Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava – Varaždin

Pod pokroviteljstvom Općine Cestica, povodom 80. obljetnice stradanja žrtava poraća, Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava priredilo je, u nedjelju, 19. srpnja 2026. godine komemoraciju, a ista je započela misom koju je u crkvi Svetog Lovre, s početkom u 8 sati predvodio i prigodnu propovijed održao vlč. Zorislav Šafran, župnik župe Uzvišenja Svetog Križa Križovljan. Misna čitanja i molitvu vjernih pročitali su Lina Borak, Nadica Županić i Ivančica Borak, a svečanom ozračju skladnim pjevanjem, uz pratnju na orguljama Marijana Županića, doprinijeli su i pjevači.

 

 

Nakon mise sudionici komemoracije uputili su se do parkirališta zgrade DVD-a Lovrečan Dubrava, u ulici  Svetog Lovre 10, a po formiranju procesije za križem koji je ponio zvonar Branko Korotaj krenulo se do petstotinjak metara udaljenog spomen križa postavljenog 26. srpnja 1998. iznad grobišta kod Drave na kojem je nakon pogubljenja pokopano petero od šest mladića ubijenih nakon „akcije“ vlasti u noći s 22. na 23. srpnja 1946. godine (dozvolom vlasti ubijenog Stanka Dobrotić iz Lovrečan otoka obitelj je pokopala na groblju podno crkve Svetog Lovre op. F.T.).

 

Prvotni spomen križ iznad groba žrtava je u nedjelju 26. srpnja 1998., blagoslovio križovljanski župnik vlč. Ivan Košić. U spomen na žrtve poratnih likvidacija Drugog svjetskog rata izaslanstvo Općine Cestica o blagdanu Svih Svetih svake godine položi vijence i zapali svijeće, a povodom šezdesete obljetnice stradanja misu za žrtve predvodio je, 23. srpnja 2006. godine, mons. dr. Vlado Košić, današnji sisački biskup. S obzirom da je prvotni križ bio uslijed vremenskih prilika dosta oštećen bilo ga je potrebno zamijeniti sadašnjim koji je u nedjelju 19. srpnja 2017. godine blagoslovio vlč. Zorislav Šafran, župnik župe  Križovljan.

Sjećanje na žrtve kod spomen križa započelo je izvođenjem himne Republike Hrvatske, a potom su položeni vijenci i zapaljene svijeće. U ime pokrovitelja komemoracije vijenac su položili i svijeće zapalili izaslanstvo Općine Cestica predvođeno predsjednikom Općinskog vijeća Darkom Majhenom, vijećnikom Nevenom Furjanom, a kojem se pridružio i Stanislav Dobrotić, predsjednik Mjesnog odbora Dubrava Križovljanska.  U ime Hrvatskog žrtvoslovnog društva i Društva za obilježavanje grobišta vijenac su položili i svijeće zapalili Štefica Juršić, Josip Sambolec, Boris Veselnik i Biserka Kolmačić, a svijeće su zapalili i Josip Kočet iz župe Sveta Barbara Natkrižovljan i Mirko Ramuščak iz Varaždina, sin učitelja Nikole koji je u više navrata bio zatvaran i proganjan od različitih režima prošlog stoljeća.

U ime organizatora zahvalu vlč. Zorislavu Šafranu, Općini Cestica na pokroviteljstvu i svima koji su došli na odavanje počasti žrtvama uputio je Franjo Talan, predsjednik Društva te pročitao imena i prezimena poginulih, stradalih i nestalih u Drugom svjetskom ratu i poraću s područja zapadnog dijela župe Križovljan, iz sadašnjih naselja; Brezje Dravsko, Falinić Breg, Kolarovec te Mali i Veliki Lovrečan s pripadajućim zaseocima, a kojih je prema prikupljenim podacima bilo više od trideset. U doba Drugog svjetskog rata 21, stradalih od zaostalih mina i bombi nakon rata 4, a desetero ih je ubijeno i nestalo u poratnom razdoblju od progona vlasti među kojima su bile i Marija Mikec rođena 1925. i tri godine mlađa Danica Uranić.

