BISKUP CAREVIĆ – 78 godina od mučeništva obavijenog velom tabua

Josip Marija Carević rođen je u Metkoviću 16. veljače 1883. godine. Na papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu stekao je dva doktorata, iz filozofije i teologije. Govorio je talijanski, njemački i francuski jezik, a napisao je i nekoliko knjiga. Dubrovačkim biskupom imenovan je 1929. godine, u teškom vremenu diktature, kad se velikosrpska politika obrušila na sve hrvatsko, a time i hrvatski Dubrovnik koji je pripojen Zetskoj banovini sa sjedištem u Cetinju. Za vrijeme njegove službe Dubrovačka biskupija je procvjetala: gradio je nove crkve i uredio mnoge druge vjerske objekte, uredio je sjemenište i posvetio osobitu brigu za nova duhovna zvanja. Neumorno je radio na karitativnom polju, a između ostaloga, osnovao je pučku kuhinju, organizirao prikupljanje sredstava za siromašne i bio dugogodišnji predsjednik Crvenog križa u Dubrovniku. Bio je na glasu kao Spasitelj sirotinje i otac siromaha.

Biskup Carević isticao se velikim domoljubljem i svojim je djelovanjem stao u obranu svoga hrvatskog naroda. Godine 1935., usprkos velikim poteškoćama i pritiscima, dao je izgraditi poznati križ na Srđu. Pripojenje Dubrovnika Banovini Hrvatskoj 1939. godine, biskup Carević proslavio je svečanom svetom misom i time na sebe navukao još veće neprijateljstvo velikosrpskih i orjunaških krugova. Godine 1940. biskup Carević se zbog tadašnjih teških okolnosti zahvalio na biskupskoj dužnosti, a službeno obrazloženje bilo je narušeno zdravlje. Napustio je Dubrovnik, otišao u Zagreb i dao se na raspolaganje nadbiskupu Alojziju Stepincu koji je njegovu ponudu rado primio i stavio ga na ispomoć u mnogim župama na području Zagrebačke nadbiskupije.

Godine 1943., biskup Carević došao je u Hrvatsko zagorje na ispomoć župniku u Velikom Trgovišću, gdje je odlučio ostati te se nastanio u selu Vižovlje. Redovito je slavio mise u kapeli Majke Božje Snježne u selu Strmec te pastoralno skrbio za župljane triju župa koje su joj gravitirale: Luka, Veliko Trgovišće i Klanjec. Između ostaloga, tamo je ratne 1944. godine organizirao „Procesiju za mir“ u kojoj je sudjelovalo 1500 vjernika. Krajem rata, nadbiskup Stepinac ga je pozivao da se zbog ratnih opasnosti vrati u Zagreb, no Biskup je ostao na Strmcu. U noći 23. ožujka 1945. godine, petak prije Cvjetnice (u narodu „Žalosni petak“) odveden je od grupe partizana, najokrutnije mučen, ubijen i zakopan negdje na području župe Luka. Žalosno, biskup Josip Marija Carević, jedini hrvatski biskup ubijen u Drugom svjetskom ratu, danas je nepravedno prešućivan, a njegova žrtva i mučeništvo su skoro nepoznati hrvatskom puku.

 

NAPOMENA ZA ONE KOJI DOLAZE IZ ZAGREBA:

 Luka je udaljena 25 kilometara od Zagreba. Javnim prijevozom iz Zagreba može se doći vlakom  te autobusom ZET-a.

HŽ: Subotom, s glavnog željezničkog kolodvora u Zagrebu, vlak (Zagreb – Zabok – Kotoriba) polazi u 14:35, a vožnja traje oko 30 minuta. Povratno, vlak iz Luke za Zagreb polazi u 21:27.

ZET:  Autobusom ZET-a br. 172 (Črnomerec – Zaprešić)  putuje se do Zaprešića (stanica Terminal). Presjeda se na autobus ZET-a br. 174 (Zaprešić – Žejinci) te se silazi na stanici Luka centar.

U subotu, autobus 174 (Zaprešić – Žejinci) polazi iz Zaprešića u 15:25, a povratno, autobus iz Luke za Zaprešić polazi u 20:05.