U nedjelju, 8. veljače 2026. posjetili smo izložbu i katedralu u Zagrebu

U sklopu pripreme za proslavu 25 godina rada Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava, u četvrtak, 27. studenoga 2025. godine u Varaždinu je održan sastanak Izvršnog i nadzornog odbora, a nakon definiranja svih točaka proslave ( ista pod pokroviteljstvom Varaždinske županije održana 9. prosinca, više na https://www.biskupija-varazdinska.hr/vijesti/25-godina-rada-drustva-za-obiljezavanje-grobista-ratnih-i-poratnih-zrtava-varazdin/45930 i ostalim portalima op. F.T.), razgovaralo se i o planu rada za 2026. godinu pa je predloženo i prihvaćeno da se nakon nove godine jednim autobusom organizira posjet Zagrebu i izložbi U POČETKU BIJAŠE KRALJEVSTVO – izložbi povodom 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva. Kako se u članstvu Društva nalazi tridesetak članova, mahom starije životne i sa šireg područja Republike Hrvatske i susjedne Slovenije iz koje je jedan član, odlučeno je da nam se mogu priključiti i članovi Udruga s kojima Društvo surađuje. Kako se od 2018. godine suradnja odvija i s članicama ŽVS Stellarium KUD-a općine Cestica prijedlog je iznesen i prihvaćen pa se krenulo u samu realizaciju (više na https://cestica.hr/vijesti/285-zbor-stellarium-nastupio-u-muzeju-mimara op. F.T.).

S obzirom da je radno vrijeme izložbe u Galerije Klovićevi dvori Zagreb od 11 do 21 sat, a ista je u tom vremenu otvorena od utorka do nedjelje, na prijedlog Zbora Stellarium odlučeno je da se posjet Muzeju organizira u nedjelju 8. veljače 2026. godine. Kako u posjet izložbi dolaze i brojni drugi pojedinci i grupe Galeriju Klovićevi dvori, da ne „remetimo“ raspored i stvaramo nepotrebnu gužvu u Galeriji, 13. siječnja 2026., izvijestili smo o planu našeg dolaska, a i želji da se ista razgleda pod stručnim vodstvom.

 

 

 

 

 

 

Pošto je nakon pet i nešto godina od potresa u Zagrebu (isti bio 22. ožujka 2020. godine op. F.T.), u zagrebačkoj katedrali nadbiskup mons. Dražen Kutleša, zagrebački nadbiskup, u srijedu 24. prosinca 2025. godine, u istoj predvodio misu polnoćku, htjeli smo posjetiti i zagrebačku katedralu, a što smo i s Uredom za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije uspjeli i realizirati. Prvotni plan je bio da nas autobus doveze do Kaptola ili do stare Vlaške te se potom preko Trga bana Josipa Jelačića, i Ilice te uspinjačom popnemo do kule Lotrščak, ali kako to nije bilo moguće odlučeno je da na Gornji grad idemo preko Trga bana Jelačića i Radićeve preko Zakmardijevih stuba, a kako tom trasom treba dosta i pješačiti o tome smo izvijestili sve zainteresirane. Planom puta određeno je da polazak bude ujutro u 10 sati s parkirališta OŠ Cestica, u Varaždinu će nam se u 10,15 sati priključiti ostali zainteresirani, a neki i u Zagrebu.

