameri\u010dke, Ruske i Francuske Vlade. Bilo je u svemu 17 osoba, a pretsjedao je Englez. Nakon \u0161to su spomenuti sve\u0107enici dali ruku Delegatima i sjeli uz njih pro\u010ditali su spis o tajnosti ispitivanja.<\/em><\/p>\n

Pretsjednik Komisije pozdravio ih je i spomenuo taj spis te ih je upitao, koliko i koje sve\u0107enike pretstavlja \u201cZbor sve\u0107enika sv. Pavla za Istru\u201d. Pretsjednik Zbora Tomo Banko odgovorio je: 52<\/em><\/p>\n

Tada su sve\u0107enici iznijeli podatke da je \u00a0u Istri\u00a0 od svih \u017eupa i samostalnih kapelanija 75 % hrvatskih, 12 % talijanskih, i 13 % mje\u0161ovitih.<\/em><\/p>\n

Iz zapisnika maratonske sjednice odr\u017eane u Pazinu 22. i 23. o\u017eujka 1946. vidi se da je Josip Rogli\u0107, nastupaju\u0107i kao predstavnik \u201eJadranskog instituta\u201c, obja\u0161njavao prisutnima da su popisiva\u010di bili sve\u0107enici i u\u010ditelji, ali je naglasio: \u201eKoliko je god bilo mogu\u0107e, upotrebljavali (smo) sve\u0107enike, jer su oni du\u017ee u mjestima od u\u010ditelja\u201c<\/em><\/p>\n

Obilazak Savezni\u010dke komisije po Istri iskoristili su i istarski Talijani, kako bi se probili sa svojim \u017eeljama do Saveznika, \u010dime je naru\u0161ena jugoslavenska propaganda o jedinstvenoj potpori i Talijana i Hrvata priklju\u010denju Jugoslaviji. Primjerice, u mjestu Gali\u017eana kraj Pule, Talijani su tajno tiskali i podijelili letak na engleskom jeziku kojim mole Saveznike za izbavljenje od jugoslavenske okupacije.<\/em><\/p>\n

Sve\u0107enici Tr\u0161\u0107ansko-koparske biskupije: Bo\u017eo Milanovi\u0107, Hrvat, i Anton Pi\u0161\u010danec, Slovenac, sudjelovali su u radu jugoslavenske delegacije od po\u010detka svibnja do kraja lipnja 1946. Bo\u017eu Milanovi\u0107a je primio pari\u0161ki nadbiskup kardinal Souhard, za kojega se nakon toga pro\u010dulo da podupire zahtjev za pripojenje Istre Jugoslaviji. Vije\u0107e ministara (SAD, SSSR, Francuska i V. Britanija) na \u010detvrtoj konferenciji u Parizu 1. srpnja 1946. donijelo je odluku da \u0107e Jugoslaviji pripasti sav teritorij isto\u010dno od tzv. francuske crte razgrani\u010denja, tj. \u010ditava Istra osim Buj\u0161tine i Slovenskog primorja, koje \u0107e pripasti Slobodnom Teritoriju Trsta (STT).<\/em><\/p>\n

Ugovor o miru s Italijom potpisan je 10. velja\u010de 1947. u Parizu. U ime Jugoslavije Ugovor je potpisao ministar vanjskih poslova Stanoje Simi\u0107. Uz potpis je prilo\u017eio izjavu da se Jugoslavija ne odri\u010de svojih prava na etni\u010dku granicu. Na temelju toga Ugovora Italija je\u00a0 vratila Jugoslaviji (gotovo \u010ditavu Istru, Rijeku, Cres, Lo\u0161inj, dio slovenskoga primorja, Zadar, Lastovo, Palagru\u017eu), \u00a0Gr\u010dkoj (otoke Dodekanez) i \u00a0odrekla se svojih afri\u010dkih posjeda.<\/em><\/p>\n

I gle za \u201edivno \u010dudo\u201c svi me\u0111unarodni ugovori, nalaze se na slu\u017ebenim stranicama Istarske \u017eupanije[3]<\/strong><\/a>\u00a0, \u00a0pa tako i \u00a0Ugovor o miru s Italijom (Treaty of Peace with Italy), potpisan u Parizu 10. velja\u010de 1947. godine, stupio na snagu 15. rujna 1947. godine.<\/em><\/p>\n

Ukaz o ratifikaciji Ugovora o miru s Italijom (\u201cSlu\u017ebeni list Federativne Narodne Republike Jugoslavije\u201d broj 74. od 29. 8. 1947.).<\/em><\/p>\n

\u017dupan Boris Mileti\u0107 ih o\u010dito\u00a0 nije pro\u010ditao!<\/em><\/strong><\/p>\n

