Novosti

Franjo Talan: Spomen na prve žrtve masovnih likvidacija održan na sjeveru Hrvatske, poubijane 29. rujna 1943. godine

 

Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava – Varaždin

 

 

U nedjelju, 27. rujna 2026. godine održan Spomen na prve žrtve masovnih likvidacija sjevera Hrvatske, poubijane 29. rujna 1943. godine

I ove godine, planom rada Društva, kao i svih proteklih, u dogovoru sa svećenicima župa; Župe Majke Božje Snježne – Ljubešćica i župe Sveta tri kralja – Svibovec održana je komemoracija za žrtve pokopane u spomenutim župama Varaždinskotopličkog dekanata Varaždinske biskupije, a koje su poubijane nakon partizanskog zauzimanja Varaždinskih Toplica 29. rujna 1943. godine.

Potkraj rujna 1943. godine partizanske snage napale su i zauzele Varaždinske Toplice i u akciji koja je završila 29. rujna zarobili stotinjak ljudi.

Većinu zarobljenika koji su se prethodno nalazili u hotelu Josipova kupelj partizani su poveli  prema istoku gdje su ih u jednom dvorištu u naselju Jalševec vezali žicom i potom uz batinanja vodili dalje  cestom prema Ludbregu. Kolonu zarobljenika potom su u Leskovcu Topličkom skrenuli prema brdima Kalnika te ih na predjelu Jakšenice (neki tu lokaciju nazivaju i Kruška, lokalitet Višograd op. F.T.), oko dva kilometra od naselja i u dvije jame koje su prethodno morali od partizana natjerani iskopati mještani obližnjeg naselja, postrijeljali.

Biskup Culej – misa i blagoslov spomen križa na grobištu

U suradnji s gradom Varaždinske Toplice, povodom šezdesete obljetnice stradanja Društvo za obilježavanje grobišta i ogranak Hrvatski domobran Varaždinske Toplice na grobištu su postavili spomen križ, a koji je 28. rujna 2003. godine blagoslovio i misu zadušnicu predvodio, zajedno s ostalim svećenicima, mons. Marko Culej, prvi biskup Varaždinske  biskupije.

Od te godine, uz obljetnicu stradanja Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava, redovito je svih proteklih godina organiziralo komemoracije.

Jedan dio posade smještene u hotelu Josipova kupelj uspio se iz gorućeg hotela izvući kroz otvore kojima je otjecala iskorištena termalna voda. Po izlasku iz otvora bili su zarobljeni i u dvije grupe sprovedeni u naselje Čurilovec. Nakon mučenja sprovedeni su iznad naselja, poubijani i u dvije jame pokopani, a po odlasku partizana iz tog područja početkom 1944. godine, mještani su žrtve prenijeli na groblje u Kalničku Kapelu. Za žrtve „Čurilovca“ pokopane na groblju u Kalničkoj Kapeli, na  blagdan Svih Svetih 2009. godine članovi Društva postavili su spomen križ koji je blagoslovio vlč. Stjepan Makar, župnik iz Ljubešćice.

Jedan dio posade koji se prema zapadu uspio izvući, zarobljen je u naselje Hrastovec, poubijani su na jednoj njivi gdje se i danas nalaze, u neoznačenom i ničim obilježenom grobištu, a na jednom grobu uz put na vrhu brijega postavljen je križ koji mještani i održavaju.

Žrtve grobište Jakšenice ekshumirane su u studenome 2014. godine od strane Ministarstva hrvatskih branitelja, a na prijedlog Franje Talana, tada ispred HBK-a (na prijedlog biskupa mons. dr. Mile Bogovića, predsjednika Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij op. F.T.), člana Povjerenstva za istraživanje, uređenje i održavanje vojnih groblja, groblja žrtava Drugoga svjetskog rata i groblja poslijeratnog razdoblja op ft). Izvađeni posmrtni ostaci 72 osobe prevezeni su u Zagreb na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku na daljnju obradu (više na https://branitelji.gov.hr/vijesti/u-leskovcu-ekshumirane-72-zrtve-drugog-svjetskog-rata/1012 op. F. T.). Zahvaljujući Ministarstvu hrvatskih branitelja žrtve su dostojanstveno sa sprovodom pokopane kako to i dolikuje ljudima europskih opredjeljenja  na groblju u Svibovcu Topličkome, a misu zadušnicu i obred ukopa predvodio je 25. rujna 2022. godine mons. Vlado Košić, sisački biskup.

