Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava – Varaždin

Planom rada Društva za 2025. godinu, donesenim na sjednici Izvršnog odbora, u utorak 29. listopada 2024. godine, potvrđenim na godišnjoj skupštinu, 9. veljače 2025. godine, određeno je da se komemoracija za žrtve grobišta „Pancerica“, poubijane uz preostali protutenkovski rov iz Drugog svjetskog rata kod Otok Virje održi na drugu nedjelju mjeseca lipnja kako je to još definirano 1995. godine, povodom obilježavanja 50. obljetnice stradanja kada je misu za žrtve poratnih partizanskih likvidacija na tom lokalitetu predvodio don Anto Baković.

U dogovoru s vlč. Zorislavom Šafranom, župnikom župe Uzvišenja Svetog Križa Križovljan definirano je da spomen na žrtve počne u 10:30 sati kod spomen križa, a pozivu župnika odazvao se i preč. Ivan Rak, kancelar Varaždinske biskupije.

Komemoracija jer održana pod pokroviteljstvom općine Cestica, 8. lipnja 2025. godine, a ista je bila u dva dijela, s početkom u 10:30 sati.

 

 

 

 

 

Prvi dio komemoracije održana je kod spomen križa. Kao i svih prethodnih godine spomen na žrtve počeo je izvođenjem hrvatske himne Lijepa naša domovino koju su ovaj puta, pod vodstvom Irene Milec, otpjevale članice ženske klape Angeluš, a potom je uslijedilo polaganje vijenaca i paljenje svijeća.

 

 

 

 

 

U ime Ministarstva hrvatskih branitelja i ministra Tome Medveda, podpredsjednika Vlade Republike Hrvatske vijenac je položila i svijeću zapalila Tanja Antunović Hadžić, načelnica Sektoru za žrtve Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, a potom je vijenac položilo i izaslanstvo općine Cestica na čelu s načelnikom Mirkom Korotajem.      

Izaslanstvo Društva za obilježavanje grobišta predvodio je dopredsjednik Stjepan Jovan, predsjednik braniteljske udruge „Sinovi domovine“ Petrijanec, a pridružili su mu se Milan Borak, Franjo Črep, Miroslav Kocijan i Josip Sambolec. Nakon toga vijenac su položili i svijeće zapalili i predstavnici Lovačkog društva Sveti Huber Cestica, a potom i izaslanstvo Hrvatskog žrtvoslovnog društva iz Zagreba na čelu s predsjednikom Antom Beljom. Predstavnike Zajednice braniteljskih udruga Međimurja predvodio je predsjednik Željko Tomašić, a Udrugu branitelja „HOS – Belica“ predvodio je Josip Kolarić. U ime Udruge Specijalne jedinice policije „Roda“ odazvali su se Stanko Crnčec i Rajko Horvat,  a sjećanju na žrtve grobišta Pancerica bili su prisutni i mnogobrojni vjernici župe Križovljan i stanovnici općine Cestica. Izaslanstvo iz Kotoribe predvodio je Dragan Rajher, predsjednik ogranka Udruge dragovoljaca i veterana domovinskog rata, a u paljenju svijeća pridružili su mu se Dragica Markan i Ana Pišpek.

Aktivnosti oko održavanja komemoracija i izgradnje Spomen kapele bl. Alojzija Stepinca

U ime Društva za obilježavanje grobišta zahvalu na položenim vijencima i upaljenim svijećama  uputio je Franjo Talan, te kronološki podsjetio na aktivnosti vezane uz organizaciju prve komemoracije, 11. lipnja 1995. godine, a za čiju pripremu je župan Varaždinske županije, dr. sc. Zvonimir Sabati, 02. lipnja 1995. izdao rješenje o imenovanju Odbora kojem je za predsjednika imenovan Želimir Mance, Ivan Šincek bio je dopredsjednik, a članovi su još bili Josip Herceg, Mirko Korotaj, Josip Kolmačić i Franjo Talan.