U svom obra\u0107anju \u017eupan Boris Mileti\u0107 \u00a0nije ni spomenuo Pari\u0161ku mirovnu konferenciju, ni istarsko sve\u0107enstvo, ve\u0107 samo svoje ideolo\u0161ke floskule (odluka \u00a0ZAVNOH-a)<\/em><\/p>\n

Izaslanica hrvatskog predsjednika Melita Muli\u0107<\/strong>\u00a0ustvrdila je kako su pazinske odluke me\u0111u najva\u017enijim politi\u010dkim i dr\u017eavnopravnim dokumentima hrvatske povijesti.<\/p>\n

Izaslanica predsjednika Melita Muli\u0107 treba u\u010diti povijest<\/em><\/strong>. I za nju vrijedi obrazlo\u017eenje upu\u0107eno \u017eupanu Mileti\u0107u.<\/em><\/p>\n

Najva\u017eniji dokument je Pari\u0161ki mirovni ugovor s Italijom potpisan 10.velja\u010de 1947., ratificiran i deponiran u UN 15. rujna 1947. godine.<\/em><\/p>\n

Winston Churchill je u svom brzojavu generalu Haroldu \u00a0Alexanderu, povodom Titova zauzimanja Trsta u svibnju \u00a01945. \u00a0posebno naglasio; \u00a0<\/em><\/p>\n

\u201eNe dolazi u obzir da pravite s njime ikakav sporazum o prisadinjenju Istre ili bilo kojega dijela predratne Italije njegovoj \u2018Novoj Jugoslaviji\u2019. O sudbini toga dijela svijeta \u00a0rje\u0161avat \u0107e se za mirovnim stolom, i Vi svakako treba da mu to stavite do znanja.\u201c\u00a0 Identi\u010dno gledi\u0161te imao je i ameri\u010dki predsjednik Harry Truman.<\/em><\/p>\n

Prema tome Melita Muli\u0107, pazinske odluke su u me\u0111unarodnom pravu\u00a0 bezvrijedan dokument!<\/em><\/p>\n

Ada Damjanac,\u00a0<\/strong>potpredsjednica Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista Republike Hrvatske i predsjednica Saveza udruga antifa\u0161ista Istarske \u017eupanije, podsjetila je na povijesna doga\u0111anja. Naglasila je da je Istra u Drugom svjetskom ratu dala 17.000 \u017ertava. Stradalo je mnogo civila, staraca, \u017eena i djece. \u010cak 21.500 ljudi poslano je u koncentracijske logore, a vi\u0161e od 8.000 nije se vratilo. Istra je dala i deset narodnih heroja.<\/p>\n

Mi smo htjeli svoju dr\u017eavu koju smo i dobili zahvaljuju\u0107i Titu i partizanima, a koju su na\u0161i branitelji sa\u010duvali\u2026<\/p>\n

Na\u017ealost herojsku borbu istarskih te\u017eaka i radnika KPJ je oblatila i poni\u0161tila neselektivnim i masovnim likvidacijama njima nepodobnih, nakon zavr\u0161etka 2. svjetskog rata, me\u0111u kojima su likvidirani mnogi istarski narodnjaci. Kao primjer navodim Antuna Milovana,\u00a0 iz sela Re\u017eanci (30. o\u017eujka 1907. \u2013 22. o\u017eujka 1945.), naprednog seljaka, istarskog\u00a0 narodnjaka kr\u0161\u0107anskog usmjerenja, suradnika i prijatelja istarskog sve\u0107enstva, naro\u010dito mons. Bo\u017ee Milanovi\u0107a, kojeg je \u010desto posje\u0107ivao u Trstu i donosio u Istru kalendare i tisak na hrvatskom jeziku, antifa\u0161ist i antikomunist, mu\u010denik i \u017ertva\u00a0 komunizma Bio je izrazito hrvatski orijentiran i kao vjernik\u00a0 nije podupirao komunisti\u010dku\u00a0 ideologiju, te je zbog povezanosti sa sve\u0107enstvom bio likvidiran i ba\u010den u jamu.<\/em><\/p>\n

Protuustavna retorika po kojoj se Tito i partizani trpaju u temelje dr\u017eave Hrvatske,\u00a0<\/em><\/strong>potpuno pogre\u0161no i zlonamjerno\u00a0tuma\u010denje Domovinskog rata u kojem su se \u00a0Hrvatska i Istra oslobodili \u00a0od Titove Jugoslavije.<\/strong><\/em><\/p>\n

Ne mije\u0161ajte NOB i Domovinski rat, jer su sasvim razli\u010ditog karaktera i ciljeva.<\/em><\/strong><\/p>\n

