U spomen na žrtve komunističkih likvidacija 1945. godine odvožene iz smjera VU spomen na žrtve komunističkih likvidacija 1945. godine odvožene iz smjera Varaždina  araždina  

Grobište Dravska šuma Varaždin  – Sep Gornji Hrašćan 

Povodom blagdana Svih Svetih, Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava iz Varaždina organiziralo je,  u petak, 25. listopada 2019.,  komemoraciju za žrtve poratnih likvidacija Drugog svjetskog rata pogubljene i pokopane uz rijeku Dravu, a koje su na ovo najveće poratno stratište na području Varaždinske biskupije i županije dovožene od strane komunističke vojske i vlasti odmah po ulasku partizana u svibnju 1945. godine.

Predsjednik Društva Franjo Talan naglasio je da su u to vrijeme iz svojih domova od partizansko komunističke vojske i vlasti iz svojih odvedeni i „nestali“ brojni poznati Varaždinci koji su u doba NDH-a u gradu i državi obnašali neku funkciju, bilo u civilnoj ili vojnoj vlasti, a nestali su i brojni ugledni građani, profesori varaždinske gimnazije, prof. Franjo Galinec, Gerčan, Kaštelan …  i svećenici, kateheta Kalajdžić, iz zatvora odveden ludbreški župnik Matija Crnković …. ,  kao i ranjenici iz varaždinskih bolnica. Žrtve poratnih varaždinskih likvidacija nestajale su i iz brojnih zatvora i logora među kojima je jedan od najpoznatijih bio igralište Tivara (kasnije Varteks). Iz grada su odvođeni i nestajali i mnogi koji s ratom veze nisu imali, ali su po nekom ključu nekome iz vlasti zasmetali, na pr. umirovljeni potpukovnik Dragutin Perko (r. 1875. – 1945.), sitar Antekolović …

U spomen na sve prethodno navedene žrtve kao i na pogubljene u gornjem toku rijeke Drave čiji su leševi iz smjera Slovenije potkraj svibnja, te u lipnju i srpnju 1945. godine nošeni maticom rijeke „plutali“ uz Varaždin prema istoku u potrazi za mjestom gdje će im zemni ostaci počinuti, članovi Društva podigli su spomen križ koji je 19. lipnja 2004. godine blagoslovio i misu zadušnicu predvodio mons. Marko Culej, prvi varaždinski biskup.

U prvom dijelu komemoracije kod spomen  križa vijence su položili i svijeće zapalili, zamjenik župana Varaždinske županije Tomislav Paljak, a potom i  predsjednik Gradskog vijeća grada Varaždina Damir Habijan. U ime organizatora i Hrvatskog žrtvoslovnog društva vijenac su položili i svijeće zapalili Dragutin Šafarić, predsjednik Povjerenstva Društva za Republiku Sloveniju, Barbara Turk i Jasenka Zdelar, a potom i izaslanstvo Matice Hrvatske ogranak Bjelovar predvođeno Darkom Dončevićem. U ime Udruge Hrvatski domobran Slatina komemoraciji je prisustvovao Vlatko Jelenčić, a svijeću je zapalio i Vladimir Milavec ispred Udruge dragovoljaca i veterana domovinskog rata kluba Petrijanec. Potom je svijeću zapalio i žrtvama se poklonio i Ivica Dolenec iz Udruga hrvatskih branitelja dragovoljca domovinskog rata podružnica Varaždin, a na čelu izaslanstva Udruge branitelja 7. gardijske brigade Pume bio je Draženko Mikac. Svijeću je zapalilo i izaslanstvo župe Svetih Fabijana i Sebastijana, na čelu sa župnikom Josipom Đurinom kojima se pridružio i Božidar Lukaček kojem su u poratnim likvidacijama završili ujaci za koje se pretpostavlja da su završili u šumu kod rijeke Drave, braća Mijo Novoselec rođen 1921. i brat mu Pavao rođen 1927. godine.

U završnom dijelu komemoracije molitvu za žrtve poratnih likvidacija Drugog svjetskog rata stradalih u Dravskoj šumi Varaždin, kao i za žrtve pogubljene u gornjem toku rijeke Drave čiji su leševi potkraj svibnja, u lipnju i srpnju 1945. godine nošeni maticom rijeke „plutali“ uz Varaždin prema istoku u potrazi za mjestom gdje će im zemni ostaci počinuti, predvodio je vlč. Josip Đurin, a na prijedlog predsjednika Društva u molitvu su uključene i svi poginuli u ratovima XX stoljeća kao i stradali od progona vlasti totalitarnih režima, kao i za  preminule članove Društva koji su svojim nastojanjima radili na obilježavanju grobišta Dravska šuma Varaždin i ostalih stratišta u bližoj i daljnjoj okolici. Na kraju je u spomen na svećenika, o. Petra Pericu, pogubljenog na otočiću Daksa kod Dubrovnika pred 75 godina, otpjevana pjesma Rajska Djevo kraljice Hrvata.