Sve komemoracije za žrtve na području župe Sveta tri kralja Svibovec realizirale su se u dogovoru sa župom, vlč. Juraj Kopjar (od 2025. godine s njegovim nasljednikom vlč. Markom Pintarićem op. F.T.), a za datum održavanja komemoracije uzimala se nedjelja pred blagdan Svetog Mihovila, pa je tako dogovoreno da se za 2009. godinu ista održi u nedjelju 27. rujna. Kako su te godine članovi Udruge hrvatskih branitelja Jalševec, koja pokriva naselja župe Svibovec, u spomen na poginulih 11 hrvatskih branitelja stradalih u obrani Republike Hrvatske u Domovinskom ratu, koji su svi u mladosti polazili OŠ Svibovec, za isti dan planirali blagoslov spomenika, dogovoreno je da se ujutro u šumi Jakšenica, kod spomen križa i grobišta održi komemoracija i misa za žrtve koju je predvodio vlč. Juraj Kopjar, a koji je potom popodne ispred OŠ Svibovec blagoslovio i spomenik poginulim braniteljima župe. I od te godine uz odavanje počasti žrtvama grobišta Jakšenica polože se i vijenci za poginule hrvatske branitelje s područja župe Svibovec, a po blagoslovu križa nad grobom žrtava na groblju u Kalničkoj Kapeli polože se vijenci i za tamo pokopane pa je tako bilo i ove godine, u nedjelju 27. rujna 2026. godine.

Realiziran program komemoracije, u nedjelju 27. rujna 2026. godine

Izaslanica ministra Tome Medveda, potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske Tanja Antunović Hadžić
Rajko Horvat, Danijel Obadić i Barbara Turk

 

Hrvatsko žrtvoslovno društvo – Jadranka Lučić i Josip Horvat
Za nestalog djeda Matu Bagarića, svijeće su zapalile unuke Janja i Martina iz Austrije

 

 U 09,30h – Na groblju u Kalničkoj Kapeli vijence su položili i svijeće zapalili – gospođa Tanja Antunović Hadžić  načelnica Sektora za žrtve Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja u Ministarstvu hrvatskih branitelja, izaslanica ministra Tome Medveda, potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske, a od strane Društva za obilježavanje grobišta vijenac su položili i svijeće zapalili Barbara Turk, Rajko Horvat i Danijel Obadić. Odavanju počasti bili su prisutni i predstavnici Hrvatskog žrtvoslovnog društva iz Zagreba, Đurđa Cecelja, Jadranka Lučić i Josip Horvat, a izaslanstvo Udruge Hrvatski domobran Sveti Ivan Zelina predvodio je Jura Fruk. Kod spomen križa, za u ratu nestalog djeda Matu Bagarića, svijeće su zapalile unuke Janja i Martina iz Austrije. Nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća molitvu je predvodi vlč. Stjepan Makar, župnik iz Ljubešćice koji je pred 17 godine blagoslovio spomen križ.

  1. 10,30 sati – kod OŠ Svibovec, kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima stradalim u obrani Republike Hrvatske u Domovinskom ratu župe Sveta Tri kralja Svibovec. Nakon polaganja vijenca Ministarstva hrvatskih branitelja, i predstavnika Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Varaždina, i prije spomenutih udruga svijeće su zapalili, i suorganizatori komemoracije Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata klub Jalševec, na čelu s predsjednikom Vjekoslavom Modrićem, a molitvu je tu predvodio Miroslav Kocijan iz Varaždina.
  2. 11,00h – Župna crkva Sveta tri kralja Svibovec. Misu za žrtve predvodio je i prigodnu propovijed održao vlč. Marko Pintarić, župnik, a skladnim pjevanjem uz sudjelovanje voditelja zbora Antuna Pokosa, uz pratnju na orguljama Ane Pokos Labazan, prof. glazbe, misno slavlje uzveličao je zbor župe Svibovec.

 

  1. Nakon mise, 12,10h – groblje Svibovec kod groba žrtava grobišta Jakšenica, ekshumiranih 2014. pokopanih 22. rujan  godine.

Komemoracija je započela hrvatskom himnom Lijepa naša domovino koju je otpjevao zbor župe Svibovec, a zatim je u ime Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Varaždina, nazočne pozdravio predsjednik Franjo Talan, zahvalio župniku vlč. Marku Pintariću na predvođenju mise i održanoj propovijedi te zboru na skladnom pjevanju te najavio završni dio programa koji je započeo polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća.

