DRUŠTVA ZA OBILJEŽAVANJE GROBIŠTA RATNIH I PORATNIH ŽRTAVA – VARAŽDIN
P o z i v n i c a
kojom Vas na Dan Hrvatskog sabora pozivamo na odavanje počasti poginulim hrvatskim braniteljima stradalim u obrani Republike Hrvatske u Domovinskom ratu i žrtvama jugo-komunističkog terora poubijanim nakon Drugog svjetskog rata, a koja će se održati u nedjelju 8. listopada 2023. godine u župi Vratišinec u Međimurju.
Spomen-obilježje je 8. listopada 2008. godine blagoslovio mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup
Program: Vratišinec
11:00 h – župna crkva Uzvišenja svetog Križa – Vratišinec
– misa za hrvatske branitelje i mučenike jugo-komunističkog terora nakon Drugog svjetskog rata, predvodi župnik vlč. Josip Blažon
od 12:00 h do 12:15 h – okupljanje na parkiralištu kod spomenika, nasuprot groblja
12:15 h – hrvatska himna
– prigodna riječ predstavnika Društva i gostiju
– polaganje vijenaca i paljenje svijeća
– molitva
Spomen-obilježje podignuto je preko puta groblja u Vratišincu uz cestu Čakovec-Vratišinec, a najlakše je doći iz smjera Čakovca cestom prema M. Središću s koje se u Žiškovcu skrene desno prema Vratišincu.
Za eventualne informacije Barbara Turk (091/730-7227, 040/866-352)
U iščekivanju Vašeg dolaska srdačno Vas pozdravljamo!
Predsjednik Društva
Franjo Talan
IZ ARHIVE
Slučaj Vratišinec: Spomenik braniteljima i žrtvama komunizma zabranjen – temelje srušiti
-
Slučaj Vratišinec: Spomenik poginulim braniteljima i žrtvama komunizma zabranjen – temelje srušiti
Kakvo je trenutačno stanje svijesti i razmišljanja ljudi koji danas u Hrvatskoj obnašaju dužnosničke funkcije, pa makar i na najnižim lokalnim razinama, najbolje pokazuje najsvježiji primjer iz općineVratišinec . Naime, još 1997. godine Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih stradalnika zatražilo je odobrenje i pomoć Općine za podizanje spomenika žrtvama komunizma, kao i za poginule hrvatske branitelje u Domovinskome ratu, kojih je sa tamošnjeg područja bio nemali broj. Iako je suglasnost po tom pitanju dobivena još prije 11 godina, spomenik do današnjega dana ne samo da nije podignut, već je prije dva tjedna iz Općine pristigla i odbijenica za pružanje bilo kakve financijske pomoći za izgradnju. O odbijanju pružanja novčane pomoći ne treba previše lamentirati, jer svatko ima svoje kriterije po kojima će ili ne će pomoć dodijeliti. Valjda ratne i poratne žrtve komunizma i poginuli branitelji u Domovinskom ratu za odgovorne u općini Vratišinec nisu vrijedni pažnje, ili ih treba skrivati.
Ono što je u ovom cijelom slučaju presedan kakav do sada ni u Hrvatskoj nismo zabilježili jest odredba Zaključka Poglavarstva općine Vratišinec kojom se nalaže rušenje već sagrađenih temelja spomenika! Pri tome, treba još uzeti u obzir i činjenicu kako je u tu svrhu namijenjeno privatno zemljište, budući da Općina od svoga pozitivnog mišljenja za gradnju spomenika 1997. nije cijelo ovo vrijeme našla komadić zemlje koji bi poslužio u tu svrhu. Nije jasno na kojim se to odredbama i kojem to zakonu temelje najnovije odluke Općine Vratišinec za traženje rušenja već sagrađenih temelja spomenika. No, to je pravni aspekt cijelog slučaja – koji je ovdje ipak u drugom planu. Ono što zaista nije jasno je kako se netko uopće osudi s moralnog i etičkog stajališta tako nešto zatražiti. Tko si ti ljudi, i kome oni odgovaraju? Svojim sugrađanima, odnosno hrvatskom narodu sigurno ne.(mmb)
Priopćenje Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava
Poznato je kako je svršetkom Drugog svjetskog rata 1945. godine vlast u Hrvatskoj (i Jugoslaviji) preuzela komunistička partija Jugoslavije pod čijim upravljanjem su izvršena brojna masovna i pojedinačna ubojstva, a po uzoru na Sovjetsku komunističku partiju vlast se nastojala učvrstiti, progonima i terorom nad drugačije mislećim stanovništvom. Nakon prvih demokratskih izbora 1990. godine stekli su se uvjeti za ostvarivanje potpune hrvatske samostalnosti, a osamostaljenjem Hrvatske na civiliziran i ljudskom rodu primjeren način počinje se govoriti i o ratnim i poratnim žrtvama Drugog svjetskog rata stradalim i ubijenima u progonima vlasti i u komunističkom razdoblju.
