DRUŠTVO ZA OBILJEŽAVANJE GROBIŠTA RATNIH I PORATNIH ŽRTAVA – VARAŽDIN

Spomen križ kao da bdije i nad žrtvama grobišta ubijenih u srpnju 1946., i križnog puta i onih čija su mrtva tijela plutala rijekom Dravom u potrazi za mjestom gdje će im kosti počinuti

Pod pokroviteljstvom općine Cestica, u organizaciji Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava, u nedjelju, 20. srpnja 2025. godine održana je komemoracija za žrtve poubijane u noći s 22. na 23. srpnja 1946. godine kod rijeke Drave u Velikom Lovrečanu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Sama komemoracija započela je misom zadušnicom koju je s početkom u 9,30 sati, u crkvi sv. Lovre predvodio i prigodnu propovijed održao vlč. Zorislav Šafran, župnik župe Uzvišenja Svetog Križa Križovljan. Misna čitanja i molitvu vjernih pročitale su Lina Borak i Ivančica Borak, a svečanom ozračju doprinio je i zbor kapele Svetog Lovre.

Sudionici komemoracije, nakon mise uputili su se na parkirališta DVD-a Lovrečan – Dubrava, odakle je prema lokaciji posljednjeg počivališta ubijenih u noći 22. na 23. srpnja 1946. godine krenula procesija za križem kojeg je nosio Branko Korotaj, lovrečanski zvonar.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

U ime pokrovitelja komemoracije Općine Cestica, vijenac je položilo izaslanstvo na čelu s načelnikom Mirkom Korotajem i Darkom Majhenom, predsjednikom Općinskog vijeća općine Cestica, a pridružile su im se općinske vijećnice Patricija Dugi i Adrijana Furjan. U ime Društva za obilježavanje grobišta, rodbine i obitelji stradalih vijenac su položili i svijeće zapalili Stanko Dobrotić, Ivan Kralj, Ivan Mikec, Anđelko Ramuščak, Josip Sambolec i Boris Veselnik.

U ime Društva zahvalu vlč. Zorislavu Šafranu na predvođenju mise, sudionicima komemoracije na dolasku, Općini Cestica na pokroviteljstvu, vatrogascima DVD-a Lovrečan Dubrava na regulaciji prometa, uputio je Franjo Talan, predsjednik Društva koji je istaknuo da je prvi spomen križ nad grobom žrtava pogubljenih kod Drave 26. srpnja 1998. godine blagoslovio vlč. Ivan Košić, župnik župe Uzvišenja Sv. Križa Križovljan, a pošto je isti uslijedi utjecaja vremenskih prilika bio u dosta „jadnom“ stanju sadašnji je postavljen povodom održavanja sjećanja na stradale 23. srpnja 2017. godine.

U završnom dijelu molitvu za žrtve grobišta „Križara“ u Lovrečanu, poginule i stradale u ratovima i progonima diktatura i totalitarnih režima XX. stoljeća predvodio je vlč Zorislav Šafran, križovljanski župnik, a nakon toga je kod spomen križa za uspomenu na ovogodišnju komemoraciju snimljen je i zajednička fotografija.

U pripremi za održavanje ovogodišnje komemoracije Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava sastavilo je prigodni letak u kojem su popisane sve žrtve stradale s lovrečanskog područja, a i one koje su uslijed terora poratne vlasti bile osuđene na robiju. Na strani 6 spomenute „preklopnice“ zapisano je:

– Mrtva tijela bila su poslagana jedno 8 metara od ruba ceste. Raspoznao sam Pavlikuva dva (Veselić Ivan i Antun), njih sam najbolje poznao jer su tu dolazili, zatim je bio Cvetko (Cvetko Antun), jedan je bio negdje iz Središća i jedan iz Hrastovca. Kasnije ih je grobar i tu zakopao – rekao je Josip Pongrac i sam žrtva progona.

Kraći video zapis dostupan je na: https://www.facebook.com/vtvtelevizija/posts/misom-zadu%C5%A1nicom-polaganjem-vijenaca-paljenjem-svije%C4%87a-i-molitvom-obilje%C5%BEena-je-/774183334952287/

Poginuli i stradali u II. svjetskom ratu, do. 8. svibnja 1945. iz „lovrečanskih“ naselja župe Križovljan iz naselja Brezje Dravsko, Falinić Breg, Kolarovec i Lovreča (Veliki i Mali op. F.T.)

Borak Stjepan, rođen 1919. u Lovrečanu, Dobrotić Viktor, rođen 1921. u Lovrečan Otoku.

Eker Ivan, rođen 1924. na Lovrečan Bregu 17., Eker Stanko, rođen 1925. na Lovrečan Bregu 17,. Juričinec Andrija, rođen u Kolarovcu 1925., Juričinec Franjo -“Štific”, rođen 1918. u Brezju, Kolar Antun, rođen 1926. u Brezju Dravskome, Korotaj Vilim, rođen u Lovrečanu 1920. godine., Kotolenko Franjo r. 1909. godine u Kolarovcu, Križanić Josip – “Bucak”, r. 1925 na Falinić Bregu, Kumek Ivan, rođen 1922. godine u Lovrečanu, Majhen Ivan, r. 1922. godine u Brezju Dravskom, Ožvatić Viktor-zvonar, r. u Lovrečanu (oko 1895.). Pongrac Martin, rođen 1921. godine u Lovrečanu, Smotar Andrija, rođen 1922. u Brezju Dravskome, Spevan Ivan, r. 1918. godine u Brezju Dravskome, Težak Jakob, rođen u Brezje Otoku 1921. godine, Vidrač Ivan, rođen 1922. godine u Lovrečanu, Vnuk Antun, rođen 1924. u Brezju Dravskome, Zebec Josip, rođen u Lovrečanu, 1925. godine i Županić Ivan, rođen 1929. u Brezju Dravskome, poginuo nesretnim slučajem, 7. svibnja 1945. u Križovljanu.