Po završetku komemoracije kod spomen obilježja u Dravskoj šumi Varaždin, članovi Društva uputili su se u Međimurje, gdje su kod grobnice ekshumiranih žrtava zapadnog dijela grobišta Sep položili vijenac i zapalili svijeće, a molitvu je tu predvodila čs Klaudija Đuran (rođena 1941. godine). U molitve su prisutni uključili i oca joj „nestalog“ u dobi dok je čs Klaudija imala dvije godine.  Povodom blagdana Svih Svetih, članovi Društva svijeće će zapaliti i na ostalim grobištima i stratištima, a u planu je i obilazak grobova preminulih osnivača i podupiratelja Društva koji su svoja nastojanja ugradili u promicanju europskih civilizacijskih vrijednosti i ljudskih prava među kojima je i pravo svakog čovjeka na dostojan život i grob.

Grobišta i stratišta žrtava poratnih likvidacija 1945. godine vezana uz Varaždin

Nakon  popunjavanja rovova preostalih iz Drugog svjetskog rata uz Dravu kod Varaždina, poratna komunistička vlast je svoje je žrtve odvozila i na susjedna područja, a za koja se danas prema izjavama svjedoka znade da su to Pancerica – Otok Virje, Drvarićeva šuma Tužno, Kolnjak – Kneginec, uz Dravu kod Zamlake…, Prema izjavama svjedoka s područja župe Macinec u Međimurju znade se da su u drugoj polovici mjeseca lipnja 1945. iz smjera Varaždina žrtve na masovne likvidacije odvožene i na Sep (nasip), gdje su ubijane i pokapane u rovove preostale iz rata, a koji su sa sjeverne strane nasipa dale iskopati mađarske vlasti.

Kod rekonstrukcije i premještanja zapadnog dijela nasipa, nedaleko od ceste Nedelišće – Gornji Hrašćan – Trnovec – Slovenija (između naselja Gornji Hrašćan – Trnovec), u ožujku 2009. godine naišlo se na posmrtne ostatke žrtava  koje su potom zalaganjem članova Društva, u lipnju 2009. godine, ekshumirane i prevezene na patologiju čakovečke bolnice. Nakon stručnog mišljenja sudskog vještaka, posmrtni ostaci žrtava su u dva limena sanduka prevezeni na čakovečko groblje u Mihovljanu i privremeno smještena u grobnici za privremene ukope. Zalaganjem članova Društva, uz pomoć sponzora i podupiratelja, podignuta je grobnica uz novosagrađeni nasip, nedaleko mjesta gdje su žrtve ekshumirane, a potom su tijela žrtava uz blagoslov biskupa mons. Josipa Mrzljaka, dostojanstveno i sa sprovodom pokopane 23. kolovoza 2010. godine.

Grobište Pancerica Otok Virje – župa Križovljan – općina Cestica

Grobište su spomen križem obilježili čovci LD Sveti Hubert Cestica. Spomen križ je na blagdan Svih Svetih, 1. studenoga 1994. blagoslovio vlč. Ivan Košić, a misu zadušnicu tom priliko je predvodio fra Franjo Talan. Kako su žrtve grobišta Pancerica na ovo stratište dovožene iz smjera Varaždina u prvoj polovici mjeseca lipnja 1945. godine, odlučeno je početkom 1996. godine, da se spomen na žrtve grobišta Pancerica održava svake godine na drugu nedjelju mjeseca lipnja. Tako je o pedesetoj obljetnici stradanja, 11. lipnja 1995., misu predvodio don Anto Baković. Zahvaljujući zauzimanju vlč. Ivana Košića, mještana Otok Virja i vjernika križovljanske župe nakon toga započinju pripreme za podizanje spomen kapele koju je blagoslovio prvi varaždinski biskup mons Marko Culej, 18. lipnja 2000. u prisutnosti više desetaka svećenika i više od tisuću vjernika. U spomen kapeli je kip bl. Alojzija Stepinca, a godine 2014. misu je predvodio varaždinski biskup, mons. Josip Mrzljak. S obzirom da su žrtve komunističkog terora „rasute“ i po ostalim predjelima Republike Hrvatske i susjednih država nastojalo se sa stradanjima žrtava upoznati i ostale koji do dostojanstva ljudske osobe drže i koji smatraju da svaki čovjek, kao minimum dostojanstva zaslužuje i pravo na grob. Kod toga nam je namjera bila da za žrtve grobišta Pancerica sazna što veći broj ljudi, a s druge strane da se i na područjima odakle su nam dolazila „izaslanstva“ potakne obilježavanje grobišta i promicanje istine o žrtvama. Od prvog trenutka podrška nam je bio don Anto Baković, članovi Počasnog bleiurškog voda, koji su te 1995. bili prisutni na komemoraciji, Franc Perme, predsjednik Društva za ureditev zamočnaih grobov iz Slovenije, s kojima smo 2001. godine kao Društvo potpisali povelju o suradnji, a i brojni ostali.

