DRUŠTVO ZA OBILJEŽAVANJE GROBIŠTA RATNIH I PORATNIH ŽRTAVA
Kolodvorska 3, 42000 Varaždin, osnovano 20. 9. 2000.
Misu za žrtve predvodio vlč. dr. Krunoslav Novak, generalni tajnik HBK-a iz Zagreba
Na drugu nedjelju mjeseca lipnja pod pokroviteljstvom općine Cestica, 13.lipnja 2021. godine, održana je komemoracija u spomen na žrtve poratnog razdoblja Drugog svjetskog rata poubijane u prvoj polovici mjeseca lipnja na dijelu protuoklopnog rova preostalog nakon povlačenja njemačke vojske.
Okolnosti stradanja žrtava grobišta Pancerica i križnog puta
Protuoklopni rov protezao se od naselja Križovljan, od brda Prekorje do rijeke Drave, a bio je dužine oko tri kilometra. Za vrijeme Drugog svjetskog rata istočni dio Slovenije, kao i današnja naselja općine Cestica, Brezje Dravsko, Dubrava Križovljanska, Mali i Veliki Lovrečan, Križovljangrad, Otok Virje, Virje Križovljansko i Vratno Otok bili su priključeni Njemačkoj (vidi kartu – crvena linija je trasa Panzegrabe, a plava novouspostavljena granica NDH – Njemačka, ljubičastom bojom označena je sadašnja, i predratna karta, granica Republike Hrvatske i Slovenije – zelenom bojom upisane su sadašnje države), a i dijelovi naselja Selci Križovljanski, Kolarovec te nizinski dijelovi naselja Babinec, Cestica i Gornje Vratno i kompletni prekodravski dio, zaseoci Brezje i Lovrečan Otok. Ovdje je važno napomenuti da se naselje Otok Virje prvi put spominje 1953. godine, a naselje Vratno Otok tek od 1981. godine. Dakle u vrijeme rata, 1941.-1945. naselja; Virje i Križovljangrad potpadala su pod Fridau (Ormož), a zapadni dio općine Cestica pod općinu Sauritsch (Zavrč). Na početku rata, točnije 1942. godine njemačka tvrtka Stuag asfaltirala je cestu Maribor – Varaždin – Zagreb, a pod kraj rata Nijemci su dali iskopati protuoklopni rov na karti označen crvenom bojom, te gradila utvrde – drveni bunkeri i skloništa koja su bila uglavnom po svim višim brežuljcima. Po svršetku rata i povrata granice na „staro“ seljaci su preorali rovove koji su bili na njihovima njivama, a trasa pancer-grabe još je pred neku godinu bila vidljiva u šumi između naselja Cestica do Virja Križovljanskog…
U polju je nekako najduže ostala graba-rov uz cestu Križovljangrad – Otok Virje – Ormož (Slovenija), pa je iz tog doba ostao i naziv tog predjela „Pri Pancerici“ – vidi kartu.
Potkraj svibnja 1945. godine kolone križnog puta kretale su se cestom Maribor – Varaždin iz smjera Slovenije prema Varaždinu išle dalje prema istoku, a današnja varaždinska igrališta, NK Sloboda i NK Varaždin (prije Varteks, do 1945. Tivar i Veška ) bila su „prikupljališta“ zarobljenika s kojih su nestajali zarobljenici. Jedni, uglavnom stariji doma, dio mlađih su uključeni u vojsku „JNA“, a neki na „novu trasu križnog puta“, ili pak do nekog od grobišta, Dravska šuma Varaždin, Kolnjak Gornji Kenginec, Pancerica, Sep – Gornji Hrašćan… kao i iz brojnih logora i zatvora, te iz bolnica…
Od spomen križa do kapelice – Spomen područje Pancerica
Prema izjavama svjedoka u više dana i noći, početkom lipnja 1945., iz smjera Varaždina do predjela zvanog kod Pancerica dovoženi su ljudi koji su tamo u tri grabe skončali svoj život.. U spomen na žrtve pokopane na tom predjelu lovci Lovačkog društva Sveti Hubert Cestica 1994. godine postavili su spomen križa, a isti je na Sesvete, u prisutnosti župnika vlč. Ivana Košića, blagoslovio kapucin fra Franjo Talan, uz prisutnost velikog broja vjernika.
Povodom pedesete obljetnice stradanja, 11. lipnja 1995. komemoracija je održana pod pokroviteljstvom općine Cestica, a misu je predvodio don Anto Baković i od te godine spomen na žrtve je u pravilu na drugu nedjelju mjeseca lipnja. Tako je bilo i ove godine, 13. lipnja 2021.. Na početku susreta povodom 75. obljetnice stradanja i 20. obljetnice blagoslova spomen-kapele posvećene blaženom kardinalu Alojziju Stepincu koju je 18. lipnja 2000. blagoslovio biskup mons. Marko Culej.