Kako bi se podsjetilo na vrijeme stradanja i dao dostojan spomen i na žrtve komunističkog razdoblja župe Vratišinec žitelji razmišljaju o podizanju spomen obilježja likvidiranima, a pozitivno mišljenje toj nakani dala je i Općina Vratišinec, (zaključak Poglavarstva općine sa sjednice održane 19. rujna 1997. godine – op F. T:). Kako se spomen obilježja ne podižu prečesto, a znajući za velike žrtve koje su u obrani domovine u Domovinskom ratu dali hrvatski branitelji nastoji se podići zajedničko spomen obilježje žrtvama komunističkog terora i hrvatskim braniteljima, svima koji su sudjelovali u obrani Domovine (dakako da su tu uključeni i branitelji s područja župe i općine Vratišinec, op. F. T:). Pošto je mjesto Vratišinec sjedište župe i općine spomen obilježje nastojalo se podići u središnjem mjestu i tražila se podesna lokacija za spomen obilježje koje se željelo postaviti na općinskom zemljištu.
Kako se deset godina nije mogla dobiti lokacija na općinskom zemljištu zalaganjem gospođe Barbare Turk, dobiveno je, zahvaljujući razumijevanju vlasnika Mije Matoša potrebno zemljište, nasuprot groblja, a za podizanje spomen obilježja vlasnik se trajno i dobrovoljno odrekao dijela zemljišta i bez ikakve naknade. Znajući da je u obrani Domovine u Domovinskom ratu sudjelovao i veći broj mještana općine i župe, u kojem su neki za slobodu Hrvatske dali i svoje živote, a u želji da se u realizaciju projekta uključi i Općina Vratišinec dopisom od 30. svibnja 2008. godine zamoljena je financijska pomoć. Ostali smo iznenađeni zaključkom Općinskog poglavarstva općine Vratišinec napisanim 7. kolovoza, u kojem nas se obavještava da se pomoć za izgradnju odbija, a u dopisu se traži da se postavljeni temelji za postav spomen obilježja sruše, (kao da se postavljaju za žrtve „Tunguzije“, op F. T.).
Kako je suglasnost za podizanje spomen obilježja dobivena još 1997. godine, a zemljište za trajno postavljanje spomen obilježja vlasnik je odobrio vlastitom voljom, poštujući Rezoluciju Vijeća Europe i Sabora Republike Hrvatske„ O osudi zločina počinjenih za totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945-1990. godine, u kojoj se u točki sedam izričito kaže Hrvatski sabor vjeruje da žrtve zločina totalitarnih komunističkih režima koje su još žive ili njihove obitelji, zaslužuju sućut, razumijevanje i priznanje za svoje patnje, smatramo da je podizanje spomen obilježja postavljeno u skladu sa hrvatskim Zakonom i da su poštivane sve rezolucije i deklaracije o ljudskim pravima. Također smo u uvjerenju da će podignuto spomen obilježje biti na ponos vjernika župe i stanovnika Općine Vratišinec i ostati trajan spomen znak na doprinos i herojsku borbu hrvatskih branitelja i doprinos koji su mještani naselja, župe i općine Vratišinec ugradili u ostvarivanje hrvatske slobode i samostalnosti koju svi mi danas nadasve cijenimo i poštujemo.
U Varaždinu, 25. kolovoza 2008. godine
Za Društvo za obilježavanje grobišta
Franjo Talan, predsjednik Društva
Biskup Mrzljak blagoslovio spomen-obilježje u Vratišincu
Spomen-obilježje u Vratišincu prvo je u Međimurju s imenima nevinih žrtava komunističke diktature i prvo obilježje hrvatskim braniteljima Domovinskog rata s križem kao simbolom patnje i žrtve
Spomen-obilježje u obliku dvaju slomljenih krila, simbola prekinutih života, iz kojih izranja veliki bijeli križ spasenja, žrtvovanja i ljubavi podignut je kao trajni spomen i zahvala svim poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu, te žrtvama jugokomunističkog terora s područja župe Vratišinec, te u spomen na sve neznane mučenike za domovinu Hrvatsku. Podigli su ga župljani župe Vratišinec, Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava komunizma te Matica hrvatska Čakovec.
