NIJE ZABORAVLJEN…
U spomen na 97. rođendan… 14. rujna 2025. godine…
Prof. dr. sc. Zvonimir Šeparović, (1928. – 2022.) profesor emeritus, viktimolog, čovjek koji se bavio žrtvom osnovao je Svjetsko viktimološko društvo (1979.), Jugoslavensko viktimološko društvo (1985.) i Hrvatsko žrtvoslovno društvo (1991.); priredio Peti svjetski kongres viktimologa u Zagrebu (1985.); objavio među prvima u svijetu i prvi i do sada jedini u bivšoj državi i u Hrvatskoj knjige na hrvatskom i engleskom jeziku o Viktimologiji – Studijama žrtve; od 1998. organizirao je sedam hrvatskih žrtvoslovnih kongrese o čemu je uredio i objavio sedam zbornika radova na 5.067 strana: HRVATSKI ŽRTVOSLOV I. (1998), HRVATSKI ŽRTVOSLOV II. (2000), DA SE NE ZABORAVI, Vukovar 2001. (2002), O ŽRTVAMA JE RIJEČ, Zagreb, (2006), O ŽRTVAMA U RATU I U MIRU (2008), ŽRTVA ZNAK VREMENA (2011), VRIJEME ŽRTVE (2015), PAMĆENJE I POVIJESNA ISTINA O ŽRTVAMA (2018)
ŠKOLOVANJE:
Školovao se u Blatu, Dubrovniku i Splitu gdje je maturirao, na Pravnom fakultetu u Zagrebu gdje je diplomirao i magistrirao pravo, na Sveučilištu u Ljubljani gdje je doktorirao pravne znanosti.
Specijalizirao je iz Međunarodnog kaznenog prava kao stipendist Humboldtove Zaklade u Max-Planck – Institutu za strano i međunarodno kazneno pravo, u Freiburgu, Njemačka i iz Viktimologije kao stipendist Fulbrightove Zaklade u Warrensburgu, Sjedinjene Američke Države.
KNJIGE I ZNANSTVENI RADOVI:
Objavio i uredio više knjiga i velik broj znanstvenih radova u područjima: kaznenog prava, viktimologije, ljudskih prava, medicinskog prava i etike, iseljeništva, demografije, politike, međunarodnih odnosa i dr.
Glavni su mu radovi objavljeni 1988 u zbirci od šest knjiga, kao
SABRANA DJELA:
Pojave i odgovornosti
Zaštita čovjeka i njegovih vrijednosti
Kriminologija i socijalna patologija
Sigurnost i odgovornost u prometu
Granice rizika – etički i pravni problemi medicine(III izdanje 1998.)
Viktimologija – studije o žrtvama (III. izdanje 1998.)
Knjiga: Kazneno izvršno pravo i uvod u penologiju, Zagreb, 2003.,
Uredio knjigu na engleskom jeziku DOCUMENTA CROATICA o ratu protiv Hrvatske.
Uredio je osam zbornika radova od Prvog do Sedmog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa:
Dao prevesti i uredio dva izdanja KORČULANSKOG STATUTA IZ 1214. godine i.
ZBORNIK RADOVA O KORČULANSKOM STATUTU, JAZU, Pravni fakultet Zagreb i Split, 1989.
Napisao i priredio knjige:
OD SYDNEYA DO SAN FRANCISCA o rasutosti/dijaspori mještana Blata na Korčuli diljem svijeta(1982)i
DUHOVNI I SVJETOVNI OBZORI BLATA NA KORČULI povodom 200. obljetnice Svete Vincence u Blatu na Korčuli. (1995.)
Najnovije knjige:
HRVATSKA TUŽBA protiv Jugoslavije (Srbije i Crne Gore), (2014)
HRVATSKE VELEIZDAJE II. Josipović, Mesić, Pusić, Pupovac, Milanović, Lončar, Teršelič i C. Bildt (2015.)
Etička osuda Tita i njegovih sljedbenika, HNES, Zagreb, 2015.
LUSTRACIJA, rasvjetljavanje nasljeđa bivšeg totalitarnog komunističkog režima, Zagreb, 2016.
RADOVI NA STRANIM JEZICIMA
Victimology Study of Victims, Tiskara „Zagreb“ i Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, (1985), str. 260.
Die Behnadlung der Unterlassungsdelikte in Jugoslawien, Zeitschrift fur die gesammte Strafrechtswissenschaft 77. Band, (1965), Heft I, str. 149-167.