Sve je nekako počelo nakon podizanja i blagoslova spomen križa, na blagdan Svih Svetih 1994. godine, a koji su postavili lovci LD Sveti Hubert Cestica. Pod misom, u propovijedi se fra Franjo Talan, tada kapucin iz Varaždina, podsjetio je na ubojstvo jednog sudionika Križnog puta, ubijenog od partizanskih pratioca, kod raskrsnice putova, na trasi ceste Ptuj – Varaždin, i ulice zvane Dugi put u Križovljanu, a kojeg je partizanska pratnja ubila samo zato jer si je od žena koje su za sudionike križnog donijele nešto za prigristi i vodu – uzeo kruh. Na spomenutoj trasi kroz župu Križovljan, od ulaska kolone u Hrvatsku iz smjera Slovenije, jednog „zarobljenika“ iz kolone pratnja je ustrijelila u Brezju Dravskome, a nakon Križovljana i u Gornjem Vratnu. Na putu prema Varaždinu, nekoliko ih je ubijeno i u šumi „Gaj“, južno od naselja Strmec Podravski, u župi i općini Petrijanec. Kolona koja je potkraj svibnja došla iz smjera Slovenije „noćila“ je na gmajni, prostor današnje OŠ Sračinec i parkirališta ispred trgovine, a na kojoj je isto ostalo nekoliko zarobljenika. Na putu prema istoku, slijedeća postaja za „noćenje“ pod vedrim nebom bila je kod naselja Cvetkovec (https://viktimologija.com.hr/wp/franjo-talan-za-cuvare-uspomene-na-hrvatske-zrtve-i-stradanja-15-krizni-put-varazdinske-biskupije/).

Žrtve grobišta Pancerica u nekoliko su navrata do protuoklopnog rova dovožene početkom lipnja 1945. godine iz smjera Varaždina, a kako je to područje za vrijeme rata bilo priključeno Njemačkoj kopanjem istog pod kraj rata vodila je njemačka vojska pa je njemački izraz Panzergraben „pojednostavljen“ u Pancerica.

Te 1995. godine, povodom 50. obljetnice stradanja, vlč Ivan Košić, župnik župe Uzvišenja Svetog Križa Križovljan, za predvoditelja misnog slavlja pozvao je don Antu Bakovića, pa je 11. lipnja 1995. godine održana i komemoracija te je informacija o prešućenim žrtvama i stradanjima poratnog razdoblja Drugog svjetskog rata na lokaciji Pancerica polako počela „prodirati“ u svijest ljudi. S idejom da se uz grobište podigne spomen kapela upoznat je i vlč. Ivana Košića, a potom je 26. studenoga 1995. godine održao sastanak „inicijativnog odbora“ u sastavu: Ivan Borak, Stjepan Kolmačić, Ivan Golubić, Marijan Petek i Franjo Talan.

U narednom razdoblju trebalo je masu toga riješiti i pokrenuti, „preskočiti“ brojne barijere, a kad je župa Križovljan dobila obavijest o dodijeli zemljišta za izgradnju kapele, a koje je Odlukom Vlade Republike Hrvatske, od 17. siječnja 1997., župi Križovljan, uz grobište, dodijeljeno župi Križovljan jednostavno se moralo nastaviti… Darovni ugovor o dodijeli,  25. veljače 1997., potpisali su, ministar poljoprivrede i šumarstva, mr. Zlatko Dominiković i vlč. Ivan Košić, križovljanski župnik.

Za izgradnju kapele dobrovoljne priloge uplatilo je 956 domaćinstva iz svih naselja općine Cestica, a nakon blagoslova kapele, 18. lipnja 2000., mještani Otok Virja dobrovoljnim prilozima i radom podigli su ogradu te na razne načine doprinijeli uređenju okoliša, te postavili i dva križa uz grobnice koji su zahvaljujući Općini Cestica kasnije zamijenjeni sadašnjima.

Republike Hrvatske i danas traga za 1 746 nestalih osoba iz Domovinskog rata.

Prigodnim riječima nazočnima se potom obratio Ante Beljo, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva, a izaslanica potpredsjednika Vlade, ministra Hrvatskih branitelja, gđa Tanju Antunović Hadžić rekla je: “Republika Hrvatska i danas osjeća posljedice vladavine nedemokratskih režima koji su kroz 20. stoljeće doveli do tragičnih stradanja, kršenja temeljnih prava i sloboda te progona i likvidacija. Domovinski rat temelj je suvremene, slobodne i demokratske Republike Hrvatske. S posebnim pijetetom prisjećamo se svih hrvatskih branitelja i civila koji su za tu slobodu dali svoje živote. Njihova žrtva nas trajno obvezuje i podsjeća na razmjere velikosrpske agresije, na počinjene zločine, ali i na snagu zajedništva koje je omogućilo stvaranje naše samostalne i suverene države. Hvala im i slava im. 