Odlazak do Zagreba, u nedjelju, 8. veljače 2026. godine  

I tako smo u nedjelju u 10 sati krenuli s parkirališta u Dravskoj ulici u Cestici, a uz članove Društva i zbora Stellarium priključilo nam se i desetak župljana župe Uzvišenja Svetog Križa Križovljan. Po ulasku putnika u Varaždinu dalje smo prema Zagrebu nastavili auto cestom, a na putu nas o povijesti Zagreba i njegovim kulturno povijesnim znamenitostima izvijestio Franjo Črep. Kako je u Zagrebu za mjesto zaustavljanja autobusa, umjesto ranije planiranih, odobreno jedno od nama dostupnih parkiranja na Glavnom kolodvoru, u ulici Grgura Ninskog, do Trga bana Josipa Jelačića stigli smo nešto prije podneva te smo „pucanj“ Gričkog topa čuli na samom Trgu, odakle smo se uputili na Gornji grad gdje su nam se pridružili članovi Udruge ratnih postrojbi Specijalne policije Rode Varaždin i gospođa Anica Žigrović iz Svetog Ivana Zeline. U dogovoru s Uredom za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije pred ulazom u Galeriju Klovićevi dvori pričekao nas je Tomica Plukavec, prof., tajnik Ureda, koji je s nama bio cijelo vrijeme boravka u Zagrebu. Nakon sređivanja formalnosti oko ulaznica i stručnog vodstva kroz Galeriju, prva grupa u obilazak je krenula u 12,30,  a u 13 sati u obilazak je krenula i druga grupa, kojoj su se uz članice zbora Stellarium pridružili članovi Društva, Boris Veselnik i Franjo Talan. Zahvaljujući susretljivosti našeg vodiča nakon jednosatnog obilaska Galerije na prvom i drugom katu snimili smo zajedničku fotografiju, a potom smo razgledali i izloženo u prizemlju zgrade. O izloženom u Galeriji Klovićevi dvori više informacije može se vidjeti na adresi: https://gkd.hr/izlozba/u-pocetku-bijase-kraljevstvo-izlozba-povodom-1100-godina-hrvatskoga-kraljevstva/, a s obzirom da su eksponati za spomenutu izložbu prikupljeni s raznih strana i da je do 15. ožujka 2026. produžena izložba najbolje je je osobno obići i pogledati.

 

 

 

 

 

 

Nakon obilaska Markova trga i kamenitih vrata posjetili smo zagrebačku katedralu

U završnom dijelu našeg posjeta Zagrebu vodič nam bio Tomica Plukavec, prof., tajnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije. Nakon izlaska iz Galerije prošli smo kroz Katarinin trg te skrenuli u ulicu Svetih Ćirila i Metoda u kojoj je uz ostale znamenitosti danas smještena i Gradska skupština grada Zagreba. Samu zgradu za kazalište dao je sagraditi zagrebački trgovac Kristofor Stanković, a uz ulaz u zgradu postavljena je spomen ploča na kojoj su u tri stupca 1917. godine zapisani najosnovniji podaci.

Kako je natpis već dosta izblijedio pa postoji mogućnost da se uslijed raznih okolnosti tekst neće moći pročitati ili pak će se spomenuta ploča zamijeniti nekim suvremenijim oblikom fotografiju donosimo u prilogu.

Spomen ploča na zgradi „starog kazališta“ danas vijećnica grada Zagreba

1. stupac
Ovdje je do g. 1810. stajala stara gradska vijećnica. G. 1835. bila je prva kazališna predstava. 10. VI.
1840. prikazivana je prva hrvatska drama Juran i Sofija od Ivana pl. Kukuljevića. 29. VII. 1845. palo
je najviše žrtava pred ovom zgradom. B. H. Z .
2. stupac
U redutnoj dvorani, kasnije grad. vijećnici obdržavani su Hrvatski sabori: g. 1845. 1847. 1848. 1861.
1910. i 1911. // 23. X. 1847. proglasio je Hrvatski sabor na prijedlog Ivana pl. Kukuljevića hrvatski
jezik uredovnim i službenim jezikom. 5. VI. 1848. sastao se je tu prvi Hrvatski narodni sabor, kojemu
je predsjedao ban Josip barun Jelačić.
3. stupac
28. III. 1847. pjevana je prva hrvatska opera: Ljubav i zloba: od Vatroslava Lisinskog. 24. XI. Istisnut
je njemački jezik s pozornice. 16. VI-. 1895. bila je u ovoj zgradi posljednja predstava. G. 1897.
preudešeno je kazalište za uporabu Gradskog poglavarstva.
1917.
I. Franz

 

 

 

 

 

 