Uoči svečanog obreda blagoslova okupljene je pozdravio domaći župnik Pavao Mesarić, podsjetivši da su se okupili kako bi potvrdili stajalište bl. Alojzija Stepinca, koji je kao žrtva jednog režima osudio sve totalitarizme i bio ustrajan u ljubavi prema svom narodu i domovini. Nazočnima su se obratili predsjednik čakovečke Matice hrvatske dr. Zvonimir Bartolić i predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva prof. dr. Zvonimir Šeparović. Program komemoracije vodio je Franjo Talan, predsjednik varaždinskog Društva, koji je zajedno s Josipom Kolarićem, predsjednikom čakovečkog Društva, istaknuo kako je proteklih godina obilježeno više masovnih grobnica i stratišta u Hrvatskoj. Podsjetili su kako su proteklih desetljeća mnogi izgubili život samo zbog spomena hrvatske samostalnosti. Spomen-obilježje u Vratišincu prvo je u Međimurju s imenima nevinih žrtava komunističke diktature i prvo obilježje hrvatskim braniteljima Domovinskog rata s križem kao simbolom patnje i žrtve. Izrazili su sućut obiteljima stradalih, od kojih se mnogima još ne zna mjesto stradavanja niti pokopa. O žrtvama, intelektualcima, domoljubima i mnogim još mladićima iz Vratišinca, Gornjeg Kraljevca, Peklenice i Križovca, govorila je župljanka Barbara Turk, koja se desetljećima bavi stradavanjima nevinih. Podsjetila je na uzorno djelovanje župnika Krodera, rođenog Bavarca, koji je četvrt stoljeća vodio župu Vratišinec, zavolio Hrvatsku i osjećao se Hrvatom, te se borio protiv mađarizacije Međimurja. Nakon II. svjetskog rata komunisti su ga odveli i strijeljali kod Drave. Zahvalila je hrvatskom branitelju Miji Matoši što je darovao zemljište za podizanje spomen-obilježja nasuprot mjesnog groblja, dodavši kako su dugogodišnja nastojanja oko podizanja spomenika bila praćena i brojnim teškoćama i protivljenjima. Zahvalila je župi, Varaždinskoj biskupiji, Međimurskoj županiji, donatorima i župljanima na podršci i pomoći.
Blagoslivljajući spomen-obilježje, biskup Mrzljak ujedno je čestitao Dan neovisnosti te pozvao na molitvu i spomen na sve stradalnike. Kazavši kako ovih dana građane potresa smrt nevinih ljudi, a istražna tijela ulažu velike napore u njihovo rješavanje, biskup je istaknuo kako je obveza istražiti i smrt brojnih nevinih ljudi iz ne tako davne hrvatske prošlosti za koje nije nitko odgovarao. Dekan Gornjomeđimurskog dekanata i župnik u Štrigovi mons. Leonard Logožar pročitao je svjedočanstva o pokojnom župniku iz knjige “Hrvatski martirologij”. Nakon blagoslova vijence su položili predstavnici više braniteljskih udruga iz svih krajeva Hrvatske, društava “Hrvatski domobran”, Matice hrvatske, Društva “Braća hrvatskog zmaja”, udruge “Macelj”, Hrvatskog društva političkih zatvorenika i drugih, uz nazočnost brojnih uzvanika i gostiju, članova obitelji stradalnika i gardista Zrinske garde Čakovec.
Sudionici komemoracije zatim su se okupili u župnoj crkvi na misi zadušnici za sve poginule mučenike i branitelje te na molitvi za domovinu. S biskupom su suslavili župnik Mesarić, prijašnji župnik i kanonik preč. Josip Horvat i ostali svećenici.
Dekan Logožar na misi je iz “Hrvatskog martirologija” pročitao svjedočanstvo o smrti još jednog mučenika, vlč. Ivana Mađarića, župnika župe Križovljan, rodom iz župe Vratišinec, kojeg su nacisti ubili 10. travnja 1941. godine – bio je prva svećenička žrtva u II. svjetskom ratu na tim prostorima. Misi su nazočili i predstavnici Međimurske županije, predsjednik Županijske skupštine Vladimir Ivković i zamjenik župana Mladen Križaić.