U 10 godina 2528 žrtava Drugog svjetskog rata i poraća dostojno pokopano, a Republika Hrvatska i dalje traga za 1725 nestalih osoba iz Domovinskog rata

U ime ministra Tome Medveda, potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske prisutnima se obratila Tanja Antunović Hadžić  načelnicu Sektora za žrtve Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, a koja je nakon pozdravnih riječi, između ostalog o žrtvama Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja rekla: – U posljednjih deset godina ekshumirani su posmrtni ostaci najmanje 2 328 osoba, a 2 528 žrtve dostojno su  pokopane. Iza tih brojki nisu samo provedena istraživanja, ekshumacije i ukopi. Iza svakog broja bio je jedan čovjek. Jedan život. Jedna sudbina. A iza mnogih od njih ostale su obitelji, koje su godinama pa i desetljećima, čekale mjesto na kojem mogu zapaliti svijeću i pomoliti se za svoje najmilije. Zato ovaj posao nije završen i ne smije stati, rekla je izaslanica ministra Tome Medveda, te nastavila: Istodobno s jednakom odlučnošću nastavljamo tragati za osobama nestalim u Domovinskom ratu. Republika Hrvatske i dalje traga za 1 725 nestalih osoba. Ni tih 1 725 nisu samo statistički podatak. To su 1 725 ljudskih sudbina i obitelji koje još uvijek čekaju odgovor.

Svaka od tih obitelji ima pravo saznati istinu o sudbini svojih najmilijih. Zbog toga je pronalazak nestalih osoba apsolutni prioritet Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva hrvatskih branitelja. Na tome ćemo nastaviti raditi predano i sustavno, sve dok postoji mogućnost da još jednoj obitelji pružimo odgovor koji toliko dugo čeka.

Govor Tanje Antunović Hadžić, izaslanice ministra Tome Medveda, potpredsjednika Vlade:

Cijenjene obitelji žrtava,
poštovani uzvanici,
dame i gospodo,
pozdravljam vas u ime potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda te u svoje osobno ime.
Postoje mjesta na kojima riječi treba birati posebno pažljivo. Ovo je jedno od njih.
Na mjestu na kojem se danas nalazimo, nakon više od osam desetljeća, ostaje sjećanje na ljudsku tragediju, ali i trajna obveza da prema svakoj žrtvi postupamo s pijetetom, poštovanjem i dostojanstvom.
Danas odajemo počast žrtvama poslijeratnih likvidacija i stradanja nakon završetka Drugoga svjetskog rata. Prisjećajući se njihove patnje, potvrđujemo i nešto što mora vrijediti bez obzira na protek vremena – svaka žrtva ima pravo na istinu, svoje ime i dostojan grob.
Upravo je to načelo temelj rada koji Republika Hrvatska, kroz Ministarstvo hrvatskih branitelja, sustavno provodi na istraživanju mjesta stradanja, terenskim istraživanjima, ekshumacijama i dostojnom zbrinjavanju posmrtnih ostataka žrtava.
Rezultati tog rada su konkretni. U posljednjih deset godina ekshumirani su posmrtni ostaci najmanje 2328 osoba, a 2582 žrtve dostojno su pokopane.
Iza tih brojki nisu samo provedena istraživanja, ekshumacije i ukopi.
Iza svakog broja bio je jedan čovjek. Jedan život. Jedna sudbina.
A iza mnogih od njih ostale su obitelji koje su godinama, pa i desetljećima, čekale mjesto na kojem mogu zapaliti svijeću i pomoliti se za svoje najmilije. Zato ovaj posao nije završen i ne smije stati.
Istodobno, s jednakom odlučnošću nastavljamo tragati za osobama nestalima u Domovinskom ratu. Republika Hrvatska i dalje traga za 1725 nestalih osoba. Ni tih 1725 nisu samo statistički podatak. To su 1725 ljudskih sudbina i obitelji koje još uvijek čekaju odgovor.
Svaka od tih obitelji ima pravo saznati istinu o sudbini svojih najmilijih. Zbog toga je pronalazak nestalih osoba apsolutni prioritet Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva hrvatskih branitelja. Na tome ćemo nastaviti raditi predano i sustavno, sve dok postoji mogućnost da još jednoj obitelji pružimo odgovor koji toliko dugo čeka.
Domovinski rat temelj je suvremene, slobodne i demokratske Republike Hrvatske. Žrtvu hrvatskih branitelja i civila u obrani Domovine čuvamo s trajnom zahvalnošću. Njihova hrabrost, njihova ljubav prema Hrvatskoj i žrtva koju su podnijeli, kao i stradanja u velikosrpskoj agresiji, dio su našega povijesnog pamćenja i obvezuju nas da istinu prenosimo budućim naraštajima.
Ove je godine učinjen i još jedan važan korak u dostojnom zbrinjavanju žrtava Drugoga svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja. U svibnju je Republika Hrvatska od Republike Slovenije preuzela posmrtne ostatke 500 hrvatskih žrtava. Njihovi posmrtni ostaci dostojno su pokopani 22. kolovoza 2026. godine u Donjem Maclju, nakon što je Ministarstvo tijekom ove godine obnovilo i proširilo grobnicu žrtava Križnog puta.
Taj čin ima posebno značenje. Nakon desetljeća, žrtve su dobile dostojno mjesto posljednjeg počivališta. Istodobno, taj nas događaj podsjeća koliko je još važno ustrajati u istraživanjima i suradnji kako bismo pronašli i dostojno zbrinuli posmrtne ostatke žrtava svih onih koji još uvijek počivaju u neobilježenim grobnicama.
Jer dostojan pokop nije pitanje politike niti vremena koje je proteklo od nečije smrti. To je pitanje ljudskog dostojanstva.
Zato se danas, okupljeni na ovom mjestu, ne prisjećamo samo prošlosti.
Govorimo i o našoj odgovornosti u sadašnjosti.

Odgovornosti da istražujemo.
Da tražimo.
Da pronađene žrtve dostojno pokopamo.
Da njihovim obiteljima pružimo odgovore gdje god je to još moguće.
I da čuvamo sjećanje na njih.
Pred žrtvama se ne dokazujemo velikim riječima.
Dokazujemo se djelima – ustrajnošću da ih pronađemo, dostojanstvom kojim ih ispraćamo, brigom prema njihovim obiteljima i poštovanjem s kojim čuvamo uspomenu na njih.
Neka stoga ova komemoracija bude izraz našega zajedničkog pijeteta prema žrtvama, potpora njihovim obiteljima i trajni podsjetnik da pravo čovjeka na istinu, ime i grob ne prestaje prolaskom vremena.
Neka im je vječna slava i hvala.
Izrečeno na komemoraciji za žrtve grobišta Leskovec, ekshumirane 2014. pokopane 2022. na groblju u župi Svibovec kod Varaždinskih Toplica 27. kolovoza 2026.

U ime Društva zahvalu na izrečenom uputio je Franjo Talan, te rekao da je današnja komemoracija za žrtve poubijane 1943. godine na području župa Ljubešćica i  Svibovec 28. događanje na kojem su sudjelovali članovi Društva, a od spomenutih 15 događanja su komemoracije i spomeni na žrtve koje su održane u organizaciji Društva.

Tako su članovi Društva sudjelovali na pokopu žrtava koje je realiziran zahvaljujući Ministarstvu hrvatskih branitelja, 23. svibnja 2026. u Možđencu kada je pokopano 36 žrtava s grobišta Mostišće Sudovec, a članovi Društva Ivan Galović i Danijel Labaš, 22. kolovoza 2026., u Donjem Maclju položili su vijenac u spomen na 500 hrvatskih žrtava preuzetih od Republike Slovenije dostojanstveno pokopanih u proširenoj grobnici uz koju je Spomen crkve Muke Isusove (više na https://ika.hkm.hr/novosti/macelj-pokopani-posmrtni-ostaci-500-hrvatskih-zrtava-iz-grobnica-u-sloveniji/ op ft). Također i lanjske godine sudjelovali smo na ukopu 814 žrtava jame Jazovka pa koristim priliku Ministarstvu hrvatskih branitelja zahvaliti na svemu što čini da bi se sve žrtve ekshumirale, identificirale i na ljudski i dostojanstven način pokopale.

 Za listopad 2026. u planu je komemoracija u Vratišincu i Dravska šuma Varaždin

Pred Društvom su planirane slijedeće aktivnosti; 8. listopada je komemoracija za žrtve u župi  Vratišinec, a za utorak, 27. listopada planirana je komemoracija za žrtve grobišta Dravska šuma Varaždin.

