Novosti

Franjo Talan: Izložba „Žrtve i stradanja sjeverne Hrvatske“ u Varaždinu

Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava

Kolodvorska 3, 42 000 Varaždin, IBAN: HR8723600001101736832, OIB  20358865131

Osvrt na izložbu „Žrtve i stradanja sjeverne Hrvatske“

održane u Varaždinu, 8. travnja 2022. godine  

 

Zbog pandemije odgođena izložba fotografija i dokumenata „Žrtve i stradanja sjeverne Hrvatske – drugi svjetski rat i poraće“, a koja je bila planirana za 23. studeni 2021. godine u izložbenom prostoru Hrvatske kulturne zaklade – Hrvatsko Slovo, Hrvatske bratske zajednice 4, u Zagrebu, konačno je održana u petak, 8. travnja 2022. godine, ali u Varaždinu. Izložba dokumenata i fotografija „Žrtve i stradanja sjeverne Hrvatske“  i aktivnosti Društva  na obilježavanju grobišta i uspomena na žrtve ratova i progona totalitarnih režima XX stoljeća, održana je u Gradskom muzeju Varaždin, Franjevački trg 10/2, s početkom u 18 sati.

U uvodnom dijelu, u ime Gradskog muzeja Varaždin, nazočne je pozdravila Spomenka Težak, muzejska savjetnica povijesnog odijela GMV-a, a nakon toga je u petnaestominutnom izlaganju o osnivanju Društva govorila Jasenka Zdelar. Cijelo vrijeme, nakon pozdravnih riječi gospođe Spomenke Težak, na video platnu izmjenjivale se preko petsto fotografija i objavljenih novinskih članaka o aktivnostima Društva od osnivanja.

Rad Društva za obilježavanje grobišta, od osnivanja (20. 9. 2000. do 2022. godine

U svom izlaganju gospođa Jasenka Zdelar (cijelio izvješće je u prilogu, u pdf formatu)  naglasila je da su među osnivačima udruge, Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava, bili ljudi koji su se u ranijem razdoblju, kao suradnici Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava, pomogli na prikupljanju podataka o žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća, kao i na utvrđivanju lokacija grobišta i stratišta na području susjedne dvije županije. Potrebne podatke (ime i prezime, datum i mjesto rođenja, adresa stanovanja) i svoj potpis, na Popis osnivača udruge koji je predan u Ured državne uprave dali su, po abecednom redom prezimena: Borak Ivan (Otok Virje – Cestica), Božak Tomo (Očura – Lepoglava), Hosni Mario (Tužno – Vidovec), Kancijan Pavao (Čukovec – Ludbreg), Kolarić Josip (Belica), Lazar Stanko (Varaždin), Makaj Antonija (Varaždin), Mumlek Anica (Varaždin), Paska Bosiljka (Varaždin), Pavlović Ivan (Cestica), Šargač Branka (Varaždin), Štainglin Martin (Donji Martijanec), Talan Franjo (Križovljan – Cestica), Težak Franc (Lovrečan otok – Cestica), Trupković Zvonimir (Varaždin), Zadravec Katarina (Vinogradi Ludbreški – Ludbreg) i Zdelar Jasenka (Kapela Podravska – Veliki Bukovec). Na osnivačkoj skupštini odlučeno je da osoba za zastupanje Društva bude  Franjo Talan koji je izabran za predsjednika, a dopredsjednik je bio Josip Kolarić. Uz njih članovi prvog Izvršnog odbora bili su: Ivan Pavlović, Stjepan Borak, Jasenka Zdelar, Branka Šargač, Marko Majhen, Stanko Lazar i Mario Hosni, a u prvi nadzorni odbor izabrani su Antonija Makaj, Pavao Kancijan i  Franc Težak.

Sjednice Izvršnog odbora održavale su se po potrebi, najmanje 3-4 puta godišnje, a kroz protekle 22 godine održano je i toliko izvještajnih sjednica Skupštine Društva, od kojih su redovite izborne skupštine održane svake četiri godine.

Na posljednjoj sjednici Skupštine, održanoj 6. ožujka 2022. godine u rad Društva bilo je uključeno 29 članova iz Varaždinske i Međimurske županije, Virovitice iz Zagreba iz Istre i iz Slovenije. Članovi Izvršnog odbora su bili Barbara Turk, Franjo Črep , Stanko Cecelja i Ivo Ivanović, te Jasenka Zdelar, tajnica, Stjepan Jovan, potpredsjednik i Franjo Talan predsjednik.