Spomen područje Pancerica danas obuhvaća spomen križ, kojeg su postavili lovci, spomen kapelu blaženog Alojzija Stepinca koju su sagradili župljani, a u sklopu spomen područja nalaze se i dva groba (samo grobovi su uz samu ogradu opaska ft), a treći grob je i danas neoznačen.
Spomen na žrtve grobišta Pancerica 2021. godine
Ovogodišnja komemoracija 2021. godine započela je izvođenjem hrvatske himne, u 10.30 sati, a nakon hrvatske himne u ime Društva nazočne je pozdravio Franjo Talan, predsjednik Društva.
Potom su položeni vijenci i zapaljene svijeće kod spomen križa.
U ime Ministarstva hrvatskih branitelja i ministra Tome Medveda, potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske vijenac je položila i svijeću zapalila Tanja Antunović Hadžić, načelnica Sektoru za žrtve Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, a potom je vijenac položilo i izaslanstvo općine Cestica načelu s načelnikom Mirkom Korotajem i predsjednikom Općinskog vijeća Darkom Majhenom.
Vijenac kod spomen križa potom su položili lovci lovačkog društva Sv. Hubert Cestica, a nakon njih i predstavnici Hrvatskog žrtvoslovnog društva iz Zagreba. U ime Mjesnog odbora Otok Virje, obitelji stradalih i Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava vijenac su položili i svijeće zapalili Boris Veselnik, Franjo Črep i Dragica Markan, a odavanju počasti bili su prisutno i župljani župe Kotoriba iz Međimurja koji su zapalili svijeće.
Prigodnim riječima nazočnima se potom obratio Ante Beljo, predsjednik HŽD-a, a potom je predsjednik Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava (osnovano 20. rujna 2000. godine) rekao: Prema izjavama svjedoka na grobištu Pancerica u tri jame pokopane su 172 žrtve koje su na ove lokaciju, u više dana i noći, početkom lipnja 1945., dovožene iz smjera Varaždina, cestom uz Dravu, ali i iz smjera Cestice i Križovljangrada, i tu su skončale svoj život.
U drugom svjetskom ratu i poraću sa područja općine Cestica stradalo je preko 180 ljudi. Na početku rata 10. travnja je ubijen križovljanski župnik vlč. Ivan Mađarić, rodom iz župe Vratišinec, a negdje u okolici Bjelovara, pretpostavlja se u šumi Lug, nakon rata ubijen je vlč. Antun Klasić rođen u župi Križovljan…
Prema izjavama svjedoka tu na području Pancerica pretpostavlja se da su iz općine Cestica završili Ferdinand Furjan, rođen 5. travnja 1918. godine u Falinić Bregu, sin Pavla i Magde rođene Korotaj, Mirko (Imbro) Majer sin Stjepana i Dore rođene Šincek, rođen 2. listopada 1920. godine u Radovcu, Ivan Pšag sin Josipa i Antonije rođene Mislović, rođen 04. ožujka 1921. godine u Križovljanu Radovečkom, Tomo Mihin, rođen 4. listopada 1919. godine u Gornjem Vratnu, sin Franje i France rođene Mumlek i Franjo Talan iz Gornjeg Vratna, sin Franje i Josipe rođene Horvat, rođen u Gornjem Vratnu 23. listopada 1921. godine. Pripadnik njemačke vojske, hrvatska legija, stradao od strane partizana na Križnom putu 1945. godine, rekao je Franjo Talan predsjednik Društva i nastavio
Održane aktivnosti Društva u 2021. i planovi za nastavak
Inače Društvo je ove godine, u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama po prvi puta održalo telefonskim i elektronskim pute sjednicu, 21. po redu, skupštine Društva ( održana u razdoblju od 19. ožujka do 08. travnja 2021. godine). U ožujku održan je 12. križni put grobištima i stratištima Varaždinske biskupije ( u razdoblju 0d 21. do 31. ožujka), te spomen na žrtve grobišta Repova šuma Štrigova stradale u ožujku 1947. godine, 16. svibnja bio je spomen na žrtve Bleiburga. Isti smo održali u župi Donja Voća na čemu zahvaljujemo župniku Marku Zadravec, voditelju HKM Maribor, Na Dan državnosti 30. svibnja bio je spomen na žrtve grobišta Leš Kotoriba. Danas smo ovdje, a 3. srpnja je spomen na vlč. Vilima Cecelju, spomen na žrtve grobišta Ksajpa u Šenkovcu (10. srpnja 2021.) , a potom je u nedjelju, 11. srpnja u Gornjem Jesenju, spomen na vlč. Matiju Žigrovića, prvu svećeničku žrtvu ubijenu od partizana na sjeveru Hrvatske na području Varaždinske biskupije, stradao 1943. godine.
Ove godine pada i 75 obljetnica žrtava „križara“ u Lovrečanu ( ubijeni u noći 22. na 23. 07. 1946. godine), a u kolovozu je tradicionalna komemoracija za žrtve grobišta Kolnjak Gornji Kneginec, grobište Sep Gornji Hrašćan, grobište Kruška župa Svibovec , Kalnička Kapela – Varaždinske Toplice. Potom je Dravska šuma Varaždin, i Vratišinec… U planu Društva je i nastavak realizacije projekta Spomen na žrtve Istre gdje se u suradnji s vjernicima Porečke i Pulske biskupije, nakon jame Golubinčina (22. 8. 2020. ), planira spomen križem obilježiti još jedno grobište u Istri, a i obilježiti dvadeset godina rada Društva koje smo pred 20 i nešto godina osnovali s ciljem da se žrtve ne zaborave.
Molitva i misa za žrtve grobišta Pancerica i ostale stradale
U završnom dijelu svog obraćanja Franjo Talan je rekao: Sada slijedi molitva za žrtve grobišta Pancerica, sve sudionike križnog puta kojem je i jedan krak iz Maribora vodio prema Varaždinu i dalje prema istoku, potkraj svibnja 1945., i kroz našu općinu, za sve poginule i stradale u ratovima XX. stoljeća i stradale u progonima vlasti diktatura i totalitarnih režima među kojima je posebno potresna smrt djece u dječjem logoru u Ormožu, a koji je bio u starom gradu…
Podsjećamo u Ormožu je u ljeto 1945. formiran logor za djecu u kojem je od neishranjenosti i bolestiu mrlo četrdesetero djece čiji su roditelji „nestali“ u novom valu terora koji je naslijedio nacističke progone. Prema matici umrloj župe Ormož ista su umirala u razdoblju od 12. kolovoza do 23. rujna 1945. godine. Najmlađe dijete umrlo u logoru bila je Carmen Müller rođena 21. travnja 1945., osamnaestero djece rođeno je 1944. godine, a ostala su bila nešto starija.
Prigodnim govorom nazočnima se potom obratio Ante Beljo predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva iz Zagreba, a nakon toga je molitvu za žrtve predvodio vlč dr. Krunoslav Novak, koji je potom, kao izaslanik varaždinskog biskupa Bože Radoša, pred kapelom predvodio misu zadušnicu i održao prigodnu propovijed. Na kraju mise vlč. Zorislav Šafran, križovljanski župnik zahvalio je izaslaniku biskupa mons. Bože Radoša, vlč. Kunoslavu Novaku, generalnom tajniku Hrvatske biskupske konferencije, na dolasku, predvođenju molitve kod spomen križa i predvođenju mise.
Svijeće su zapaljene i na grobovima žrtava, a za uspomenu je pred kapelom Darijan Vinter snimio i zajedničku fotografiju sudionika ovogodišnje komemoracije nakon čega je uslijedilo druženju u društvenom domu Otok Virje.
Završni dio sjećanja na žrtve grobišta Pancerica bio je u društvenom domu
Vrijedni domaćini, mještani naselja Otok Virje, predvođenih agilnom Štaficom Juršić i suradnicima, kao i lovci lovačkog društva Sv. Hubert Cestica za sve goste priredili su domjenak, a na početku susreta zahvalu za sudjelovanje na komemoraciji i čuvanje uspomene na žrtve i stradanja uputio je u ime Društva za obilježavanje grobišta Franjo Talan, a član Društva Boris Veselnik uručio je prigodan poklon predsjedniku HŽD-a Anti Belji, a potom u znak zahvale za posjetu grobištu ( i ostalima) u Ljubijskoj ulici u Zagrebu i Tajani Mikac-Vidović, Dragici Markan iz Kotoribe i Barbari Turk iz Vratišinca koja od 2008. godine vodi brigu, prvu za izgradnju spomen obilježja, a svih kasnijih godina i za organiziranje komemoracije koje se svake godine održavaju 8. listopada.
Na kraju je prigodan poklon predstavnici Ministarstva hrvatskih branitelja gospođi Tanji Antunović Hadžić, načelnici u Sektoru za žrtve Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja uručio načelnik Mirko Korotaj, za uspomenu na boravak u općini Cestica gostima, a potom i izaslaniku biskupa Bože Radoša, vlč. dr. Krunoslavu Novaku, generalnom tajniku Hrvatske biskupske konferencije.
U prilogu fotografije koje je snimio Darijan Vinter
Od strane Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava komemoraciji su bili prisutni:
Dragica Markan, Tajana Mikac Vidović, Barbara Turk, Franjo Črep, Josip i Miroslav Kocijan, Marko Vidović, Boris Veselnik i Franjo Talan.