Victimology – Study of Victims, Tiskara „Zagreb“ i Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, (1985), Die Untersuchungshaft im deutschen, ausländischen und internationalen Recht (Jugoslawien), Rechsvergleichende Arbeit von Mitarbeitern und Korrespondenter des Max-Planck-Institut für ausländischer und internationales Strafrecht in Freiburg im Br., L. Rohrscheid V Bonn, 1971.
Verkehrsdelikte von Ausländern, Rev. int. de Droit Penal, 3/4: str. 313-338., 1971.
Literaturbericht: Jugoslawien, Zeitschrift für die gesamte Strafrechtswissenschaft, 80. Band Heft 2, 1968.
Die Bewertung der Trunkenheit im Strafrecht, Zeitschrift für Verkehrsrecht, 9:1969, 225-251.
Alkohol im Strassenverkehr – einige kriminologische Probleme, „Blutalkohol“, Vol. 7. No. 6. Nov. (1970), 449-454.
Victimology: A New Approach in Social Sciences, (Part 1) Vol. 1 (1982), Nr. 1, str. 18-34., 51, Victimology Newsletter.
Victim and Law Enforcement (Part 2), Victimology, Newsletter, Vol. 2 (1982), Nr. 2, str. 100-113.
Yugoslavia, objavljeno u: „International Handbook od Contemporary Developments in Criminology, Europe, Africa, The Middle East, and Asia“ (edited by E. H. Johnson), Grenwood Press, Westport, London, (1983), str. 629-661.
Victimology and Medicine, Medicine and Law, (1983), 2: 117-130.
Compulsory Hospitalization and Human Rights, The American Journal of Social Psychiatry, Vol. 11. Nr. 4, New York, (1982), str. 49-52.
The Prevention of Deviant Behavior: Social Control and the Role of the Victim (Some Yugoslav Experiments and Experiences), u Prevention abweichenden Verhaltens – Massnahmen der Verbeugung und Nachbetreuung (Hrsg. H. Kury), C. Haymans V, Köln, (1982), str. 294-307.
Wissenschaft und Universität im europeischen Aufbruch, Die neue Architektur Europas, Reflexionen in einer bedrohten Welt, Wolfgang Mantl (Hg.) Bohlau Verl. Wien, Koin, Graz, (1991), str. 164-169.
The Position of the Victim within the Framework of the Criminal Justice System in Yugoslavia, Changing Victim Policy: The United Nations Victim Declaration and Recent Developments in Europe, Report on the Meeting of an ad hoc Expert Group Meeting, Helsinki, (1988), (koautor Ivo Josipović) HEUNI, Helsinki (1989), str. 157-168.
Politik und Universität nach dem Zweiten Weltkrieg, u Geist und Wissnschaft im politischen Aufbruch Mitteleuropas, beitrage zum Oesterreichischen Wisenschafttagung (1990), Wien, Koeln, Graz, str. 143-15.
Victimology: A New Approach in the Social Sciences, objavljeno u: “Victimology: A New Focus”, Vol. I Theoretical Issues in Victimology, (ed. I. Drapkin-E. Viano), Lexington Broks Toronto, London (1974), str. 15-25.
Some Reflections on the Victim, Law Enforcement, and the Rights of the Victim in the United States of America, objavljeno u: „Victimology: A New Focus, Vol. II Society’s Reaction to Victimization“, Lexington Books, Toronto, London (1974), str. 29-41.
Diskussion: Section III: Compensation on the Victims of Criminal Acts.
XI Congres intern, de droit penal, (1974), Budapest: Compte rendu traveaux scientifiques des sections du Congres, str. 240-253.
Domestic Violence, Incidence-Causes-Solutions, objavljeno u knjizi Z. Separovic – W. Jamieson, editors: Domestic Violence, Selected papers given at the International Workshop on Domestic Violence 1988, at the Interuniversity Centre Dubrovnik, (1988), str. 160.
Zrtev in družba, nekaj vprašanj postavljenih z napretkom medicine, (referat podnesen na 2. međunarodnom viktimološkom simpoziju u Bostonu, SAD, 1976.), Revija za kriminalistiko in kriminologijo 4 (1976), 235-241.
Viktimologija – nov pristop v druzbenih znanostih, Revija za kriminalistiko in kriminologijo, 4: 1973., str. 293-300.