Nakon izlaganja gospođe Jasenke Zdelar, tajnice Društva, uslijedio je kratki glazbeni predah od govora, a u tom dijelu članovi Pjevačkog društvo Arka iz Varaždina otpjevali su dvije pjesme, Oči u oči i To je tvoja zemlja.

 Kronološki pregled podizanja spomen obilježja i ostalih aktivnosti Društva od 2000.

Osvrt na komemoracije i ostale aktivnosti dao je Franjo Talan, predsjednik Društva. Osvrnuo se na aktivnosti udruge na podizanju spomen obilježja, obilježavanju grobišta, održavanju komemoracija i suradnju s ostalim društvima,  udrugama i ustanovama na promicanju istine o stradanjima, a u svom izlaganju naglasio je da je udruga osnovana s ciljem da se svakoj žrtvi, poginulom i stradalom osigura pravo na postojanje među koje spada i pravo na grob svake osobe bez obzira na njegovu bilo koju pripadnost.

 2001. godina

U vrijeme dok su se sređivali papiri za podizanje spomen križ na grobištu Dravska šuma Varaždin, 22. veljače 2001. godine, sa slovenskom Društvom za ureditev zamolčanih grobov iz Ljubljane potpisana je povelja o suradnji. Tijekom dvadeset i nešto godina članovi Društvo podigli su spomen križeve na slijedećim grobištima i lokacijama; Repova šuma Štrigova (25. 03. 2001.), grobištu Sep – Gornji Hrašćan (4. 8. 2001.),  a dok se čekala „dozvola“ za spomen križ u Dravskoj šumi Varaždin na toj lokaciji postavljen je o blagdanu Svih svetih mali drveni križ (31. 10. 2001.), koji je dvaput „nestajao“ do postavljanja sadašnjeg betonskog.

 2002. godina

Osnovana je podružnica Društva za Međimurje (28. 6. 2002.), a  na mjestima gdje su postavljena spomen obilježja održavale su se komemoracije, kao i na grobištu Pancerica gdje je spomen križ postavljen 1. studeni 1994., a na kojem je 18. lipnja 2000. biskup mons. Marko Culej blagoslovio spomen kapelu.

 2003. godina

U subotu, 5. srpnja 2003. godine bio je blagoslov spomen križa na grobištu Ksajpa u Šenkovcu kod Čakovca, a potom 28. rujna 2003. i spomen križ na grobištu u šumi iznad Leskovca u župi Svibovec kod V. Toplica, te spomen obilježje prešućenim žrtvama naselja Čukovec kod Ludbrega (2. 11.) i na grobištu Šoderana Kućan Ludbreški.

 2004. godina – blagoslov spomen križ Dravska šuma

Nakon višegodišnjih „nastojanja“ uspjela se ishoditi dozvola za postav spomen križa na grobištu Dravska šuma Varaždin, a isti je u subotu, 19. lipnja 2004. blagoslovio varaždinski biskup, mons. Marko Culej. Te godine u suradnji s članovima udruge Hrvatski domobran Varaždinske Toplice postavljen je na gradskom groblju, 10. 10. 2004. godine, spomenik prešućenim civilnim žrtvama stradalim u ratnom i poratnom razdoblju Drugog svjetskog Iduće 2005. godine, povodom šezdesete obljetnice žrtava Bleiburga i križnog puta 1945. godine, od 2. do 14. svibnja 2005., uključili smo se u hodočašće „Tihi koraci na spomen dvaju ratova“ Ovčara – Bleiburg, a zahvaljujući našem članu Martinu Štainglin spomen križ je postavljen na grobu žrtava u Martijancu.

 2006. godina

U spomen na žrtve poratnih likvidacija vlasti, poubijane 22. na 23. srpnja 1946. godine uz rijeku Dravu kod Velikog Lovrečana, misu zadušnicu predvodio je, 23. srpnja 2006.,  biskup, mons. dr. Vlado Košić, a uz spomen križ koji smo postavili 26. srpnja 1998. godine položeni su vijenci i zapaljene svijeće.