Po održanoj komemoraciji vrijedni organizatori za sve sudionike priredili su u dvorani vatrogasnog doma zakusku, a u znak zahvale za nesebičnu pomoć kod organiziranja sjećanja na žrtve Spomen plaketa Društva za obilježavanje grobišta, uručena je lovrečanskim vatrogascima, a istu je primio Milenko  Biškup, zapovjednik DVD-a Lovrečan Dubrava u razdoblju 1982. – 2026. godine, što su prisutni popratili spontanim pljeskom. Naime sam spomen križ iznad groba u kojem su već 80 godina pokopane žrtve poratnog razdoblja postavljen je uz državnu cestu D-2 cestu, a kojom se uz rijeku Dravu odvija dosta gust promet na relaciji Varaždin Ptuj, s istoka Republike Hrvatske i dalje prema srednjoj Europi, vatrogasci DVD-a Lovrečan Dubrava kod svih dosadašnjih komemoracija bili su na pomoći kod regulacije prometa.

Žrtve i stradali u Drugom svjetskom ratu i poraću sa zapadnog dijela župe Križovljan 1941.-1948.

S područja današnje Općine Cestica, a koja obuhvaća dvadeset naselja stradalo je u doba Drugog svjetskog rata i poraća preko 180 ljudi. Većina naselja spada pod župu Uzvišenja Svetog Križa Križovljan, a naselja Križanče, Malo Gradišće, Selci Križovljanski i Natkrižovljan spada u župu Sveta Barbara Natkrižovljan kojoj pripada i istočni dio naselja Falinić Breg, kao i naselje Goruševnjak i veći dio naselja Vinica Breg koji su u sastavu župe Sveti Marko Vinica, dok je naselje Dubrava Križovljanska u sastavu župe Zavrč, koja je u Mariborskoj nadbiskupiji.

Poginuli u ratno doba, od 1941. do 8. svibnja 1945.,  iz Brezja, Kolarovca, Lovrečana i Falinić Brega

Borak Stjepan,  rođen 1919. u Lovrečanu, Dobrotić Viktor, rođen 1921. u Lovrečan Otoku, Eker Ivan, rođen 1924.  na Lovrečan Bregu 17, Eker Stanko, rođen 1925. na  Lovrečan Bregu 17, Juričinec Andrija, rođen u Kolarovcu 1925., Juričinec Franjo -“Štific”, rođen 1918. u Brezju, Kolar Antun, rođen 1926. u Brezju Dravskome, Korotaj Vilim, rođen u Lovrečanu 1920. godine, Kotolenko Franjo r. 1909. godine u Kolarovcu, Križanić Josip – “Bucak”, r. 1925 na Falinić Bregu, Kumek Ivan, rođen 1922. godine u Lovrečanu, Majhen Ivan, r. 1922. godine u Brezju Dravskom, Ožvatić Viktor-zvonar, r. u Lovrečanu (oko 1895.  ), Pongrac Martin, rođen 1921. godine u Lovrečanu, Smotar Andrija, rođen 1922.  u Brezju Dravskome, Spevan Ivan, r. 1918. godine u Brezju Dravskome, Težak Jakob, rođen u Brezje Otoku 1921. godine, Vidrač Ivan, rođen 1922. godine u Lovrečanu, Vnuk Antun, rođen 1924.  u Brezju Dravskome, Zebec Josip, rođen u Lovrečanu, 1925. godine i Županić Ivan, rođen 1929. u Brezju Dravskome.