Victim-Ofender Interaction in Homicide, Festschrift fuer Gunter Blau zum 70. Geburtstag am 18. Dezember 1985., Walter de Gruyte, Berlin, New York, (1985), pp.375-390.
Kazniva dejanja telesnih poskodb, Medicinski razgledi, 24 (1985), 5.
The Criminal Law Environmental Protection, Proceedings, (1981), pp. 301-314.
Political Crimes and the Death Penalty, Revue International de Droit Penal, 3-4 (1987), 755-765.
Victims of Abuse of Power and Human Rights – International Perspectives.
Victimology, Vol. II, Zagreb, 1989.
War and Croatian Cultural Identity, obj. u Documenta Croatica, (1992), str. 37-41.
UN Tribunal – Justice For The Victims?, Festschrift/Essays in Honor of Hans Joachim Schneider: Victimology at the Transition From the 20th to the 21st Century, Shaker Verlag, Moenchengladbach, (2000), pp. 327- 333.
The Victim Declaration: A Substantial Moral Victory for Victims of Crime and Abuse of Power, X. International Symposium on Victimology, Selected Symposium Proceedings: Beyond Boundaries, Research and Action for the Third Millenium, editor: Irvin Waller, Montreal (2000), pp. 277-283.
El Terrorismo Internacional y sus Victimas, Cuadernos de criminología Chile, 12 (2003), 85 – 98.
Abuso Sexual en Ninos Sobre prostitución, pornografía y trafico, Las Perspectivas Internacionales, Quadernos de criminoogia Chile, No. 12 (2003), 99-108.
A Testimonial From a Friend, pogovor knjizi One Eye Crying, Simún „Sam“ Sardelic, Autobiography, Mandurah, West Australia, (2004), pp. 277-279.
International Terrorism: Large-Scale Victimization, u Ewald-Turkovic (eds.), Large-Scale Victimization as a Potential Source of Terrorist Activities, Importance of Regaining Security in Post-Conflict Societies, The NATO Programme for Security through Science, OTAN, IOS Press, Amsterdam, Berlin, Oxford, Tokyo, Washington, DC, (2006), str. 20-30.
A Quarter Century of Victimology in Dubrovnik: A Personal View of People I Met, Fragments of Memories of Life and Work at Inter- University Centre Dubrovnik 1971-2007, Edited by Berta Dragicevic & Orjar Oyen, IUC Dubrovnik, (2009), pp. 139-144.
25 Years of Victimology in Dubrovnik, on the occasion of XXVth Post-Graduate Course on Victimology, Victim Assistance and Criminal Justice, IUC Dubrovnik, izd. Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Dubrovnik, (2009), str. 60.
UREDNIČKI RAD
Spomenica prof. Bogdanu Zlatariću, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 3-4: 1978.
Dr. Bogdan Zlatarić: Međunarodno krivično pravo, Prvi dio Rasprostranjenost represivne vlasti države, priredio, uvodne napomene i pogovor napisao: Profesor dr. Bogdan Zlatarić (1912-1977), Uz posthumno objavljivanje nedovršene knjige Međunarodno krivično pravo i Bibliografija važnijih radova prof. dr. Bogdana Zlatarića iz Međunarodnog krivičnog prava.
Zakon o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju s objašnjenjima, Zagreb, (1980), str. 299. (uredio zajedno s B. Skupnjak i M. Klepo).
Odgovornost u udruženom radu, Zbornik radova, Zagreb, 1981.
Odgovornost u informativnoj djelatnosti, Zbornik radova Savjetovanja o odgovornosti u informativnoj djelatnosti, Split (1978), Pravni fakultet Zagreb, „Zrinski“ Čakovec, 1978., I. i II. dio. Autor uvodnika, i glavnog referata: Odgovornost za javnu riječ, str. 5-20.
Istina – vrhovno načelo postupanja, Novinarstvo, 1-2: 1984; 51-53.
Sudskomedicinske i pravne aktualnosti, Zbornik radova, Pravni fakultet Zagreb i časopis Naša zakonitost „Zrinski“ Čakovec, (1978), I. i II. dio.
Korčulanski statut, grada i otoka Korčule iz 1214. godine, Statuta etLeges Civitatis et Insulae Curzulae, izd. JAZU, Pravni fakultet u Zagrebu, Pravni fakultet u Splitu i Skupština općine Korčula, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb – Korčula (1987), str. 228 (priredio i preveo Antun Cvitanić).