U spomen na žrtve grobišta Gaj Strmec Podravski mali križ je postavljen 17. ožujka 2007. godine, isti dan na Skupštini Društva donesena je „deklaracija“ o pravima žrtava. Kako je 2003. godine osnovano Povjerenstvo Društva za Republiku Sloveniju, i zahvaljujući Dragutinu Šafariću iz Velenja, predsjedniku Povjerenstva pokrenut projekt „Pieteta“ koje svih ovih godina i funkcionira. Od strane slovenskog Društva, 13. svibnja, voditelj Povjerenstva preuzeo je ključeve spomen kapele pred rudnikom Huda jama – Barbarin rov, a te godini sudjelovali smo i na kongresu Hrvatskog žrtvoslovnog društva i bili na blagoslovu spomen obilježja prešućenim žrtvama župe Donja Voća (17. lipnja 2007.) – naravno i organizirali komemoracije gdje smo postavili spomen obilježja.

 2008. godina

Zahvaljujući pomoći članova UDVDR-a klub Petrijanec, 26. ožujka 2008. godine postavljen je šest metara (sadašnji…) spomen križna grobištu Gaj – Strmec Podravski, a 25. travnja predstavnicima vojske SAD-a dali smo informacije  o pokopanim američkim pilotima stradalim na ovom području u toku Drugog svjetskog rata i poraća. Na grobištu Sep-Gornji Hrašćan te godine uspjeli smo postaviti i „novi“ spomen križ, 5. kolovoza 2008. godine.

Nakon višegodišnjih „peripetija“ uspjeli smo, 8. listopada 2008. godine, završiti, uz nesebično zalaganje članice Društva, gospođe Barbare Turk, spomen obilježje u Vratišincu, a isto je spomenutog datuma blagoslovio i misu zadušnicu predvodio mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup. Te godine u Dubrovniku smo imali predavanje   o žrtvama i stradanjima, posjetili Daksu, a blagoslovu u Vratišincu odazvali su se i članovi udruge Daksa, Matice hrvatske Bjelovar i Čakovec, prof. dr. Zvonimir Bartolić, kao i prof emeritus Zvonimir Šeparović, osnivač i predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva iz Zagreba, i brojni drugi.   Naravno te godine položili smo i vijence i zapalili svijeće, uz blagdan Svih Svetih, održali komemoracije na lokacijama prije spomenutih, a 28. srpnja svijeća je zapaljena i za žrtve grobišta „Jezero“ na lokalitetu Gajac Kolanski, na otoku Pagu.

 2009. godina – ekshumacija žrtava dijela grobišta Sep – Međimurje

Znali smo za informaciju o ekshumaciji žrtava grobišta Očura, 1996. godine, kao i nezainteresiranosti „šire“ društvene zajednice da se te žrtve dostojno i sa sprovodom pokopaju, te su iste „smještene“ s patologije varaždinske bolnice u grobnicu za privremene ukope na varaždinskom groblju. Zbog toga smo, nakon dobivene informacije, o pronalaženju ljudskih kostiju u „temeljima“ nasipa Sep, na relaciji Gornji Hrašćan – Trnovec, u Međimurju, a na koje se naišlo, 5. ožujka 2009. godine, odlučili nešto napraviti, tj. „sustav“ pokrenuti da radi svoj posao. S obzirom da je država, tj. Republika Hrvatska, izvodila (Komisija Sabora… za utvrđivanje žrtava…) i izvela, 1992. godine, ekshumaciju grobišta Macelj, Lug i da ista nije bila sposobna žrtve ni nakon protoka više od deset godine dostojno pokopati, odlučili smo da nešto slično jednostavno ne smijemo dozvoliti. Paradoks je da je lokacije grobišta Sep bila „uredno“ evidentirana i Upisnik grobišta predan u Komisiju za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava predan, a da nitko nije izvođača radova obavijestio o mogućnost nailaženja na posmrtne ostatke žrtava, kao i na postupke što treba poduzeti da se iste dostojno pokopaju. U isto vrijeme Republika Slovenija je vršila ekshumaciju žrtava poratnih likvidacija iz Rudnika Barbarin rov i tamo su odlazila brojna „izaslanstva, državna i crkvena, ali u Hrvatskoj, to je druga priča….  I tako smo uz „razumijevanje“ institucija, uz pomoć dobrovoljnih priloga, ekshumaciju sami napravili, od 8. do 12. lipnja 2009. godine. U međuvremenu dobili smo i saznanja o postojanju grobišta Leš Kotoriba, pa smo uspjeli 12. srpnja 2009. godine postaviti i blagosloviti spomen križ na toj lokaciji, a na Sesvete i spomen križ na „zapuštenom“ grobu žrtava poubijanih 29. rujna 1943., u Kalničkoj Kapeli.

