U spomen na nestale, ubijene i poginule župljane župe Vratišinec stradale nakon Drugog svjetskog rata članovi Društva za obilježavanje grobišta iz Čakovca i Varaždina i ove su godine, na Dan neovisnosti Republike Hrvatske, 8. listopada 2019. godine, organizirali komemoraciju i spomen na žrtve jugo-komunizma poubijane nakon rata 1945.
Kao i proteklih godina komemoracija je održana u dva dijela. U prvom dijelu okupili smo se u 16, 15 sati kod spomen obilježja žrtvama podignutog na ulazu u naselje, koje je 8. listopada 2008. godine blagoslovio mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup, a u završnom dijelu prisustvovali smo sv. misi u 17 sati koju je u župnoj crkvi Uzvišenja sv. Križa predvodio i prigodnu propovijed održao vlč. Pavao Mesarić, župnik župe Vratišinec.
Komemoracija kod spomen obilježja započela je hrvatskom himnom Lijepa naša domovino, a koju su uz pratnju na flauti Barbare Turk mlađe otpjevali članovi zbora župe Vratišinec. U ime organizatora nazočne je pozdravio Josip Kolarić, a u svom govoru profesor Ivan Pranjić, predsjednik Matice Hrvatske Čakovec istaknuo je da su sve nevine žrtve poratnih likvidacija stradale od posljedica nositelja vlasti po kojima i danas nazive nose brojni trgovi i ulice, te javne ustanove. Zahvalu prisutnima na dolasku uputila je Barbara Turk, koja je naglasila da su iz župe Vratišinec, osim župnika Hinka Kordera, nestali i ubijeni slijedeći župljani; iz Vratišinca Josip Mađarić i Roko Cimbola. Iz Gornjeg Kraljevca Ivan, Josip i Valent Tuksar, Tomo Tkalec, Slavo Sršan, Jakob Šimunić i Cecilija Varošanec. Naselje Peklenica, 1947. godine, je u jednom danu ostalo bez četvorice mladića, dvadesetogodišnjaka, a to su Josip Razlek, Roko Novinić, Vid Zadravec i Antun Horvat. Iz tog naselja u poraću nestali su i ubijeni još Valent Tarandek, Rudi Sabo, Valent Škvorc, Mijo Jambrošić i Valenta Munđar, a iz Križovca Antun Turk i Rudi Mutvar, uhićen 1987., u pritvoru mučen i na smrt pretučen zbog pjevanja hrvatskih domoljubnih pjesama.
U ime Hrvatskog žrtvoslovnog društva i Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava osnovanog 20. rujna 2000. godine u Varaždinu vijenac su položili i svijeće zapalili Dragica Markan, Franjo Črep i Franjo Talan, a potom su vijence položili i svijeće zapalili Društvo za obilježavanje grobišta žrtava komunizma Čakovec, izaslanstvo Matice Hrvatske ogranak Čakovec, predstavnici Družbe Braće hrvatskog zmaja, zmajski stol Čakovec, općine Vratišinec, Udruge dragovoljaca HOS-a Mijo Modrić, predstavnici HVIDR-e te članovi obitelji poubijanih od jugo-komunističke vlasti.
Na kraju mise vlč. Pavao Mesarić podsjetio je nazočne na biste blaženog kardinala Alojzija Stepinca i župnika Hinka Krodera, postavljene pred ulazom u crkvu, a koje je na svetkovinu Uzvišenja svetog Križa, 14. rujna 2019. godine blagoslovio mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup.
U podnožju biste blaženog Alojzija Stepinca upisano je: Zagrebački nadbiskup i kardinal pohodio je župu Vratišinec 3. i. 4. rujna 1935. godine. „U tebe se Gospodine uzdam, a u ljubavi prema hrvatskom narodu ne dam se od nikoga nadkriliti.“
Ispod spomenika vlč. Hinku Kroderu, od strane ulice i prilaza crkvi, zapisano je: vlč. Hinko Kroder, župnik u Vratišincu 1919.-1945. ubijen od jugokomunističkog terora 25. 09. 1945., kao i 487 svećenika, ne zna mu se za grob. Svećenici mučenici molite za hrvatski narod, a uz stazu prema crkvi zapisano je: Spomenik podiže Hinko Goričanec svećenik. Dao mi je ime Hinko, krstio me 14. 04. 1945. Prorokovao: biti će moj nasljednik.
U spomen na ubijenog župnika vlč Hinko Goričanec je 2002. godine u crkvi Uzvišenja sv. Križa, dao ugraditi vitraj s likom sv. Hinka, a ispod slike svetog Hinka upisan je slijedeći tekst: U znak zahvalnosti za dar svećeništva roditeljima: Petar i Elizabeta Goričanec, župnicima: Hinko Kroder, 1919.- 1945, Ivan Mihalić 1945.-1951., Ljudevit Balent 1951.-1980., podiže Hinko Goričanec svećenik.
Pod korom crkve Uzvišenja sv. Križa i dvije fotografije s osnovnim informacijama o svećenicima župe Vratišinec poginulih u Drugom svjetskom ratu i poraću, a iste su prenesene iz Hrvatskog martirologija XX stoljeća, autora don Ane Bakovića. Vlč. Ivan Mađarić, rođen 10. ožujka 1910. u Gornjem Kraljevcu, u župi Vratišinec. Gimnaziju i teologiju završio je u Zagrebu. U lipnju 1934. nadbiskup Alojzije Stepinac zaredio ga je za svećenika. Bio je kapelan u Ruševu i u Križovljanu , gdje je 1938, poslije smrti župnika Martina Pižete, imenovan župnikom. Nijemci su ga ubili 10. travnja 1941. u Križovljanu .
O vlč. Hinku Kroderu zapisano je: Rođen je 6. lipnja 1877. u Büdenhasenu u Bavarskoj. Studij teologije završio je na Gregorijani, a za svećenika je zaređen u Rimu 1902. godine. U Zagrebačku nadbiskupiju prešao je 1908. godine te dobio hrvatsko državljanstvo. Godine 1919. imenovan je župnikom župe Vratišinec,¸ gdje je ostao do smrti. Partizani su ga ubili 1945. poslije teškog mučenja, bez ikakva razloga i suda.
Franjo Talan, dopredsjednik HŽD-a,osnivač i predsjednik Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava
Franjo Talan,
dopredsjednik HŽD-a,
osnivač i predsjednik Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava