Novosti

Marijan Pinhak: Sveta misa i spomen povodom 81. godišnjice stradanja mjesta Španovica 1942. – 2023.

PAKRAC

Svetom misom u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije održana je misa 8. listopada 2023. godine za sve žrtve Španovice stradale u partizansko-čitničkom zločinu 1942. godine i tijekom Drugog svetskog rata i poraća.

PAKRAC – Svetom misom u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije održana je misa za sve žrtve Španovice stradale u partizansko-čitničkom zločinu 1942. godine i tijekom Drugog svetskog rata i poraća – svetu misu predvodio župnik vlč. Jozo Zorić
Članovi i prijatelji Hrvatskog žrtvoslovnog društva s prijateljima iz Pakraca

KUSONJE

Bjelovarski branitelji upućeni su 8. rujna 1991. na pakračko ratište gdje je jedna skupina dragovoljaca ZNG-a upala u terorističku zasjedu u mjestu Kusonje. Tijekom borbi sa teroristima, dvadeset branitelja je ostalo zarobljeno, a kasnije su mučeni, zlostavljani i ubijeni, dok su se dvojica branitelja uspjela izvući iz okruženja. Nakon potpisivanja primirja i pregovora sa neprijateljskom stranom utvrđeno je da su branitelji zakopani pored rječice Brusnica nedaleko Kusonja gdje su ekshumirani 28. i 29. siječnja 1992. godine”. Uz 18 mladića, pripadnika A satnije 105. brigade u Kusonjama uz njih poginula su i dva policajca.

U Kusonjama nalazi kapela Male Gospe, izgrađena zahvaljujući majkama poginulih hrvatskih branitelja.

Tragična pogibija dvadeset hrvatskih branitelja, pripadnika 105. bjelovarske brigade, koji su poginuli  8. rujna 1991. godine, na blagdan Male Gospe. Njima u sjećanje podignuta je ova kapelica.

 

Ispred kapelice u Kusonjama položene su svijeće za poginule hrvatske branitelje
S lijeva: Josip Frković, novinar i Ante Beljo, predsjednik HŽD-a

Krajnja brojka nije 20 hrvatskih branitelja stradalih u Kusonjama. Tijekom komemoracije i polaganja vijenca na mjestu pogibije branitelja u zoni koju su nadzirale snage UN-a od podmetnute mine poginula su trojica pripadnika 105. brigade.20 žrtava nije krajnja brojka stradalih u Kusonjama. Tijekom komemoracije i polaganja vijenca na mjestu pogibije branitelja u zoni koju su nadzirale snage UN-a od podmetnute mine poginula su trojica pripadnika 105. brigade.

ŠPANOVICA

Spomen na 81. godišnjicu stradanja mjesta Španovica 1942. – 2023.

Španovica je jedno od četiri naselja u Hrvatskoj kojeg su partizani spalili u Drugom svjetskom ratu, veliki dio stanovnika pobili, a ostale raselili s trajnom zabranom povratka. Imovinu im je, nakon što su okarakterizirani kao državni neprijatelji, oduzeo jugoslavenski komunistički režim, naselio u njihovo selo doseljenike iz Bosne, te preimenovao naselje u Novo Selo. Nakon osamostaljivanja Hrvatske i Domovinskog rata naselju je vraćeno ime Španovica, ali najveći dio imovine Španovčanima nikada nije vraćen u naturalnom smislu, već dijelom kroz simbolične dugogodišnje novčane isplate.

Zavičajna zajednica Španovčana i ove godine organizirale je  komemoraciju španovačkim žrtvama u znak sjećanja na 6. listopada 1942. godine kada su partizani u Drugom svjetskom ratu napali i spalili selo, ubili 73 mještana civila, a preživjele rastjerali s trajnom zabranom povratka.

ŠPANOVICA – Ante Beljo, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva

Ante Beljo, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva izrazio je nezadovoljstvo odnosom prema hrvatskim žrtvama. „Svake godine dođemo ovdje, pomolimo se, iskažemo počast žrtvama, ali one ostaju zakopane sve dublje i dublje. Iz godine iz godinu ništa se ne mijenja. Zato se moramo boriti za svoju djecu, za svoju državu i moramo uzeti sudbinu u svoje ruke.“

 

Marko Svjetličić, predsjednik Zavičajne zajednice Španovčana koja je u nedjelju 8. listopada 2023. godine u memorijalnom kompleksu u Španovici organizirala komemorativni skup u znak sjećanja na progon tog sela, u listopadu 1942. godine.
Zamjenik županice Ferdinand Troha, dipl. ing.
Ante Beljo, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva

 

Miroslav Ivančić, predsjednik pakračkog gradskog vijeća

BUČJE

Logor je postojao od kolovoza 1991. godine do siječnja 1992. godine. Od kolovoza do studenog 1991, zatočenici su danonoćno ispitivani, tučeni a mnogi i ubijeni. U tome razdoblju u njemu je bilo zatočeno do tristotine zarobljenika. Većina su to bili hrvatski vojnici, ali u logoru su bili zatočeni i hrvatski civili, među njima žene i djeca. Među zatočenicima su bili i civili srpske nacionalnosti koji su se odbili prikiljučiti srpskim paravojnim postrojbama ili koji su surađivali s Hrvatima. Najmlađem zatočeniku bilo je tek četiri godine. Dio zatočenika je razmijenjen u dvije razmjene, u kolovozu i listopadu 1991. godine. U prosincu 1991. godine preostale zatočenike srpske su postrojbe premjestile u logor Stara Gradiška, a slobodu su dočekali u razmjeni izvršenoj 16. siječnja 1992. godine. Ni danas nije poznata sudbina 24 osobe koje su bile u logoru, uključujući i dr. Ivana Šretera.

 

 

Spomen obilježje kapelica sv. Antuna – kapelica je znak da žrtva logoraša nikad neće biti zaboravljena

TROKUT NOVSKA

29. listopada 1991. godine počela je vojna akcija “Orkan”, prva značajnija pobjeda HV-a u Domovinskom ratu, koja se vodila do 3. siječnja 1992. Ovom bitkom je oslobođen najveći dio zapadne Slavonije i spriječen je naum odsijecanja Slavonije. Prvog dana akcije poginulo je 13 branitelja s područja Zagrebačke županije.

Hrvatsko žrtvoslovno društvo  organizirala je dolazak na Trokut Novska, te su tako i ove godine 8. listopada 2023. godine, zapalili svijeće i odavali počast poginulim hrvatskim braniteljima.

Imena više od tri stotine poginulih branitelja uklesana su na stamene stupove koji čine jedinstveno spome-obilježje na Trokutu kod Novske

Nekoliko metara od  spomenika poginulim braniteljima nalazi se ploča poginulim braniteljima HOS-a

Upaljene svijeće u spomen na pripadnike HOS-a, koji su među prvima stali u obranu Hrvatske, ponosno i časno je braneći od srbočetničke agresije

Tekst i fotografije: Marijan Pinhak

 

Odgovori