 2010. godina – izgradnja grobnice i pokop ekshumiranih žrtava grobišta Sep

S obzirom da tema „prešućivanih“ žrtava Drugog svjetskog rata i poraća u Hrvatskoj baš i nije nikoga zanimala, a da nekako upoznamo javnost o potrebi da se i prema tim žrtvama u Republici Hrvatskoj počne na ljudski i dostojanstveni način razmišljati, i da im se osigura pravo na postojanje, na prijedlog gospođe Barbare Turk, 28. ožujka 2010. godine organizirali smo, pod nazivom Križni put grobištima i stratištima Varaždinske biskupije, obilazak lokacija žrtava i grobišta, i tako svake godine…

U spomen na žrtvu progona poratnog jugo-komunističkog terora, vlč Vilima Cecelju, 1. srpnja 2010. godine organizirali smo komemoraciju u župi Sveti Ilija, a uz pomoć sponzora i ljudi dobre volje krenulo se u izgradnju kosturnice za ekshumirane žrtve grobišta Sep, te su iste uz blagoslov biskupa mons. Josipa Mrzljaka, pokopane 23. kolovoza 2010. godine.

 2011. godina

E sada smo već imali cijeli niz grobišta uz koje smo održavali komemoracije, a jednom godišnje „morali smo“, na temelju Povelje o suradnji potpisane sa slovenskim Društvom za ureditev zamolčanih grobov iz Ljubljane, posjetiti i jednu lokaciju u Sloveniji, ili pak članove slovenskog društva pozvati u Hrvatsku. UZ to na pojedinim lokacijama bilo je potrebno zamijeniti križ, urediti put, ili pak popraviti most kao na putu prema grobištu Ksajpa, što je tih svih godina „sređivao“ Josip Kolarić, ili pak poraditi da se asfaltira prilaz kao kod grobišta Pancerica ili pak k spomen križu na lokaciji Dravska šuma Varaždin (rujan 2011.) .

 2012. godina

Potkraj Drugog svjetskog rata u bombardiranju stradalo je desetak Roma u naselju Draškovec. U suradnji s udrugom Roma za Bolje sutra i gradom Prelogom, 2. srpnja 2012. godine, postavljen spomen križ na grobu koji je blagoslovio biskup mons. Josip Mrzljak.

 2013. – 2015. godina

Iz obilaska župa i naselja Varaždinske županije i biskupije saznali smo da je u srpnju 1943. godine u Gornjem Jesenju, od partizana odveden i ubijen župnik, Matija Pl. Žigrović, pa smo povodom 70. obljetnice organizirali izložbu, a i komemoraciju koja se i svih narednih godina održavala. Zahvaljujući zalaganju Vlatka Ljubičića, člana Društva, predsjednika podružnica Virovitica, 23. kolovoza 2013. godine blagoslovljen je i spomen križ na grobištu Mrtvi jarak u Virovitičko-podravskoj županiji. Uz redovite komemoracije 25. listopada 2014. godine bili smo i na Daksi, u spomen na 70. obljetnicu masovnih partizanskih likvidacija Dubrovčana na tom otočiću, a 25. studenoga 2014. i na blagoslovu spomen ploče vlč. Antunu Đuriću (1912.- 1945.) u župi Divuša.

 2016. godina – 7. hrvatski žrtvoslovni kongres

U cilju da se masovna stradanja i progoni stanovništva na ovom području sjeverne Hrvatske istraže i zapišu zajedno s Hrvatskom žrtvoslovnom društvom iz Zagreba, kao  suorganizatori, pripremili smo 7. hrvatski žrtvoslovni kongres, a koji je održan od 30. rujna do 2. listopada 2016. godine.  O raznim temama stradanja na ovom našem „sjevernom“ području, uz članove Društva s nekim predavanjem i izlaganjem sudjelovali je preko dvadeset izlagača, a zadnjeg dana Kongresa sudionici su zajedno s profesorom dr. Šeparoviće Šeparovićem, predsjednikom HŽD-a, položili i vijenac na grobištu Dravska šuma Varaždin.

 2017.godina

Na grobištu Savica Beretinec spomen križ je blagoslovljen 22. kolovoza 2017., a 19. studenoga iste godine postavljen je novi križ na grobištu „Križara“ u Lovrečanu, u župi Križovljan i općini Cestica.

 2018.– 2019. godine

Iduće godine, 23. 6. 2018. spomen na žrtve grobišta Leš Kotoriba postavljen je na novu lokaciju, a iduće godine stavljena je i kovana ograda. Uz redovite komemoracije i organiziran križni put grobištima i stratištima Varaždinske biskupije, 8. 11. 2019. sudjelovali smo i na 8. kongresu HŽD-a, prvo u Zagrebu, a potom i u Krapini.

 2020. i 2021. godina – Spomen križ na jame Golubinčina i Mandaljevica u Istri

Uz formiranu podružnicu za Istru, koju vodi gospodin Anton Celić 2020. godine organizirali smo obilazak mjesta stradanja žrtava u Istri. U subotu 22. kolovoza, u sklopu projekta „Spomen na žrtve Istre – jama Tupljak“, posjetili smo i jamu Golubinčina, gdje je postavljen i spomen križ, a iduće godine, 23. i 24. listopada realiziran je i projekt „Spomen na žrtve Istre – grobište Širočica i Mandaljevica. Prvog dana susreta bila je komemoracija na grobištu Bršljanovica kod Lupoglava, a pred Sesvete postavljen je spomen  križ i na grobištu Mandaljeivica u župi Sveta Lucija u Pazinskom Polju.

Kao i za vrijeme izlaganja tajnice gđe Jasenke Zdelar, cijelo vrijeme na ekranu su se izmjenjivale fotografija.

Video zapis 75 obljetnice stradanja u Štrigovi i 13. križni put (27. 03. 2022.)

Nakon petnaestominutnog izlaganja predsjednika Društva, prikazan je tridesetominutni video zapis vezan uz 75. obljetnicu stradanja žrtava Repove šume Štrigova, poubijane u ožujku 1947. godine, a koji u prvom dijelu obuhvaća i komemoraciju koja je završila misom u crkvi sv. Magdalene koju je predvodio mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup u miru. U završnom dijelu video zapisa prikazan je obilazak mjesta stradanja u susjedne dvije županije, a koji je održan pod nazivom 13. križni put grobištima i stratištima Varaždinske biskupije.

Nakon prikazivanja video zapisa članovi Pjevačkog društvo Arka iz Varaždina otpjevali su pjesme Oko jedne hiže i Neka cijeli ovaj svijet, a potom je Franjo Talan, predsjednik Društva zahvalio svima koji su pomogli u realizaciji izložbe, te istaknuo da je ista kronološki poredana od 2000. te godine. Na jednom od plakata prikazan je tekst s popisom grobišta i stratišta Varaždinske i Međimurske županije poznatih do 2011. godine (objavljen u Hrvatskom kajkavskom kalendaru 2012.), a na plakatu pod nazivom Spomen na žrtve Istre, su novinski tekstovi vezani uz realizaciju projekta „Spomen na žrtve Istre – grobište Tupljak“ – 2020. godine i „Spomen na žrtve Istre – jama Širočica i Mandaljevica“ realiziranog 2021. godine. Predsjednik Društva potom je prisutne izvijestio da će se izložba u Gradskom muzeju Varaždin moći pogledati do srijede, 12. travnja te napomenuo da će se  zbog pandemije odgođena posjeta Voćinu i Slatinskom Drenovcu (bila planirana za 13. prosinca 2021. godine) održati 24. travnja 2022. godine.

Franjo Talan, predsjednik društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava

…………………………………

Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava, Kolodvorska 3, 42 000 Varaždin

Izvješće tajnice o radu Društva za obilježavanje grobišta od osnivanja 20. rujna 2000. g

Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Varaždin osnovano je 20. rujna 2000.godine. Navedenog dana održana je osnivačka skupština Društva.