Stradali poslije 8. svibnja 1945. – nesretnim slučajem od mine ili zaostale bombe

Borak Andrej rođen u Lovrečanu, 06. rujna 1933. godine, Dobrotić Ivan rođen u Lovrečanu  08. siječnja 1931. godine, Dobrotić Mijo Rođen u Lovrečanu, 4. rujna 1935. godine i Korotaj Kondrad rođen 20. studeni 1925. godine u Lovrečanu

Stradali poslije 8. svibnja 1945. godine od progona vlasti

Stanko Dobrotić, rođen 1925. godine u Lovrečan Otoku, ubijen  22/23. srpnja 1946. godine od Ozne (Udbe), Stanko Hrnčić, rođen 1927. godine u Lovrečanu, ubijen od Ozne u Lovrečanu 10. rujna 1946. godine, Franjo Korotaj, “Kovač” rođen 1907 , nestao na Križnom putu 1945. godine, Mirko Kusterbanj, r.1918. godine u Lovrečanu.  Na jesen 1946. odveden od strane Udbe i nestao, Marija Mikec, rođena 23. svibnja 1925. u Lovrečanu, ubijena od vlasti  u travnju mjesecu 1947. (nestala na povratku kući sa saslušanja iz Varaždina), Lovro Štager, rođen u Brezju Dravskome  1918.  Kao pripadnik JA  poginuo (ubijen) 25. 11. 1945. godine, Kondrad Talan, rođen 1923. godine u Lovrečanu, domobran, stradao na Križnom putu

Franjo Težak, rođen 1946. godine u Brezju, umro 3. siječnja 1947. godine u od posljedica zlostavljanja, majke Terezije u  zatvoru Ozne u Varaždinu, Uranić Danica, rođena 1928. godine u Lovrečanu ubijena od vlasti Jugoslavije, od OZNE ( Udbe..) u srpnju mjesecu 1948. godine i Jakov Županić, rođen 1911. godine u Brezju Dravskome, domobran, umoren u zatvoru u Varaždinu od strane partizana 1945. godine.

Progoni i stradanja stanovništva iz zapadnog dijela Općine Cestica nakon rata 1945. godine

Zbog „križarstva“ i suradnje sa „ustaškim satnikom Antom“, zapravo agentom Ozne, na duže vremenske kazne osuđeni su Josip Pongrac, učitelj Nikola Ramuščak, Lovro Borak, Krešimir Šoštarić, Stjepan Šoštarić, Albin Kokot, Šimun Talan, Vladimir Ožvatić i Anđela Vočanec, a osuđen je i župnik župe Uzvišenja Svetog Križa Križovljan Josip Bakan. Svi su stradali zbog „križarstva“ i suradnje s „ustaškim satnikom Antom“ koji je isto i organizirao, a Ante nije ni suđen ni osuđen.

U ljeto, 13. kolovoza 1946. godine dogodilo se čudo u Brezju, a zbog toga je Udba opet stala zatvarati i mučiti ljude. Najmanje je u zatvoru provela starica Eva Ponudić rođ. Borak, a zatvoreni su bili i Josip Talan (16 godina), Terezija Težak rođ. Ponudić (na Udbi u Varaždinu bila zatvorena 15. kolovoza 1946. u sedmom mjesecu trudnoće, maltretirana i ponižavana, puštena kući da rodi sina Franju koji je preminuo 3. siječnja 1947. godine) i suprug joj Stjepan Težak koji je na Udbi u Varaždinu proveo 135 dana. Zbog toga jer je 14. kolovoza 1946. godine blagoslovio pod iz kojeg je prskala krv zatvoren je i pater Modesto Borak, kapucin.

Od strane Društva za obilježavanje grobišta komemoraciji su bili prisutni: Štefica Juršić, Milena Kolmačić, Josip Kočet, Josip Sambolec, Franjo Talan i Boris Veselnik, a i ove godine odazvali su se Anđelko, Marijan i Mirko Ramuščak (sinovi učitelja Nikole…) koji su došli iz Čakovca, Varaždina i Zagreba…

Za objavu pripremio, 23. srpnja 2026. godine, Franjo Talan, predsjednik Društva, dopredsjednik HŽD-a

Za objavu na portalu https://viktimologija.com.hr pripremila Jadranka Lučić  

Fotografije snimili i pripremili Franjo i Marko Talan