Zbornik radova znanstvenog skupa Statut grada i otoka Korčule iz 1214. godine, Izdavač Jugoslavensko viktimološko društvo i „Zagreb“ Samobor, Zagreb/ Samobor, (1989), str. 402.
Unutrašnja kontrola prometa, Zbornik radova Savjetovanja, Zagreb, (1989), str. 133 (u suradnji sa S. Matoš).
Nasilje u obitelji, Zbornik radova Međunarodne konferencije „Nasilje u obitelji“, održane u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku, Dubrovnik, (1988), str 200.
Viktimologija, časopis za pitanja stradanja ljudi, glavni i odgovorni urednik, 1-2/1990.
Žrtve i njihova prava, Viktimologija 1-2/90 str. 7-18.
OSTALI RADOVI (članci, predgovori, prikazi)
Homo faber ugrožen, Pravnik, pravna i društvena pitanja, 1-2/1971., str. 13-20
Smrtna kazna u svijetu nasilja, predgovor knjizi; M. Zuri: „Na smrt osuđeni“, „August Cesarec”, Zagreb, 1976.
Uoči značajne izmjene najstrože grane prava, pogovor knjizi B. Lacmanovića: „Od zločina do kazne, ideje i praksa u izradi novog jugoslavenskog krivičnog zakonodavstva“, „August Cesarec“, Zagreb, 1977.
Nadnica za zločin, predgovor knjizi D. Roebucka i W. Bruchett: „Kurve rata – o plaćenicima dana“, „August Cesarec“, Zagreb, 1979.
Krvna osveta kao običajno nepravo, predgovor u knjizi M. Zuri: „Krvna osveta u Kosovu“, „August Cesarec“, Zagreb, 1978.
Profesor dr Bogdan Zlatarić (1912-1977). Uz posthumno objavljivanje nedovršene knjige Međunarodno krivično pravo, u knjizi: B. Zlatarić: Međunarodno krivično pravo, uvod, Prvi dio: „Rasprostranjenost represivne vlasti države“, Informator, Zagreb 1979.
Krivična odgovornost u udruženom radu, Zbornik radova: „Odgovornost u udruženom radu“, Zagreb, (1981), str. 143-172.
Sigurnost prometa i društvena samozaštita (uvodni referat), Zbornik radova: „Prometna delinkvencija i društvena samozaštita“, izd. Pravni fakultet Zagreb, str. 1-58, Zagreb 1981.
Psihopatske (sociopatske) ličnosti i smrtna kazna, Pitanja, godina 4. listopad 1972., str. 2047-2060.
Medicinsko-pravni problemi i novo krivično zakonodavstvo u Jugoslaviji, Pravnik, Zagreb, (1975), 10/11, str. 42-56.
Medicinsko-pravna vprasanja in nova kazenska zakonodaja v Jugoslaviji Revija za kriminalistiko in kriminologijo, 3: 1975., str. 157-183.
Traumatizam djece u prometu (pravni, kriminološki i viktimološki pristup), Zdravstvo, 11-12/1980, 919-949.
O društvenoj funkciji psihijatrije. Naše teme, Zagreb 2:1977; str. 396- 406. (Okrugli stol naših tema pod istim naslovom). Presađivanje dijelova ljudskog tijela – krivičnopravni aspekti Tematski broj, „Transplantacija delova ljudskog tijela“, Okrugli stol 7-8. juna 1977. godine u Beogradu, u organizaciji Naučnog društva SR Srbije i časopisa „Pravni život“, 8-9; 1977.; str. 64-73. Interdisciplinarnost znanosti, obrazovanja i inovacija. (uredio s B. Jusic), napisao predgovor: „Uz početak interdisciplinarnih studija“, napisao i uvodni referat (s. B, Jusic): „Mogućnosti, granice i dometi interdisciplinarnosti”, „Uvod u nastavak rasprave“ (str. 9-18). Biblioteka: Interdisciplinarne studije (urednik Biblioteke: Z. Šeparović), Društvo psihologa Hrvatske, uz suradnju Pravnog fakulteta u Zagrebu,Zagreb, (1982), str. 274.
Pravno-medicinski aspekti otkrivanja nakaznih fetusa, u: Pravo na život i pravo na smrt, Jug, medicinska naklada, Zagreb, (1982), str. 31-46.
Žrtve i njihova zaštita – viktimološki pristup društvenoj samozaštiti, Bezbednost i društvena samozaštita. 4/1987., str 13-17.
