{"id":32023,"date":"2026-05-14T10:25:12","date_gmt":"2026-05-14T08:25:12","guid":{"rendered":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/?p=32023"},"modified":"2026-05-14T11:15:13","modified_gmt":"2026-05-14T09:15:13","slug":"tko-je-lili-bencik-urednik-i-kreator-bloga-hrvatske-pravice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/tko-je-lili-bencik-urednik-i-kreator-bloga-hrvatske-pravice\/","title":{"rendered":"Tko je Lili Ben\u010dik, urednik i kreator bloga Hrvatske pravice?"},"content":{"rendered":"
\"Lili<\/a>
Lili Ben\u010dik<\/figcaption><\/figure>\n

Nisam povjesni\u010dar po struci, ali je povijest Istre pro\u017eeta u mojoj\u00a0 obitelji i obitelji mog supruga<\/span><\/h3>\n

Mi, na\u0161i djedovi i bake i na\u0161i roditelji, mi smo tu povijest \u017eivjeli i imali sre\u0107u da \u010dujemo \u017eivo svjedo\u010denje iz prve ruke. Kroz na\u0161e obitelji pro\u0161la je povijest Istre 20 . i 21. stolje\u0107a, i upravo kroz \u017eivo svjedo\u010denje ja pi\u0161em o povijesti Istre.<\/p>\n

Obrazlo\u017eit \u0107u \u0161to kra\u0107e mogu: Moj Nono ro\u0111en 1893. godine, je istarski Hrvat potomak Hrvata koji su naselili Istru u 17. stolje\u0107u, na podru\u010dje Krnice i Mutvorana, nakon \u0161to je skoro ostala bez stanovnika koje je pokosila kuga. Slu\u017eio je KUK mornaricu, nau\u010dio njema\u010dki, pisati i \u010ditati. Bio je vezan uz Katoli\u010dku crkvu, istarski narodnjak. Sudionik je Pro\u0161tinske bune.<\/p>\n

U knjizi \u201ePro\u0161tina 1921\u201c Spomenuo ga je prof. Miroslav Berto\u0161a<\/p>\n

Biblioteka Istarski mozaik, Pula, 1972.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Moja prabaka, Fuma, njegova mama bila 1915. godine internirana u Moravsku, tamo joj je umrlo dvoje djece. Vratili su se 1918. godine u svoje selo u opusto\u0161ene ku\u0107e i tri godine neobra\u0111ivanu zemlju. Mu\u0161ki dio obitelji se vratio iz rata, a onda ih je mnoge pokosila \u0161panjolska groznica. Povratnici su na velikom kri\u017eanju ceste od Mar\u010dane prema\u00a0 Krnici i Raklju s jedne strane i prema selu \u0160egoti\u0107i sa druge strane (danas prema Dugoj Uvali) koje se zove KRI\u017d, podigli veliki kameni kri\u017e u znak zahvalnosti Bogu \u0161to su se \u017eivi vratili ku\u0107ama.<\/p>\n

Koliko\u00a0 hrvatskih povjesni\u010dara znade za ovu patnju istarskih Hrvata od 1915. – 1918. godine? Vjerojatno nitko ili malo. A ja znam od djetinjstva kroz pri\u010du mog nona. Nitko njih nije pitao \u017eele li oti\u0107i ili ne. Vlast je tako odlu\u010dila misle\u0107i da \u0107e za\u0161tititi stanovni\u0161tvo od ratnih operacija iskrcavanja sila Antante na jug Istre. Prisilna\u00a0 deportacija stanovnika ju\u017enog dijela istarskog poluotoka u Ju\u017enu Austriju, Moravsku i \u010ce\u0161ku, provedena je 1915. godine. U samo tjedan dana ju\u017enu Istru moralo je napustiti 60 000 ljudi. Do logora su putovali\u00a0 u zatvorenim sto\u010dnim vagonima. Samo do austrijske granice putovali su \u010dak tri dana. Lo\u0161i uvjeti u barakama, lo\u0161a hrana, zima i bolesti, pokosili su 10 000 Istrana koji se nisu vratili svojim ku\u0107ama.<\/p>\n