Na osnivačkoj Skupštini usvojen je Statut Društva ,izabrani su predsjednik i dopredsjednik Društva te članovi Izvršnog i Nadzornog odbora. Zapisnik sa osnivačke Skupštine i odluke o osobama ovlaštenim za zastupanje Društva predani su Uredu za opću upravu Varaždinske županije i podnijet je zahtjev za upis Društva u Registar udruga Varaždinske županije.
Dana 22. rujna 2000.g.Ured za opću upravu izdao je rješenje KLASA:UP/I-230-02/00-01/80 kojim se Društvo upisuje u Registar udruga Varaždinske županije pod registarskim brojem 05000771.S tim danom ispunjeni su formalno pravni uvjeti za rad udruge i Društvo je počelo aktivno djelovati i evo djeluje sve do danas.
Prema usvojenom Statutu djelatnosti Društva bile su okupljanje članstva i aktiviranje na polju prikupljanja podataka o stradanjima ljudi u ratnom i poratnom razdoblju Drugog svjetskog rata, utvrđivanje i obilježavanje lokacija grobišta iz ratnog i poratnog razdoblja Drugog svjetskog rata i prikupljanje podataka o okolnostima nastanka grobišta .Nadalje djelatnost Društva bila je upoznavanje članova sa zakonskim i drugim propisima koji se odnose na djelatnost Društva, organiziranje predavanja, izložbi, javnih tribina i komemoracija.
Osoba ovlaštena za zastupanje Društva bio je predsjednik Franjo Talan a dopredsjednik je bio Josip Kolarić.
Članovi prvog Izvršnog odbora bili su: Ivan Pavlović, Stjepan Borak, Jasenka Zdelar, Branka Šargač, Marko Majhen, Stanko Lazar i Mario Hosni, od kojih su danas živi samo Mario Hosni i Jasenka Zdelar.
Članovi Nadzornog odbora bili su Franc Težak, Antonija Makaj i Pavao Kancijan, od kojih je živ samo Pavao Kancijan koji je već više godina teško bolestan.
Prije samog osnivanja Društva podatke o žrtvama, poginulima, stradalima i nestalima kao i podatke o grobištima prikupljala je Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Drugog svjetskog rata koju je na temelju Zakona o utvrđivanju ratnih i poratnih žrtava II. svjetskog rata osnovala Republika Hrvatska. Na područjima županija formirala su se Istraživačka središta. Tako se i u Varaždinskoj županiji formiralo Istraživačko središte čije je sjedište bilo u Vrazovoj 4 , tj. u prizemlju vodotornja , na čijem čelu od 1997. godine radi naš sadašnji predsjednik Franjo Talan. U cilju prikupljanja što vjerodostojnih podataka uspostavljena je suradnja sa ustanovama koje su u tom poslu mogle pripomoći, kao Državni arhiv u Varaždinu, Muzejima (prof Magdalena Lončarić …), sa župama, školama, matičnim uredima, organizacijama koje brinu o ukopu pokojnika (Parkovi Vž…), Varaždinskom županijom, gradovima, općinama i drugima, a među kojima su i udruge koje su njegovale sjećanje na žrtve i stradanja, Hrvatski domobran Varaždin, Novi Marof Varaždinske Toplice, Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Udruga bivših vojnika i ostalima.
S ciljem da se u što kraćem roku prikupe što vjerodostojniji podaci u svim općinama i gradovima, uz pomoć čelnika jedinica lokalne samouprave osnivane su Općinske odnosno gradske Komisije za utvrđivanje ratnih poratnih žrtava pa rezultat nije izostao. Tako je u vremenu od početka 1997. godine do rujna 1999. godine posredstvom Ureda u središnjicu Komisije u Zagreb otpremljeno više tisuća svjedočanstava – popisnih kartona žrtava te dvadesetak kompletiranih „Upisnika grobišta“ , te je u Izvješću Komisije navedeno da je s područja Varaždinske županije evidentirano 5348 žrtava.
Komisija odnosno Istraživačko središte marljivo radi na prikupljanju podataka o žrtvama i grobištima, saslušanju svjedoka i popunjavanju popisnih kartona žrtava sve do početka 2000.godine kada na temelju odluke Sabora prestaje s radom.