Na samom Trgu u središnjem dijelu nalazi crkva Svetog Marka koja u sadašnjem vanjskom obliku postoji od 19. stoljeća. Na samom Trgu danas je Hrvatski Sabor, Banski dvori i Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske, a nasuprot ulice Svetih Ćirila i Metoda, iza crkve Svetog Marka je Ustavni sud. Potom smo se kroz Kamenitu ulicu spustili do samih Kemenitih vrata u kojoj je oltar Majke Božje, a iznad spomenutog prolaza su prostorije Braće hrvatskog zmaja, pa se i prostor od Kamenitih vrata do ulice Pavla Radića naziva Trg braće hrvatskog zmaja. Put nas je dalje vodio kroz ulicu Krvavi most, te smo potom preko Tkalčićeve, Skalinske ulice i Dolaca stigli na Kaptol. O povijesti tog dijela Kaptola iscrpno nas je podno skulpture Blažene Djevice Marije izvijestio naš vodič, Tomica Plukavec, a u znak zahvale za upoznavanje s kulturno povijesnim znamenitostima uz koje smo prošli prigodan poklon uručila mu je Petra Vunderl Furjan. Pred ulazak u katedralu Tomica Plukavec za svakog je sudionika pripremio knjigu “KATEDRALA Uznesenja Marijina u Zagrebu” u kojoj su, uz brojne fotografije, pobrojane najznačajniji podaci o katedrali.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Na kraju polusatnog obilaske pomolili smo se na grobu blaženog kardinala Alojzija Stepinca (Brezarić, 08. svibnja 1989. + Krašić, 10. veljače 1960. više na https://laudato.hr/vijesti/istinito-lijepo-i-dobro/blazeni-alojzije-stepinac-zagrebacki-nadbiskup-i-kardinal), zagrebačkog nadbiskupa, mučenika i prognanika komunističkog režima, a tu oko Stepinčeva groba među brojnim zahvalama za uslišane im molitve primijetih i zahvalnu ploču na kojoj je upisano Mate Ćavar 2. II. 2016. Kako sam, tijekom suradnje s prof. dr. Zvonimirom Šeparovićem (Blato na Korčuli 14. 9. 1930. – Zagreb, 30. siječnja 2022. više na https://viktimologija.com.hr/wp/franjo-talan-ispratili-smo-nasega-profesora-zvonimira-separovica/  op. F.T.), sveučilišnim profesorom, osnivačem i predsjednikom  Hrvatskog žrtvoslovnog društva, dosta surađivao uglavnom po žrtvoslovnim kongresima imao sam prilike upoznati i supružnike Ružicu i Matu Ćavar eto neka mi za zlo ne bude uzeto napisano.

Već na izlasku iz katedrale zapalili smo i svijeće na za to predviđenom mjestu u sjevernoj lađi crkve. Sama katedrala i dalje se obnavlja, kako vanjski tako i unutarnji dio, a od oltara i brojnih spomenika jedino je vidljiv glavni oltar i propovjedaonica dok su svi ostali oltari i spomenici ostali zaštićeni OSB pločama. U potresu stradali su tornjevi u kojima se nalazilo nekoliko zvona.

 

 

 

 

 

 

Najveći je ostao u tornju, a ostali su smještena na podu južne lađe, ispod natpisa na glagoljici, a na zidu sjevernog broda vidljiva je slika Uznesenje Marijino u nebo.

Zagreb i Općinu Cestica „povezuje“ oltar Svete Barabare u Natkrižovljanu 

Po izlasku iz katedrale zahvalu gospodinu Tomici na vremenu koje nam je posvetio uputio je Franjo Talan, a potom smo se preko Trga bana Jelačića i Zrinjevca uputili do spomenika kralju Tomislavu te do ulice Grgura Ninskog gdje nas je već čekao autobus.

Općinu Cestica, župu Svete Barbara i grad Zagreb nekako posebno povezuje oltar Presvetog Trojstva iz samostanske crkve klarisa koje su naredbom cara Josipa II. ukinute  27. veljače 1782 godine. Iz samostanske crkve glavni oltar je tadanja Vjerozakonska zaklada namijenila novoosnovanoj župi te je isti skraćen i preuređen u sadašnji oltar crkve Svete Barbare i u Natkrižovljan dopremljen 1793. godine (više o tome Monografija općine Cestica,  TIVA – Varaždin 2005. godine strana 82 op. T.F.).

Na povratku iz Zagreba u jednom restoranu na predjelu grada Sveti Ivan Zelina imali smo dogovorenu okrjepu koju smo obavili nešto prije 19 sati te smo se puni dojmova oko 20 sati vratili u Cesticu.

Eto i tako se naša posjeta Galeriji Klovićevi dvori i posjet Stepinčevoj katedrali poklopili o blagdanu blaženog Alojzija Stepinca.

Završeno u četvrtak, 12. veljače 2026. godine

Tekst i fotografije pripremio Franjo Talan, predsjednik Društva, dopredsjednik HŽD-a

Za objavu na portalu pripremila Jadranka Lučić

U prilogu nekoliko fotografija s putovanja u Zagreb, u nedjelju, 8. veljače 2026. godine.

Te u pdfu slika i tekst natpisa na Gradskoj vijećnici u ulici Svetih Ćirila i Metoda.