Da se ne zaboravi ovaj egzodus pridonijeli su Ivan Zuccon, koji je ulo\u017eio nadljudske napore da im pobolj\u0161a uvjete \u017eivota. Zatim Joso Defran\u010deski iz Li\u017enjana koji je sje\u0107anja zapisao u listovima Istarska rije\u010d i Istra i u knjizi o vlastitoj nakladi, pa vele\u010dasni Lucijan Feren\u010di\u0107, koji je 1973. godine napisao znanstveni rad koji je nezaobilazan u razumijevanju evakuacije od 1915. do 1918. godine, doktorsku disertaciju Pore\u010dko-puljska biskupija za vrijeme biskupa Trifuna Pederzollija (1913. \u2013 1941.) i Andrej Bader u knjizi Zaboravljeni egzodus 1915.-1918.,\u00a0 ali on je opisao patnje stanovni\u0161tva, samo za podru\u010dje Li\u017enjana, Medulina, Pomera i Premanture.<\/p>\n

I kada su se vratili podigli su taj veliki zavjetni kameni kri\u017e na KRI\u017dU, 1947. godine\u00a0 komunisti su ga sru\u0161ili. Sada smo mi potomci djedova koji su postavili kri\u017e osnovali udrugu KRI\u017d i vratit \u0107emo\"\"<\/a> kri\u017e, unato\u010d protivljenju potomaka onih \u010diji su djedovi kri\u017e sru\u0161ili.<\/p>\n

Djed i baka po mami moga supruga\u00a0 napustili su Istru (Rijavac kraj Pazina) u prvom egzodusu istarskih Hrvata, kada je Istra Rapalskim ugovorom 1920. godine pripala Italiji. Oti\u0161li su u Vi\u0161njevac, kraj Osijeka. U tom prvom istarskom egzodusu Istru je napustilo od 50 – 60 000 Hrvata i odselilo najvi\u0161e u Zagreb, Osijek, Suboticu, ali i u \u0160vedsku, Sjevernu i Ju\u017enu Ameriku.<\/p>\n

Suprug od moje tete, mamine sestre bio je unova\u010den u talijansku vojsku i za Talijane ratovao u Abesiniji (Etiopiji). Osamdesetih godina Talijani su priznali nova\u010denje Istrana u talijansku vojsku i dodijelili im tzv. talijanske mirovine, oko kojih se ne mali broj nasljednika \u017eestoko posva\u0111ao.<\/p>\n

Najstarija mamina sestra bila je u partizanima, \u0161to je mog nona spasilo da ga partizani ne bace u fojbu, jer je za vrijeme Italije imao butigu (trgovinu) u selu (bogat seljak). Poslije je ta teta stradala u Informbirou.<\/p>\n

Srednja sestra moje mame je u drugom egzodusu, nakon \u0161to je Istra 1947.godine pripala FNRJ, oti\u0161la u Italiju skupa sa oko 200 000 Istrana i Primoraca, ne samo Talijana, koji nisu htjeli ostati \u017eivjeti u komunizmu.<\/p>\n

Moja mama morala je poha\u0111ati\u00a0 talijansku \u0161kolu, gdje djeca ni me\u0111usobno nisu smjeli govoriti svojim materinjim jezikom, ve\u0107 bi za to dobivali \u0161ibom packe po rukama.<\/p>\n

Otac moga supruga, moj svekar, pro\u0161ao je cijeli Kri\u017eni put od Bleiburga do Ki\u010deva u Makedoniji. Nikada o tomu nije pri\u010dao, ve\u0107 nam je omama, baka mog supruga pri\u010dala nakon 1990. godine i pokazala slike koje je tolike godine krila.<\/p>\n

Sahranjena je na Aninom groblju u Osijeku!<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

<\/figure>\n

Kao dijete 50-ih godina slu\u0161ala sam pri\u010de kod ognji\u0161ta o jamama, fojbama, jer je jedna od njih Golubin\u010dina izme\u0111u Krnice i Raklja bila blizu Cokuni, pa su seljani pri\u010dali kako se \u0161irio nesnosan\u00a0 smrad oko jame u koji su partizani bacili njema\u010dke zarobljenike i nepodobne stanovnike, uglavnom iz privatne osvete. \u010cak se u Raklju pojavio i tifus, jer su podzemne vode bile zaga\u0111ene. To mi je pri\u010dao \u010dovjek\u00a0 iz Raklja, koji je kao dijete pre\u017eivio tifus.<\/p>\n

