Komemoracija za žrtve četničkih i partizanskih zločina u Španovici, Kusonjama i Bučju

Zavičajna zajednica Španovčana svake godine organizira komemorativnu svečanost na spomen groblju u Španovici u znak sjećanja na 6. listopada 1942. godine kada su partizani u Drugom svjetskom ratu napali selo, ubili 143 mještana civila, spalili selo, a preživjele rastjerali s trajnom zabranom povratka. Hrvatsko žrtvoslovno društvo tradicionalno se priključuje komemoraciji te organizira posjet spomen obilježjima podignutim u čast nevinim žrtvama četničkih i partizanskih zločina počinjenim na području Španovice, Kusonja, Bučja i Novske za vrijeme i poslije II. svjetskog rata te u Domovinskom ratu.

Nakon pozdravnih riječi predsjednika Hrvatskog žrtvoslovnog društva gosp. Ante Belje i molitve, gosp. Marijan Pinhak, porijeklom iz Španovice, istraživač povijesnih događaja i svjedok vremena, za vrijeme putovanja od Zagreba do Pakraca iznio je crtice iz povijesti svog rodnog kraja, o naseljavanju tog područja prepunom prirodnim bogatstvima te gospodarskom procvatu, zatim o nastanku sukoba i mržnje prema hrvatskom domicilnom stanovništvu, djelovanju četnika i partizana te planskom istrjebljenju nesrpskog stanovništva s područja Španovice, Kusonja i Bučja i otimanju svega njihovog.

U Pakracu u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije nastavljena je komemoracija za sve nevine žrtve misnim slavljem koje je predvodio mjesni župnik vlč. Matija Jurković.

U Kusonjama, u spomen parku pred kapelom Male Gospe, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća članovi Zavičajne zajednice Španovčana i Hrvatskog žrtvoslovnog društva poklonili su se žrtvi hrvatskih branitelja dragovoljca iz Bjelovara, pripadnika Prve satnije 105. brigade Hrvatske vojske, koji su „Zastali u vječnosti ljubeći oltar domovine Kusonje 1991 – 1993“ Nikola Benkus, Željko Besek, Marinko Crnogaj, Mato Čančar, Miroslav Černak, Marijan Dukić, Stipe Gadža, Petar Grubeša, Anto Ivandić, Stjepan Kolar, Vlado Krivačić, Stjepan Mamić, Tadija Markić, Ivan Palić, Zlatko Pavlović, Nedjeljko Pekić, Mario Posarić, Igor Stipić, Dubravko Štefulinec, Ante Tandara ubijeni su 8. rujna 1991. a na istom mjestu su poginuli časnici Hrvatske vojske Stanko Palić, Mirko Pereš i Željko Šegvić 8. rujna 1993. godine koji su došli odati počast svojim poginulim prijateljima i suborcima. Bjelovarsko-bilogorska županija proglasila je Kusonje mjestom od posebnog pijeteta na žrtvu Domovinskog rata za Bjelovarsko-bilogorsku županiju.

U Španovici na mjestu gdje se nalazila crkva Sv. Duha od koje je tek ostalo zvono, okupili su se potomci žrtava, Zavičajna zajednica Španovčana, mjesne vlasti te članovi Hrvatskog žrtvoslovnog društva i zajedno uputili do spomen groblja koje je obnovljeno 1998/99. godine i gdje je izrađen spomenik za oko 400 ubijenih ili nestalih Španovčana u poraću 2. svjetskog rata.

Uz sjećanje na žrtve, predsjednik Zavičajne zajednice Španovčana Boris Pleša je podsjetio kako pitanje povratka imovine otete Španovčanima od strane komunističkih vlasti 1945. godine do danas nije riješeno dodajući kako to, s obzirom da vrijeme i biologija rade svoje, više nije egzistencijalno pitanje već moralno, te da će se i dalje zauzimati za prava Španovčana i njihovih potomaka.

Predsjednik Gradskog vijeća Pakrac Miroslav Ivančić istaknuo je želju hrvatskog naroda za samostalnošću i žrtvu koju su Hrvati morali podnijeti da bi do nje došli na čemu je zahvalio svim žrtvama i onima koji ih se ovakvim skupovima sjećaju.

Hrvatsko žrtvoslovno društvo će se nastaviti boriti za sve hrvatske žrtve dok one ne dobiju zasluženo priznanje i dok se prema njihovoj žrtvi ne počne pisati hrvatska povijest, istaknuo je predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva Anto Beljo dodajući kako najnovija rezolucija Europskog parlamenta ne samo da jednako osuđuje sve totalitarne režime u 20. stoljeću već sada postavlja i konkretne zadaće pred nacionalne institucije i traži od relevantnih nevladinih udruga i društava izvješća o tome što je u tom pogledu postignuto.

U spomen na ubijene civile i hrvatske branitelje, zatočenike logora Bučje položeni su vijenci i zapaljena svijeća ispred zavjetne kapelice sv. Antuna Pustinjaka koja je podignuta u čast svim zatočenima. Nakon tzv. oslobođenja Pakraca 13. rujna 1944. godine tu je bio partizanski logor u kojem su provodili prijeka suđenja i smaknuća strijeljanjem i vješanjem većinom uglednih Pakračana. Osnivanjem SAO Krajine zapad 1991.godine ponovno je uspostavljen logor. Tristotinjak je civila i hrvatskih branitelja tu bilo zatočeno. Za dvadeset i dvije osobe se je još uvijek ne zna sudbina te se vode kao nestali. Među njima je i liječnik i mirotvorac dr. Ivan Šreter.

Ispred spomen obilježja Trokut-Novska, novljanskoj bojišnici u kojoj je život izgubilo 314 hrvatskih branitelja iz 17 postrojbi, molitvom i paljenjem svijeća odana je počast hrvatskim braniteljima koji su tu položili život u obrani domovine.