Da bi se i dalje nastavilo prikupljati podatke o stradalima i grobištima Franjo Talan i još nekolicina entuzijasta odlučili su osnovati udrugu .U početku je Društvo osnovano s članovima iz Varaždinske i Međimurske županije, iako je bila ideja da se u novoosnovanu udrugu uključe sva Istraživačka središta koja su postojala po županijama. Kasnije su se uključili članovi iz Slovenije i Virovitičko podravske županije pa su uz Međimursku podružnicu formirane i podružnice za Sloveniju i Viroviticu a pred par godina formirana je i Podružnica za Istru. 17 članova i osnivača koji su bili nazočni na osnivačkoj Skupštini 20.rujna 2000.godine su: Franjo Talan, Tomo Božak, Franc Težak, Ivan Borak, Zvonimir Trupković, Martin Štainglin, asenka Zdelar, Katarina Zadravec, Antonija Makaj, Anica Mumlek, Bosiljka Paska, Josip Kolarić, Stanko Lazar, Ivan Pavlović, Branka Šargač , Mario Hosni, Pavao Kancijan.
Prvi zadatak koji si je Društvo postavilo bio je postavljanje spomen križa na najvećem grobištu Varaždinske biskupije na grobištu Dravska Šuma, a kasnije i na ostalim grobištima i stratištima. Da bi se taj zadatak ostvario uspostavljena je suradnja s brojnim udrugama i lokalnim vlastima. Nakon puno truda i vremena oko ishođenja svih potrebnih dozvola spomen križ u Dravskoj šumi postavljen je i blagoslovljen u lipnju 2004.godine.
Daljni rad Društva nastavljen je u skladu s donijetim Statutom. Tako su se u ovih 22 godine održale 22 sjednice Skupštine Društva na kojima su se podnosila izvješća o radu i financijska izvješća za proteklu godinu , donosili su se planovi rada i financijski planovi za iduću godinu.
Svake četvrte godine održale su se izborne skupštine, a zapisnici s izbornih skupština redovno su se dostavljali u Ured za opću upravu odnosno u registar Udruga radi upisa promjena osoba ovlaštenih za zastupanje.
Izvršni odbor Društva sastajao se po potrebi rješavanja pojedinih pitanja a najmanje jednom u tri mjeseca. Odmah po osnivanju Društva sjednice Izvršnog odbora održavale su se u prizemlju vodotornja Vrazova 4 , a kasnije u prostorijama HSS-a, na Franjevačkom trgu gdje nas je u „svoje okrilje“ primila podružnica Hrvatskog društva političkih zatvorenika Varaždin, a dobrotom HDPZ-a s tom udrugom i danas dijelimo prostor na adresi Kolodvorska 3 u Varaždinu. Zbog pandemije Corona virusa i skučenosti prostora u Kolodvorskoj, sjednice Izvršnog i Nadzornog odbora se u posljednje dvije godine održavaju u vjeronaučnoj dvorani župe Svetog Nikole pa koristim priliku zahvaliti župniku Stjepanu Najmanu na razumijevanju.
Društvo nikad nije imalo svoje prostore.
Prema Statutu društva iz 2015. godine obaveza je da se sjednice Izvršni Odbor održi najmanje tri puta godišnje. Zbog visoke životne dobi članova i zbog udaljenosti teško je sjednice Izvršnog odbora održavati češće.
Na kraju bih se osvrnula na rad Društva u ovim izazovnim vremenima, u protekle dvije godine. Tako smo prošle godine 21. sjednica Skupštine Društva, pošto nije mogla biti održana osobnim-fizičkim prisustvom članova, održali telefonskim i elektroničkim putem. Članovima su poštom dostavljeni materijali za Skupštinu a oni su se mogli bilo telefonski ili emailom očitovati o točkama dnevnog reda.
I ove godine 1. sjednicu Izvršnog odbora održali smo na isti način.
Srećom 22.sjednicu Skupštine, 6. 3. 2022.godine održali na uobičajen način odnosno fizičkim putem.
Danas Društvo broji 28 članova. Članovi Društva su iz Varaždinske i Međimurske županije, Virovitice iz Zagreba iz Istre i iz Slovenije. Nažalost pred nekoliko dana napustio nas je član Izvršnog odbora Ivo Ivanović preminuo 22. ožujka 2022. godine u Jalkovcu.

Predsjednik Društva je Franjo Talan a dopredsjednik Stjepan Jovan, tajnica Društva je Jasenka Zdelar a članovi Izvršnog odbora su: Franjo Črep, Stanko Cecelja i Barbara Turk.

Članovi Nadzornog odbora su Boris Veselnik, Dragica Markan i Vladimir Horenec

U Varaždinu, 8. travnja 2022. godine
Jasenka Zdelar, tajnica DOGRPŽ-a

…………………………………………………………………………………..

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Fotografije snimili Dragutin Šafarić i Franjo Talan

Za portal http://viktimologija.com.hr/wp/ pripremila Jadranka Lučić

Odgovori