U nastavku izaslanica potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske je naglasila: Nažalost, i danas tragamo za 1 746 nestalih osoba iz Domovinskog rata. To je apsolutni prioritet Vlade Republike Hrvatske, jer nijedna obitelj ne smije ostati bez odgovora o sudbini svojih najmilijih.

Kao država koja počiva na načelima poštovanja ljudskih prava i vladavine prava, smatramo svojom dužnošću istražiti sve okolnosti stradanja, pronaći moguća mjesta masovnih grobnica, provesti ekshumacije i omogućiti dostojan pokop svake žrtve. U proteklih 9 godina, ekshumirani su posmrtni ostaci najmanje 2 076 osoba, a 1 232 žrtva je do danas dostojno pokopana. To je proces koji zahtijeva sustavan, stručan i odgovoran pristup – bez prešućivanja, ali i bez manipulacija, uvijek u službi istine i pravednog sjećanja.

Za stradale žrtve potom je molitvu predvodio preč. Ivan Rak, kancelar Varaždinske biskupije, a potom smo krenuli u samu kapelu.

U drugom dijelu komemoracije, u kapeli blaženog Alojzija Stepinca, uz koncelebraciju vlč. Zorislava Šafrana, župnika župe Uzvišenja Svetog Križa Križovljan, misu zadušnicu za žrtve predvodio je i prigodnu propovijed održao preč Ivan Rak, kancelar Varaždinske biskupije. Pod vodstvom orguljaša Marijana Županića misno slavlje uzveličao je zbor župe Križovljan, a na pomoć svećenicima kod oltara bili su ministranti Jakov Majhen i Ivan Zebec.

Prema izjavama svjedoka na predjelu Pancerica, u tri jame pokopane su 172 žrtve, a svijeće su zapaljene i kod križeva uz grobove koje su zapalili Marko Talan i Fran Zebec.

Nakon mise i snimljene zajedničke fotografije pred ulazom u kapelu sudionici komemoracije uputili su se u društveni dom Otok Virje. U znak zahvale za postav spomen križa i tridesetogodišnju pomoć oko organizacije komemoracija Stjepanu Hrženjak, predsjedniku Lovačkog društva Sveti Hubert Cestica, Boris Veselnik je u ime Društva za obilježavanje grobišta uručio je prigodan poklon, a iz zahvalnosti mještanima Otok Virja, za vođenje brige i uređenje Spomen područja Pancerica kao i organizaciju druženja povodom obilježavanja godišnjica stradanja Josip Sambolec uručio je poklon Štefici Juršić, predsjednici Mjesnog odbora.

 

 

 

 

 

 

U ime Općine Cestica, pokrovitelja komemoracije za žrtve grobišta Pancerica, prigodan poklon uručio je Darko Majhen, a isti su primili Ante Beljo, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva, gđa Tanja Antunović Hadžić, izaslanica potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda i preč. Ivan Rak, kancelar Varaždinske biskupije.

Salu za druženje nakon komemoracije uredile su i pripremile Štefica Juršić, Jožica Golubić, Danica Bednjanić i  Milena Kolmačić, a u podvorbi pomogli su i Alen Krajcer i Mirko Majhen.

Zapisao nakon održane komemoracije 8. lipnja 2025. godine

Franjo Talan, predsjednik Društva, dopredsjednik HŽD-a

Fotografije snimili: Ivica Dolenec, Josip Horvat, Marko i Franjo Talan i članovi Udruga prisutnih na komemoraciji

Objavu na portalu Hrvatsko žrtvoslovnog društva pripremila Jadranka Lučić

Od članova Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava komemoraciji su bili prisutni: Mira Cepanec, Milena Kolmačić, Dragica Markan i Barbara Turk, a od muških nazočili su: Zlatko Cesar, Franjo Črep, Ivica Dolenec, Stjepan Jovan, Danijel Labaš, Rajko Horvat, Josip Kočet, Josip Sambolec, Franjo Talan i Boris Veselnik.

Po završetku komemoracije zabilježio Franjo Talan, predsjednik Društva, dopredsjednik HŽD-a