Pravni aspekti zagađivanja životne sredine, Bezbednost i društvena samozaštita, 2/1988., str. 30-41.
Humanitet i grad, u Teologiji grada – zbornik radova (ur. S. Nimac), Izd. Franjevački samostan „Majke Božje Lurdske“, Zagreb, (1990), str. 41-49.
Sat i vrijeme, predgovor katalogu izložbe: Darko Sagrak, Satovi mjerači vremena i svjedoci epohe, od baroka do današnjih dana, Zagreb (1990), str. 3.
Neki novi problemi odgovornosti liječnika s osobitim obzirom na presađivanje dijelova ljudskog tijela i problem pristanka pacijenta, Symp. Orothinol. Ing 12,2/1977. 267-276.
Izmjene u krivičnom zakonodavstvu, objavljeno u „Zborniku izlaganja na tribinama uz 20. godišnjicu rada izdaje Društveni dom SSRNH Zagreb“, Zagreb, (1977), str. 92-98.
Ustav SFRJ ne pruža mogućnosti za donošenje saveznog zakona o transplantaciji organa, (Teze predočene Saveznom pravnom savjetu u raspravi o temelju za donošenje saveznoga zakona o transplantaciji), „Pravni život“ 8-9:1976; str. 57-63.
Drugi internacionalni viktimološki simpozij, (Boston, 5-11, rujna 1976).
Jugoslavenska revija za kriminologiju i krivično pravo 3: 1976; str. 421- 429.
Krivična djela ugrožavanja, Materijali XIV. Godišnjeg savjetovanja Jug, udruženja za krivično provo i kriminologiju, Jugoslavenska revija za kriminologiju i kriv. pravo, 4: 1975; str. 685-707.
Krivična djela protiv opće sigurnosti, „Prijedlog uz reviziju našeg krivičnog zakonodavstva“, Naša zakonitost 4: 1976; str. 36-55.
Krivična djela protiv zdravija ljudi (prijedlozi uz reformu krivičnog zakonodavstva), Naša zakonitost 7-8: 1976; str. 90-98.
Krivičnopravni problemi zaštite čovjekove okoline u SFRJ, referat u okviru XII. jugoslavensko-francuskih pravničkih dana na teme: „Pravno reguliranje zaštite čovjekove okoline“, Naša zakonitost 11-12; (1976), str. 5-13.
Sustav krivičnih sankcija u novom krivičnom zakonodavstvu, Pravnik 12/13, str.45-55.
Prošireno objavljeno i u Godišnjaku Pravnog fakulteta Banja Luka, 1, (1977), str. 199-212.
Politika suzbijanja kriminaliteta (Osnovi tzv. kriminalne politike), Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Spomenica prof. B. Zlataricu, broj 3-4, (1978), str. 229-240.
Život i rad profesora Bogdana Zlatarića (zajedno s F. Bacicem}, kao gore, str. 161-174.
Novo i staro u ljudskim pravima, Marksistička misao 3:1979, str. 18-28 (uvršteno i u knjigu Krivično pravo posebni dio li kao prilog). Žrtve nasilja, objavljeno u Zborniku radova: Krivičnopravni i kriminološki aspekti delikata nasilja, 1, Zagreb (1979), str. 18.
Kriminološka ekspertiza i prognoza, Godišnjak Pravnog fakulteta Banja Luka, 3/79. Nasilje u obitelji: pojave, uzroci, rješenja, Nasilje u obitelji, Dubrovnik, 1988.
Ostvarivanje uvjeta za međunarodno priznanje Hrvatske, Međunarodna politika, 62/91.
Postpenalna zaštita, Savjetovanje o parničnom postupku, Medulin 1971, Zagreb, 1972.
Potrebe, mogućnosti i organizacija kriminalističkog istraživanja, Naša zakonitost 38/84.
Pravo na jezik, Naša zakonitost 43/89.
Pregled i analiza rezultata istraživanja, Socijalna patologija u našem suvremenom društvenom razvitku, Zagreb, 1976.
Relevantnost nepoznatog kriminaliteta, na polju suzbijanja kriminala, Naša zakonitost 41/87.
Socijalno patološke pojave i socijalna patologija, Socijalna patologija u našem suvremenom društvenom razvitku, Zagreb, 1976.
Unutarnja kontrola i sigurnost prometa, Naša zakonitost 29/75.
