Novosti

Franjo Talan: U spomen na žrtve župe Vratišinec poubijane u poraću 1945. godine i hrvatske branitelje

Na inicijativu Barbare Turk Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava u ljeto 2008. godine započela je gradnja spomen obilježja ubijenim i nestalim župljanima župe Vratišinec stradalim u progonima komunističkog terora i poginulim hrvatskim braniteljima, a isto je 8. listopada 2008. godine blagoslovio i potom misu zadušnicu predvodio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak.

Komemoracija za žrtve odvija se i svih slijedećih godina, a ovogodišnju komemoraciju zajedno su organizirali Zajednica braniteljskih udruga BRANITELJI ZAJEDNO – Odjel za žrtve Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja u Međimurju i Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Varaždin.

Sama komemoracija započela je 8. listopada 2026. godine u 17 sati okupljanjem kod spomen obilježja, a istoj su prisustvovali i članovi Zrinske garde Čakovec te brojni sudionici s područja Međimurja i susjedne Varaždinske županije.

Miroslav Kocijan

Sam program započeo je izvođenjem hrvatske himen Lijepa naša domovino, a potom su položeni vijenci i zapaljene svijeće nakon čega se nazočnima obratio predsjednik Zajednice braniteljskih udruga BRANITELJI ZAJEDNO, Željko Tomašić koji je u svom je obraćanju istaknuo kako je komemoracija dio projekta ‘Križevi bez imena – Međimurje 1945. – 1987., kojemu je cilj očuvanje uspomene na žrtve, obilježavanje mjesta stradanja, dokumentiranje povijesnih činjenica i njegovanje kulture sjećanja. Predsjednik Zajednice Željko Tomašić zahvalio je gradu Mursko Središće i Općini Vratišinec na potpori projektu, kao i partnerima iz Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Varaždin, župi Vratišinec te svima koji sudjeluju u očuvanju kulture sjećanja.

Prigodnim riječima okupljenima se obratio i načelnik Općine Vratišinec Mihael Grbavec, istaknuvši kako spomen-obilježje u Vratišincu nije samo kamen, već mjesto sjećanja na ljude čiji su životi brutalno ugašeni tijekom rata i poraća.

Po osnivanju Društva 2000. godine prva komemoracija održana je pred 25 godina za žrtve Repove šume u Štrigovi

Predsjednik Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Varaždin Franjo Talan, podsjetio je na dugogodišnji rad na istraživanju grobišta, obilježavanju mjesta stradanja i dostojnom pokopu žrtava, a u svom govoru naglasio je da se po osnivanju Društva 2000. godine, prva komemoracija na inicijativu Josipa Kolarića održala u ožujku mjesecu 2001. godine, u spomen na žrtve Repove šume u Štrigovi pogubljene u progonima totalitarnog komunističkog režima ubijenim 1947. godine (u spomen na žrtve komemoracije se održavaju i svih narednih godine, više na https://viktimologija.com.hr/wp/franjo-talan-cetvrt-stoljeca-sjecanja-na-zrtve-grobista-repova-suma-u-medimurju-ubijene-1947/ op. F.T.) .

Na odavanju počasti žrtvama u proteklom razdoblju Društvo je surađivalo s brojnim udrugama i ustanovama, a kod podizanja i blagoslova spomen obilježja u Vratišincu 2008. godine sudjelovala je i Matica Hrvatska Čakovec s predsjednikom dr. Zvonimirom Bartolićem, Hrvatsko žrtvoslovno društvo iz Zagreba koje je predvodio Prof. dr. Zvonimir Šeparović. Uspostavljena suradnja s HŽD-om nastavljena je i svih narednih godina dok isto vodi Ante Beljo, a na blagoslovu spomen obilježja bili su i predstavnici brojnih drugih žrtvoslovnih udruga i organizacija među kojima i predstavnici Udruge Daksa iz Dubrovnika koje je tada predvodio Mate Račević.

Predsjednik Društva Franjo Talan istaknuo je da su članovi Društvo u proteklih 26 godina postavili u suradnji s drugima brojna spomen obilježja, među kojima je i spomen križ na grobištu Dravska šuma Varaždin koji je u lipnju 2004. godine blagoslovio mons. Marko Culej, prvi varaždinski biskup, a zahvaljujući žrtvoslovcima iz Istre od 2020. godine postavljena su 4 spomen križa na području Porečke i Pulske biskupije pa je tako biskup u miru, mons. Ivan Milovan 10. prosinca 2022. godine blagoslovio spomen križ kod jame Cerovica u župi Pićan, a prethodno je dozvolom vlasnika postavljen i 27. kolovoza 2022. po biskupu Milovanju blagoslovljen bijeli križ u spomen na blaženog don Francesca Bonifacija u Radanićima na mjestu gdje su poratne vlasti, 11. rujna 1946. godine uhitile, zapravo kidnapirale mladog svećenika koji se nakon toga više nigdje nije pojavio te se pretpostavlja da je ubijen i bačen u neku od jama na tom području, podsjetio je Franjo Talan, predsjednik Društva, te nastavio.

U 2026. godini članovi Društva sudjelovali su na tridesetak događanja veznih uz spomen na žrtve i stradanja, od koji su petnaestak i sami organizirali.  Tako su 23. svibnja sudjelovali na pokopu 36 žrtava grobišta Mostišće – Sudovec, a položili su i vijenac (Danijel Labaš i Ivan Galović op. F.T.), u Maclju 22. kolovoza 2026., na pokopu 500 hrvatskih žrtava dovezenih iz Slovenije, a lanjske godine, 23. kolovoza 2025., sudjelovali su u Sošicama i na pokopu 814  žrtava jame Jazovka te zahvalio Ministarstvu hrvatskih branitelja na svemu što čini da bi se žrtve ekshumirale, evidentirale i na dostojanstveni način pokopale.