Stradali poslije 9. svibnja 45 – nesretnim slučajem od mine

Borak Andrej Rođen u Lovrečanu, 06. rujna 1933. godine, Dobrotić Ivan Rođen u Lovrečanu 08. siječnja 1931. godine, Dobrotić Mijo Rođen u Lovrečanu, 4. rujna 1935. godine, Korotaj Kondrad Rođen 20. studeni 1925. godine u Lovrečanu,

Stradali, ubijeni poslije 9. svibnja 1945. od progona vlasti

Dobrotić Stanko, rođen 1925. godine u Lovrečan Otoku, ubijen 22/23. srpnja 1946. godine od Ozne – ubijen zajedno sa petero ostalih „križara“ kod rijeke Drave u Lovrečanu, „lokalna vlast se smilovala“ te dozvolila obitelji pokop na groblju ispod crkve Svetog Lovre.

Hrnčić Stanko-rođen 1927. godine u Lovrečanu, ubijen od Ozne u Lovrečanu 10. rujna 1946. godine, Korotaj Franjo, “Kovač” rođen 1907 , nestao na Križnom putu 1945. godine.

Kusterbanj Mirko r.1918. godine u Lovrečanu. Na jesen 1946. odveden od strane Udbe i nestao

Mikec Marija -rođena 23. svibnja 1925. u Lovrečanu, ubijena od vlasti u mjesecu travnju 1947.

Štager Lovro rođen u Brezju Dravskome 1918. Kao pripadnik JA poginuo (ubijen) 25. 11. 1945. g, Talan Kondrad, rođen 1923. godine u Lovrečanu, domobran, stradao na Križnom putu

Težak Franjo, rođen 1946. godine u Brezju, umro 3. siječnja 1947. godine u od posljedica zlostavljanja majke Terezije u zatvoru Ozne u Varaždinu.

Uranić Danica, rođena 1928. godine u Lovrečanu ubijena od vlasti Jugoslavije, u listopadu 1946. i Županić Jakov-Rođen 1911. godine u Brezju Dravskome, domobran, umoren u zatvoru u Varaždinu od strane partizana 1945. godine.

Stradanja nakon rata 1945. godina iz spomenutih naselja i Dubrave Križovljanske

Zbog „križarstva“ i suradnje sa „ustaškim satnikom Antom“, zapravo agentom Ozne, na duže vremenske kazne osuđeni su Josip Pongrac, učitelj Nikola Ramuščak, Lovro Borak, Krešimir Šoštarić, Stjepan Šoštarić, Albin Kokot, Šimun Talan, Vladimir Ožvatić i Anđela Vočanec., a osuđen je i župnik Josip Bakan. Svi su stradali zbog „križarstva“ i suradnje sa „ustaškim satnikom Antom“ koji je isto i organizirao, a Ante nije ni suđen ni osuđen. Od višekratnog premlaćivanja i batinanja udbaša 08. srpnja 1947. preminuo je Franjo Šoštarić, osnivač i prvi predsjednik DVD-a Lovrečan Dubrava ( društvo osnovano 18. lipnja 1938. op ft), rođen 25. ožujka 1896. godine.

U ljeto, 13. kolovoza 1946. godine dogodilo se čudo u Brezju, a zbog toga je Udba opet stala zatvarati i mučiti ljude. Najmanje je u zatvoru provela starica Eva Ponudić rođ Borak, a zatvoreni su bili i Josip Talan (16 godina), Terezija Težak rođ Ponudić i Stjepan Težak koji je na Udbi u Varaždinu proveo 135 dana. Zbog toga jer je14. kolovoza blagoslovio pod iz kojeg je prskala krv zatvoren je i pater Modesto Borak, kapucin.

O životu i stradanju oca Nikole, Anđelko Ramuščak je rekao: Moga oca su odveli…. Mi smo živjeli u školi, moj otac je bio učitelj. .., Po noći su došli po oca i rekli su sada smo ih šest smaknuli ti si sedmi na redu…. No dogodilo se čudo… jedan doušnik partizanski je rekao ove ste smaknuli njega ne smijete …. I oca su odveli u Staru Gradišku gdje je bio tri godine. Mi smo onda s mamom otišli u Varaždin…. Živjeli smo kao podstanari u jednom dvosobnom stanu … Ja sam onda bio mali i mogu reći da kao dijete oca nisam poznavao, oca nisam imao.

Spomen križ kao da bdije nad žrtvama grobišta i križnog puta i onih čija su mrtva tijela plutala rijekom u potrazi za mjestom gdje će im kosti počinuti

Spomen križ postavljen sjeverno od ceste Varaždin – Ptuj – Maribor, iznad groba žrtava kod rijeke Drave u Velikom Lovrečanu, pogubljenih u srpnju 1946. godine, kao da bdije i nad žrtvama Križnog puta koje su iz smjera Maribora potkraj svibnja 1945. godine bile vođene prema Varaždinu i istoku, a i nad leševima onih koji su u poratnim danima Drugog svjetskog rata poubijane i bačeni u rijeku u Sloveniji, plutali maticom rijeke „u potrazi“ za mjestom gdje će im kosti svoj smiraj pronaći.

Izvješće pripremio Franjo Talan, predsjednik Društva, dopredsjednik HŽD-a

U prilogu nekoliko fotografija koje su snimili Franjo i Marko Talan

Za objavu na portalu HŽD-a, https://viktimologija.com.hr/wp/ , pripremila Jadranka Lučić