Zaštita radnih odnosa u novom krivičnom zakonu, Naša zakonitost, 32/78.
Život doveden na rub, Revija za sociologiju, 21/90.
Žrtve i njihova prava, Viktimologija, 1-2/1990., str. 7-18.
(koautor G. Hersak), Pravo i etika u humanoj reprodukciji s posebnim osvrtom na problem side, mogućnost prenatalne transmisije i dijagnostike, Etika i pravo u humanoj reprodukciji, Zagreb, 90.
Djeca najnevinije žrtve, u Zborniku radova Djeca u ratu i Poslije rata, Osijek 1993.
Masovno silovanje – zločin protiv čovječnosti, u Masovna silovanja kao ratni zločin, Zagreb, (1993), str.7 do 11.
Korčulanski statut, uvodna riječ urednika uz drugo izdanje, Književni krug, Split, (1995), str. 5-15.
Korčulanski statut iz 1214. godine – prvi hrvatski statut velike univerzalne pravne i društvene vrijednosti, u Blato do kraja 18. st. Svezak I – Zbornik radova – Blato, (2003), str. 105-116.
Pravo na život, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, (HUKPP) 1/1997.
Zaštita žrtava rata u međunarodnom humanitarnom pravu, HUKPP 2/1997, str. 359-379.
Žrtve rata, u Zbornik radova Prvog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa: Hrvatski žrtvoslov, prva knjiga, Zagreb, (1998), str. 5-25.
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, u knjizi Dubravko Merlić, Slikom na sliku, Dual, Zagreb, (1994), str. 179-184.
Prominski čovjek, pogovor knjizi Petar Peko Cota: Svjedočenja, Biblioteka svjedoci povijesti, Croatiaprojekt, Zagreb (1994), str. 337-352.
Pravo na život: mjesto prava na život u klasifikaciji prava i sloboda čovjeka prema posljedicama njihova kršenja. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 1/1997, 3-22.
Vukovar – najdublja hrvatska rana, predgovor knjizi Tomislav-Grgo Antičić: Molitva za Vukovar-Preyer for Vukovar, Zbirka pjesama, Zagreb, (1998), 20-21.
Hrvatski franjevački žrtvoslov, Osvrt na opus dr. fra Petra Brezine iz žrtvoslovnog obzora, hrvatska obzorja, 2/1999, 269-284.
Najdublja hrvatska rana, u Zbornik radova Drugog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa: Da se ne zaboravi, Vukovar 2001, (2002), str.7-16.
Poklonimo se žrtvama Bleiburga, u 50 godina Bleiburga, Croatiaprojekt, Zagreb, (1995), str. 219 226.
Documenta Croatica. Bleiburška tragedija i Hrvatski Križni put, u Ivan J. Percela: Hrvatski Holokaust II, Zagreb, (2005), str. 122-134.
Žrtve su u temeljima naše Hrvatske, u Hrvatski žrtvoslov, Zbornik radova Prvog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa, Knjiga druga, Zagreb, (2000), str. 19-21.
Genocid nad hrvatskim ranjenicima, proslov knjizi: Milan Marušić, Žrtve komunističkih zločina u Zagrebu, svibanj 1945., Sljemenskim stratištima, Bolnica Brestovac i Gračani, Zagreb, (2001), str. 8 do 15.
Odabir Šuffayevih radova – pionirski i vrlo zahtjevan posao, u knjizi dr. Milan Šufflay, Izabrani eseji, rasprave, prikazi, članci i korespondencija, II. dio, izabrao Darko Sagrak, Zagreb, (2000), str. IX-XI.
* * *
Prof. Zvonimir Šeparović cijeli svoj život, svojim predanim radom, posvetio je malom čovjeku, koji je kroz stoljeća i stoljeća bio žrtva svih mogućih zala. Njegov predani rad prepoznalo je i Svjetsko viktimološko društvo. Bio je suosnivač Svjetskoga viktimiloškog (žrtvoslovnoga ) društva (World Society of Victimology) i njegov predsjednik od 1985. do 1989. godine. Republika Hrvatska nije imala sluha ni srca da ga sahrani u Aleji hrvatskih velikana na Mirogoju. Prvog Ministra vanjskih poslova u Hrvatskoj vladi od 1991. do 1992. godine, te Ministar pravosuđa od 1999. do 2000. godine, čovjek koji je puno pridonio priznanju Hrvatske, sahranila je njegova supruga Branka Šeparović s obitelji. Zato je u Aleji hrvatskih velikana, država sahranila Budimira Lončara, te Freda Matića na inicijativu Povjerenstva za dodjelu grobnog mjesta za ukop značajnih osoba, čiji je prijedlog Zagrebački holding, podružnica Gradska groblja prihvatio. Prijedlog da se isto tako oda priznanje prof. Šeparoviću je odbijen. Onima koji su donijeli takvu odluku, ovo ne služi na čast.