Na 70. obljetnicu spomena na žrtve Pancerice, 14. lipnja 2015., bio je biskup mons dr. Vlado Košić, a 12. lipnja 2016. misu je predvodio biskup mons. dr. Mile Bogović.  Potom 2017. godine, uz koncelebraciju domaćeg župnika vlč. Zorislava Šafrana,  slovenski svećenici, fra dr. Vinko Škafar iz Maribora i p. Drago Avsenak iz Ormoža (u Ormožu je u ljeto 1945.  bio dječji logor u kojem je od neishranjenosti i bolesti umrlo četrdesetero djece, roditelja koji su „nestali“ u novom valu terora koji je naslijedio nacistički, u razdoblju od 12. kolovoza do 23. rujna 1945. godine. Najmlađe dijete umrlo u logoru bila je Carmen Muller rođena 21. travnja 1945., osamnaestero djece rođeno je 1944. godine, a ostala su bila nešto starija. Op franjo talan). Lanjske godine, 10. lipnja 2018., bio je  mons. dr. Juraj Batelja iz Zagreba, a ove godine, u nedjelju, 9. lipnja 2019., mons. dr. Anto Orlovac iz Banja Luke.

Drvarićeva šuma Tužno – župa Margečan, općina Vidovec

Na ovo grobište žrtve su dovožene 29. lipnja 1945. Spomen križem to grobište obilježeno je po uspostavi demokracije, a zahvaljujući vlč. Alojzu Pakracu, župniku župe Margečan, misa zadušnica redovito se služi na dan stradanja, na blagdan Svetih Petra i Pavla. .

Grobište Kolnjak – župa i općina Gornji Kneginec

Mali drveni križ na ovom grobištu postavljen je, u studenome 1997. godine, kod prikupljanja podataka za sastavljanje Upisnika grobišta, a koje se prikupljalo od svjedoka na samoj lokaciji, od strane Istraživačkog središta Varaždin Saborske komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava. Kasnije je trajni spomenik postavljen zahvaljujući članovima Udruge Hrvatski domobran ogranak Varaždin i općine Kneginec.

Grobište uz Dravu na području naselja Zamlaka – Plitvički kanal

Grobište se nalazi na području župe Bartolovec, Općine Trnovec Bartolovečki, nedaleko Varaždin – Osijek u blizini mosta na auto-ceste Zagreb – Goričan. Od strane Saborske komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava.- Istraživačkog središta Varaždin lokacija grobišta sa svjedocima obiđena je 1998. godine. PO prestanku rada  Komisije, početkom 2000. godine, i osnivanja Društva u više navrata htjeli smo postaviti spomen križ, a tu želju iskazala je i udruga Hrvatski domobran Varaždin.

Grobište Sep, župa Macinec, općina Nedelišće Međimurje

IZ smjera Varaždina žrtve su na ovo grobište dovožene potkraj mjeseca lipnja 1945. godine. U cilju da se najveće grobište Varaždinske biskupije dostojno spomen križem obilježi Društvo je dalo izgraditi drveni 6 metara visok križ, istih dimenzija bio je spomen križ na grobištu Pancerica kojeg su 1. studenoga 1994. dali postaviti lovci LD Sv. Hubert Cestica. No kako se postupak za dobivanje potrebne dozvole za postavljanje spomen križa odužio isti smo postavili na nasipu Sep, kraj Gornjeg Hrašćana, a isti je 5. kolovoza, na Dan domovinske zahvalnosti blagoslovio vlč. Stjepan Markušić, župnik župe Macinec.

Preminuli članovi Društva za obilježavanje grobišta od osnivanja do 25. 10. 2019.

Pa kad već govorimo o radu Društva red je da spomenem i njezine članove, osnivače i sada već pokojne članove, koji su dio sebe ugradili u očuvanje uspomene na prešućene žrtve ratnog i poratnog razdoblja, a to su Stjepan Borak – Pekić, Lovrečan-Cestica,  Božak Tomo Lepoglava, Dianek Zlatko Klanjec – Zagreb, Družinec Ivanka – Krapina, pokopana u Varaždinu, Drašković Prof. Vida, Varaždinske Toplice, Hercigonja Rezika Kanada, Ivančić Mijo Gornje Vratno-Cestica, Lazar Stanko  Varaždin, Makaj Antonija Varaždin, Majhen Marko, Gornje Vratno-Cestica, Mužek Mirko Križovljan Cestica, Modrić Mijo  – Belica, Novak Josip – Gornji Hrašćan  Pahljina dr. Božidar,  Loče Pri Poljčanah – Slovenija, Piškor Stjepan,  Svibovec Toplički, Paska Prof. Bosiljka Varaždin, Srpak Mirko Vrbanovec, Štainglin Martin Donji  Martijanec, Šargač Branka Varaždin , Žapčić Anica Varaždin, Vidaček Anica Varaždin, Maruševec Josip Varaždin, Zlatko Pišpek Kotoriba Međimurje, Borak Ivan, Otok Virje – Cestica. O pokojnim članovima Društva, a i o brojnim značajnim ljudima koji su doprinijeli da se istina ne zaboravi više pojedinosti može se naći na „projektu – Pieteta“ .

Zapisao Franjo Talan, predsjednik Društva za obilježavanje grobišta – potpredsjednik HŽD-a 

fotografije snimili: Lidija Vukalović, Dragutin Šafarić i Franjo Talan