NOB je bio rat za Jugoslaviju! Socijalisti\u010dka revolucija za socijalisti\u010dku dr\u017eavu, sa jednom partijom na vlasti i totalitarnom diktaturom, kultom li\u010dnosti J.B. Tita.<\/em><\/strong><\/p>\n

Domovinski rat je Hrvatska vodila protiv JNA, protiv Jugoslavije i Srbije za samostalnu demokratsku Hrvatsku.<\/em><\/strong><\/p>\n

Degutantno je zastupati\u00a0 mrtav jugoslavenski sustav vrijednosti\u00a0 koji je propao skupa sa Jugoslavijom! Jugoslavije vi\u0161e nema, nema je na nijednoj karti svijeta. Skupa s njom nestale su i tekovine NOB-a, nestao je lik i djelo \u201edruga Tita\u201c a pobije\u0111ena je\u00a0 i njegova JNA!<\/em><\/p>\n

Sramotnom\u00a0 i podlom demagogijom<\/em><\/strong>\u00a0poni\u017eavaju \u00a0hrvatske branitelje i postavljaju se iznad njih.\u201c Tito i partizani su donijeli slobodu, a hrvatski branitelji su je sa\u010duvali.\u201c\u00a0 Sramotno krivotvorenje povijesti!<\/em><\/p>\n

Kakvu su to slobodu donijeli, klanjem sve\u0107enika i punjenjem fojbi istarskim\u00a0 Hrvatima?<\/em><\/p>\n

Hrvatski narod se referendumom izjasnio da ne \u017eeli \u017eivjeti u Titovoj Jugoslaviji<\/em><\/strong>\u00a0sa masovnim odazivom od 83,56 % bira\u010da, njih 94,17 % \u00a0izjasnilo se za slobodnu Hrvatsku. O \u010demu dakle govori Ada Damjanac?<\/em><\/p>\n

I ne samo to, Ustavnom odlukom od 8. listopada 1991. NN 53\/1991. Hrvatska je prekinula sve dr\u017eavno-pravne sveze sa SFRJ, pa je \u00a0SABA RH, kao sljednik SUBNOR-a osnovanog 16. svibnja 1948. protuustavna udruga.<\/em><\/p>\n

Da u Hrvatskoj funkcionira Pravosu\u0111e, koje bi trebalo \u0161tititi ustavni poredak RH, SABA RH bi bila u ropotarnici povijesti skupa sa Titom i partizanima.<\/em><\/p>\n

Lili Ben\u010dik\/hrvatskepravice\u00a0\u00a0<\/em>
\n<\/em><\/p>\n

Poveznica: https:\/\/hrvatskepraviceblog.com\/2025\/10\/28\/krivotvorenje-povijesti-na-proslavi-dana-istarske-zupanije-na-svecanoj-sjednici-zupanijske-skupstine-u-pazinu-25-rujna-2025\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

[1]<\/a>\u00a0https:\/\/radio.hrt.hr\/radio-pula\/vijesti\/obiljezava-se-dan-istarske-zupanije-12351332<\/a><\/p>\n

[2]<\/a>\u00a0https:\/\/core.ac.uk\/download\/pdf\/33255888.pdf<\/a><\/p>\n

[3]<\/a>\u00a0https:\/\/web.archive.org\/web\/20180825212535\/https:\/\/www.istra-istria.hr\/index.php?id=2885<\/a><\/p>\n

\n
\n
<\/div>\n
\n
\n
<\/div>\n
\n

\n

\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dan Istarske \u017eupanije je podsje\u0107anje na povijesne takozvane\u00a0[1]Pazinske odluke iz rujna 1943., kojima je Istra vra\u0107ena pod okrilje Hrvatske, odnosno pripojena matici zemlji. Ma koje odluke ZAVNOH-a, koje Pazinske odluke? Potpuno neva\u017ene! To je povijesna la\u017e. Istra je pripojena Hrvatskoj Mirovnim ugovorom sa Italijom sklopljenim na Mirovnoj\u00a0 konferenciji\u00a0 u Parizu 1946. – 1947. Istarski \u017eupan […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10,1],"tags":[4873,288,4869,4871,1624,22,3099,4874,4872,4875,4870,2083],"class_list":["post-27787","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-iz-drugih-medija","category-novosti","tag-antun-milovan","tag-bozo-milanovic","tag-dan-istarske-zupanije","tag-istarski-zupan-boris-miletic","tag-istra","tag-lili-bencik","tag-lili-bencik-hrvatskepravice","tag-melita-mulic","tag-miroslav-akmadza","tag-pariski-mirovni-ugovor-s-italijom","tag-pazinska-odluka","tag-zavnoh"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/27787","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=27787"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/27787\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27795,"href":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/27787\/revisions\/27795"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=27787"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=27787"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=27787"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}