Jo\u0161 u djetinjstvu \u010dula sam za partizansku bolest (mnogi od vas niste ni \u010duli za taj pojam). Moja mama radila je kao bolni\u010darka i vidjela kada bi doveli ljude sa napadima, koje su kasnije prozvali partizanska bolest. Te bi odmah svezali u lu\u0111a\u010dku ko\u0161ulju i smjestili na psihijatriju, a medicinskom osoblju je strogo bilo zabranjeno o tomu pri\u010dati. Danas te simptome zovu PTSP, a tada su od njega obolijevali oni partizani koji\u00a0 nisu mogli nositi na savjesti masovne likvidacije. Iako je ve\u0107ina tih partizanskih egzekutora cijeli \u017eivot mudro \u0161utjela, bilo je i onih kojima je proradila savjest pa su oboljeli.<\/p>\n

Takva\u00a0 je povijest mnogih istarskih obitelji, moj nono je \u017eivio u tri dr\u017eave, mada je \u017eivio u svom selu, koje je napustio samo kada je bio u KUK mornarici.<\/p>\n

I jedna zanimljivost iz\u00a0 povijesti moje obitelji. Na fotografiji je moj nono (djed) Ivan Cukon, kao mornar Austro-ugarske mornarice\u00a0 1916. godine. U ono\u00a0 vrijeme vojni rok je trajao 4 godine. Moj\u00a0 unuk Matija koji u Zagrebu studira povijest i arheologiju, na\u0161ao je svog prapradjeda na popisu vojnika u Dr\u017eavnom arhivu u Trstu.<\/p>\n

\"\"<\/figure>\n

Ime i prezime pi\u0161e na talijanskom jeziku. Iako je u Ustavu AU od 1867 definirana ravnopravnost jezika u Austro-Ugarskoj monarhiji, u primjeni nisu uspjeli rije\u0161iti jezi\u010dno pitanje. Dokumenti su na njema\u010dkom i talijanskom jeziku.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Ivan Cukon Volar i moja mama Marija, zvali su je Marica Volarova…<\/figcaption><\/figure>\n

Moja mama \u017eivjela je u tri dr\u017eave, mada se nije makla iz Istre. Oni su najmanje krivi za tragedije koje su im bile nametnute, ali su usprkos svemu sa\u010duvali svoj identitet, svoj\u00a0 hrvatski jezik, svoje \u010cA i svoju katoli\u010dku vjeru.<\/p>\n

Izvor: https:\/\/hrvatskepraviceblog.com\/2026\/05\/13\/tko-je-lili-bencik-urednik-i-kreator-bloga-hrvatske-pravice\/<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/figure>\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nisam povjesni\u010dar po struci, ali je povijest Istre pro\u017eeta u mojoj\u00a0 obitelji i obitelji mog supruga Mi, na\u0161i djedovi i bake i na\u0161i roditelji, mi smo tu povijest \u017eivjeli i imali sre\u0107u da \u010dujemo \u017eivo svjedo\u010denje iz prve ruke. Kroz na\u0161e obitelji pro\u0161la je povijest Istre 20 . i 21. stolje\u0107a, i upravo kroz \u017eivo […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[5720,4186,5721,1624,5717,5716,5715,5718,5719],"class_list":["post-32023","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti","tag-1947-godine-komunisti-su-ga-srusili","tag-fojbe","tag-internacija-u-moravsku","tag-istra","tag-kuk-mornarica","tag-ljiljana-lili-bencek","tag-prof-miroslav-bertos","tag-prostina-1921","tag-zavjetni-kameni-kriz-na-krizu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/32023","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=32023"}],"version-history":[{"count":16,"href":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/32023\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32042,"href":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/32023\/revisions\/32042"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=32023"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=32023"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/viktimologija.com.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=32023"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}