U skladu s mogućnostima priključite ćemo se i odavanju počasti žrtvama na drugim lokacijama. Tako smo godinama sudjelovali u spomenu na žrtve grobišta u okolici Maribora, a koje je na predzadnju nedjelju mjeseca listopada (to je ove godine, 18. listopada op. F.T.), organizirala HKM Blaženi Alojzije Stepinac Maribor. Također ćemo nastojati, želja nam je, da se ekshumirane žrtve grobišta Očura kod Lepoglave, ekshumirane 17. i 18. listopada 1995. godine, na ljudski i dostojanstven način pokopaju. Kao Društvu godinama surađujemo i s HŽD-om, dok je isto po osnivanju vodio prof. Zvonimir Šeparović, kao i sada dok ga vodi Ante Beljo, a suradnja je uspostavljena i s brojnim drugim udrugama među kojima je i Daksa iz Dubrovnika koji vode brigu da se žrtve ubijene 25. listopada 1944. ne zaborave. Na Dušni dan u više smo navrata sudjelovali u spomenu na žrtve grobišta Ljubijska 58 Zagreb – Dubrava, a u planu je posjet i Vukovaru i 13. prosinca spomenu na žrtve Voćina pa vam se u nadi da ćemo, osim planiranih aktivnosti ( 8. listopad Vratišinec i 27, 10. Dravska šuma Varaždin op. F.T.), uspjeti realizirati još ponešto još jednom  zahvaljujem na sudjelovanju u ovogodišnjem spomen na žrtve i stradanja.

Izaslanica ministra Tome Medveda, potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske Tanja Antunović Hadžić

Franjo Talan, dopredsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva, Jadranka Lučić i Josip Horvat
Janja i Martina iz Austrije

vlč. Marko Pintarić

Komemoracija je završena molitvom koju je predvodio vlč. Marko Pintarić, župnik župe Sveta tri kralja Svibovec, a za kraj je zbor župe otpjevao pjesmu Zdravo djevo.

Napomena: Od strane Društva za obilježavanje grobišta komemoraciji su bili prisutni: Barbara Turk, Jasenka Zdelar, Stanko Cecelja, Franjo Črep, Ivica Dolenec, Stjepan Gluhak, Rajko Horvat, Miroslav Kocijan, Danijel Labaš, Danijel Obadić i Franjo Talan.

Sama komemoracija završila je oko 12,35 sati nakon čega smo razmišljanja o predstojećim aktivnostima nastavili uz druženje u prostorijama Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata klub Jalševec, a koje su u prostorijama stare škole.

Oko 13,30, zahvala članovima Udruge branitelja Jalševec i odlazak iz  Svibovca

  1. 13,45h Groblje Varaždinske Toplice, polaganje vijenaca i paljenje svijeća kod spomenika prešućenim poginulim vojnicima Drugog svjetskog rata i poraća s područja župe Varaždinske Toplice te potom i kod spomenika prešućenim civilnim žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća, a koje je Društvo u suradnji s Udrugom Hrvatski domobran Varaždinske Toplice podignulo 2004. godine.

 

Đurđa Cecelja, Franjo Talan i Danijel Obadić
Član Udruge ratne postrojbe Specijalne jedinice policije „RODA“ Varaždin Rajko Horvat, Đurđa Cecelja, Barbara Turk, … Jadranka Lučić i Josip Horvat

 

Polaganju vijenca i paljenju svijeća bili su prisutni i članovi Hrvatskog žrtvoslovnog društva iz Zagreba, a molitvu je predvodila Barbara Turk iz Vratišinca.

U prilogu su fotografije poredane po redoslijedu događanja:

  1. Kalnička Kapela
  2. OŠ Svibovec – spomen na poginule hrvatske branitelje
  3. Župna crkva Sveta tri kralja Sibovece – misa
  4. Svibovec groblje – Grob ekshumirane 72 žrtava grobišta Jakšenice
  5. Varaždinske Toplice – groblje – spomen na prešućene vojne i civilne žrtva župe Sveti Martin – Varaždinske Toplice

Sastavio po dolasku s komemoracije, 27. 09. 2026.  Franjo Talan, predsjednik Društva, dopredsjednik HŽD-a  ( završeno u 23, 30h) – nadopunjeno u ponedjeljak – završeno u 1035 h

Za objavu na portalu HŽD-a pripremila Jadranka Lučić

 

Odgovori