Da ne zaboravimo i ovo napomenuti: predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović uručila mu je odlikovanja i priznanja iz područja javnog djelovanja, a u prigodi obilježavanja Dana državnosti, dana 27. lipnja 2019.
Za izniman doprinos održanju i razvitku hrvatske državotvorne ideje, te neovisnosti, cjelovitosti i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske Redom Ante Starčevića odlikovan je profesor emeritus Zvonimir Šeparović.
Red Ante Starčevića dodjeljuje se: hrvatskim i stranim državljanima za doprinos održanju i razvitku hrvatske državotvorne ideje, uspostavom i izgradnjom suverene hrvatske države.
Dragi profesore, neka Vam je laka hrvatska zemlja koju ste toliko voljeli…
Do zadnjih dana svojega života nije odustajao od borbe za ljudska prava…
Iz neobjavljene knjige prof. dr. sc. Zvonimira Šeparovića – 19. poglavlje:
“Međunarodno priznanje Hrvatske“
* * *
Hrvatska ne slijedi Europu
“Hrvatska je kao kandidatkinja za članstvo u Europskoj zajednici bila obvezana prihvatiti europsku politiku izraženu u rezoluciji o europskoj savjesti i totalitarizmu, koja se odnosila na osudu nacizma i komunizma.
Rezolucija o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009. godine odredila je 23. kolovoza kao „Sveeuropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritativnih režima koji treba biti komemoriran s dostojanstvom i nepristranošću“, ali se ta obveza u Hrvatskoj službeno sustavno ignorira.
Ista je sudbina i sa najnovijom Rezolucijom „Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe“ od 19. rujna 2019. koja je u Hrvatskoj potpuno prešućena. U njoj se podsjeća da su „nacistički i komunistički režimi provodili masovna ubojstva, genocid, deportacije i doveli do nezapamćenih gubitaka života i slobode u 20. stoljeću u dotad neviđenim razmjerima u ljudskoj povijesti”. Rezolucija poziva „sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režim”. U rezoluciji se poimence spominje Rusija u kojoj vlada i politička elita nastavlja s umanjivanjem komunističkih zločina pa se u tom pogledu izražava duboka zabrinutost zbog nastojanja sadašnjeg ruskog vodstva da se iskrive povijesne činjenice i umanje zločini staljinizma. Podsjeća se da su zločini nacističkog režima ocijenjeni i kažnjeni u okviru Nürberškog procesa, te da još uvijek postoji hitna potreba za većom osviještenošću, moralnim preispitivanjem i pravnim istragama u pogledu zločina staljinizma i drugih diktatura. U rezoluciji se ističe da su sjećanje na žrtve totalitarnih režima i priznanje i podizanje svijesti o zajedničkom europskom nasljeđu zločina koje su počinile komunističke, nacističke i druge diktature od ključne važnosti za jedinstvo Europe. Najoštrije se osuđuju djela agresije, zločini protiv čovječnosti i masovna kršenja ljudskih prava koje su počinili nacistički, komunistički i drugi totalitarni režimi.
U točki 5. koja se odnosi i na Hrvatsku pozivaju se sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režim, dok su za hrvatsku političku praksu osobito važne točke 17. i 18. ove rezolucije. U prvoj se izražava zabrinutost zbog kontinuirane uporabe simbola totalitarnih režima u javnom prostoru i u komercijalne svrhe te podsjeća na to da je nekoliko europskih zemalja zabranilo uporabu i nacističkih i komunističkih simbola, dok se u točki 18. napominje da u javnim prostorima nekih država članica (parkovima, trgovima, ulicama itd.) i dalje postoje spomenici kojima se veličaju totalitarni režimi, što otvara put iskrivljivanju povijesnih činjenica o posljedicama Drugog svjetskog rata i propagiranju totalitarnog političkog sustava.”
Tekst pripremila: Jadranka Lučić
Fotografije: Mladen Kostić, Jadranka Lučić i fotografija s portala ureda predsjednika RH