Danas smo ovdje, pred nama je i komemoracija za žrtve grobišta Dravska šuma Varaždin pa pozivam sve koji su u mogućnosti da nam se priključe na odavanju počasti žrtvama poratnog razdoblja 1945. godine poubijanim i pokopanim uz obale rijeke Drave.

Napušteno i grafitima išarani objekat koji je nekada bio prodavaonica mješovitom robom omeđeno je policijskim trakama i velikom zaštitnom ogradom, početak istražnih radnji u svibnju 2026. godine /arhiva HŽD foto Đurđa Cecelja/
Ministarstvo branitelja Republike Hrvatske provodi iskopavanje posmrtnih ostataka žrtava partizansko-komunističkih zločina počinjenih tijekom 1945. i 1946. godine na lokaciji Ljubijska 58 – Gornja Dubrava – Zagreb – arhiva HŽD J. Lučić

Želja nam je i ove godine na Dušni dan, odati počast žrtvama grobišta Ljubijska 58 u Zagrebačkoj Dubravi, a i povodom Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, posjetiti Vukovar i svetište Gospe od utočišta u Aljmašu te odati počast žrtvama stradalim u Domovinskom ratu, između ostalog rekao je Franjo Talan, predsjednik Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava osnovanog u Varaždinu 20. rujna 2000. godine.

Barbara Turk

Nazočnima se potom obratila Barbara Turk, začetnica ideje o postavljanju spomen obilježja, a u nastavku sudionicima komemoracije obratila se izaslanica potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda Kristina Vešligaj.

Program komemoracije u Vratišincu vodila je Milka Tomašić, hrvatska braniteljica zaposlena u VETERAN – društvo branitelja Domovinskog rata, a nakon što je odavanje počasti završilo zahvalila je svima na sudjelovanju.

 

vlč. Josip Blažon

U završenom dijelu komemoracije prigodnu molitvu predvodio je vlč. Josip Blažon, koji je potom u župnoj crkvi Uzvišenja Svetog Križa u Vratišincu prikazao svetu misu za sve poginule hrvatske branitelje, žrtve ratova i progona totalitarnih režima. Misno slavlje skladnim pjevanjem uzveličao je zbor župe koji je na orguljama pratio orguljaš Branko Jalšovec, a nakon mise s temama o žrtvama i stradanjima nastavljeno je za druženja koje je bilo u vjeronaučnoj dvorani župe Vratišinece.

U župi Vratišinec rođen je vlč. Ivan Mađarić, ubijen 1941. od nacista, a nakon rata od komunista je ubijen i župnik Vratišinca Hinko Kroder 

Uz stazu koja od ulice vodi do crkve u Vratišincu postavljena su dva kipa. S lijeve strane je kip blaženog Alojzija Stepinca, a na desnoj se nalazi kip u poraću 1945. godine „nestalog“ župnika Hinka Krodera ispod kojeg je u podnožju zapisano:  Vlč. Hinko Kroder, župnik u Vratišincu 1919. – 1945. Ubijen od jugokomunističkog terora 25. 9. 1945., kao i 487 svećenika.

Ne zna mu se za grob. Svećenici mučenici molite za hrvatski narod.

 

 

U samoj crkvi, na jednom od vitraja upisana je posveta ubijenom župniku Hinku Kroderu, a ispod kora, s lijeve i desne strane su podaci o ubijenim i nestalim svećenicima župe Vratišinec preneseni iz knjige don Ante Bakovića Hrvatski martirologij XX. stoljeća.

Vlč. Ivan Mađarić, rođen je 10. ožujka 1910. u Gornjem Kraljevcu u župi Vratišinec. Gimnaziju i teologiju završio je u Zagrebu gdje ga je u lipnju 1934. za svećenika zaredio nadbiskup Alojzije Stepinac. Bio je kapelan u Ruševu i u Križovljanu gdje je 1938. nakon smrti župnika Martina Pižete imenovan župnikom. Nijemcu su ga ubili 10. travnja 1941. godine u Križovljanu, a pokopan je na mjesnom groblju u Cestici.

Vlč. Hinko Kroder, rođen je 6. lipnja 1877. godine u Büdenhausenu u Bavarskoj. Studij teologije završio je na Gregorijani, a za svećenika zaređen je u Rimu 1902. godine. U Zagrebačku nadbiskupiju prešao je 1908. te dobio hrvatsko državljanstvo. Godine 1919. imenovan je župnikom župe Vratišinec, gdje je ostao sve do smrti. Partizani su ga ubili 1945., poslije teškog mučenja bez ikakvog razloga i bez suda.

Miroslav Kocijan
Franjo Talan

Od strane Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtva, komemoraciji u Vratišincu, 8. listopada 2026. godine bili su prisutni: Barbara Turk, Jasenka Zdelar, Stanko Cecelja, Ivica Dolenec, Vlado Horenec, Miroslav Kocijan, Danijel Labaš i Franjo Talan  

Za portal HŽD-a zapisao i fotografije pripremio Franjo Talan, predsjednik Društva

Za objavu na portalu pripremila Jadranka Lučić

Odgovori