
/foto arhiva J. Lučić/
U nedjelju 30. siječnja 2022. godine preminuo je prof. dr. sc. Zvonimir Šeparović, jedan od utemeljitelja Hrvatskog žrtvoslovnog društva i njen dugogodišnji predsjednik.
Posljednji ispraćaj dragog pokojnika bit će u subotu 5. veljače 2022. godine u 14 sati u Krematoriju na Mirogoju u Zagrebu.
Neka vam je laka hrvatska zemlja profesore i prijatelju, počivao u miru Božjem.
Bila je velika čast poznavati vas i učiti od vas.
Obitelji Šeparović izražavamo iskrenu sućut.
Ante Beljo, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva
Franjo Talan, dopredsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva
S obzirom na rizik prijenosa bolesti COVID-19 prilikom okupljanja većeg broja osoba na istom mjestu, uvodi se protuepidemijska mjera načina održavanja pogreba i posljednjih ispraćaja koja se odnosi na sve osobe na području Republike Hrvatske te na pravne i fizičke osobe koje se bave pogrebničkom djelatnošću, za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19.
U nedjelju 30. siječnja 2022. godine u 94. godini u Zagrebu preminuo je prof. dr. sc. Zvonimir Šeparović, političar, pravnik i bivši ministar, jedan od utemeljitelja Hrvatskog žrtvoslovnog društva. Prof. Šeparović je bio dugogodišnji predsjednik i počasni predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva.
Rođen je 14. rujna 1928. u Blatu na Korčuli gdje je završio osnovnu školu. Gimnaziju je pohađao u Dubrovniku i Splitu gdje je maturirao 1947. Iste godine upisao se na Pravni fakultet u Zagrebu. Tijekom studija radio je kao novinar u Studentskom listu i na Radio Zagrebu. Diplomirao je 1953. Po završetku fakulteta radio je nekoliko godina u pravosuđu. Od 1955. do 1961. bio je djelatnik Kotarskog suda u Krapini, Okružnog suda u Zagrebu i Okružnog suda u Karlovcu. Asistent na pravnom fakultetu u Zagrebu postao je 1961. Te godine je magistrirao iz kaznenopravnih znanosti s temom „Žrtva krivičnog djela“.
Od 1963. do 1965. boravio je na Max-Planck-Institutu za kazneno i međunarodno pravo u Freiburgu gdje je dovršio specijalizaciju. Doktorirao je 1966. na Pravnom fakultetu u Ljubljani s temom „Krivično-pravna zaštita sigurnosti saobraćaja“.
Docent je postao 1967. a izvanredni profesor 1972. Te godine dobio je Fulbrigtovu stipendiju za specijalizaciju u Wasrensburg, MI, SAD. Redovni profesor postao je 1979. Kao stipendist Humboldtove zaklade 1979/80 bio je u Kolnu, Freiburgu i Berlinu. Bio je prodekan 1975. a desetljeće kasnije dekan Pravnom Fakulteta. Utemeljitelj je Jugoslavenskog viktimološkog društva 1985. Rektor Sveučilišta u Zagrebu bio je od 1989. do 1991. godine.
prof. dr. sc. Zvonimir Šeparović /Iz osobne pismohrane prim. dr. Ljubomira Radovančevića/
Ministar pravosuđa bio je od 15. travnja 1999. do 27. siječnja 2000. godine. Tijekom tog mandata podnio je hrvatsku tužbu protiv SR Jugoslavije za genocid pred Međunarodnim sudom u Haagu. Kasnije je opisao kako je taj prijedlog najprije u lipnju te godine iznio na sjednici VONS-a. Protiv je bio ministar vanjskih poslova Mate Granić tvrdeći kako bi ta tužba pokvarila postojeći Sporazum o normalizaciji odnosa sa Srbijom. Predsjednik Tuđman je potom otvorio raspravu o tom pitanju i predmet stavio na glasovanje, što nije bio običaj. Svi su podržali tužbu osim Granića. 2. srpnja 1999. tužba je podnesena. Šeparović je kasnije objasnio da Hrvatska treba prihvatiti židovsko pravilo. „Prema Ustavu Izraela, nitko nije ovlašten u ime žrtava opraštati zločine“, citirao je.

Mons. Vlado Košić, biskup sisački
Govor na sprovodu Zvonimira Šeparovića
Zagreb, 5. veljače 2022.
Poštovana gospođo Branka Šeparović, primite iskrenu sućut i izraze duhovne i molitvene blizine zbog odlaska supruga Zvonimira nebeskom Ocu! Poštovana djeco Borut i Duška Marija, primite sućut zbog smrti oca! Poštovani g. Predsjedniče Vlade RH, ministre vanjskih poslova i rektore Zagrebačkog sveučilišta! Dragi poštovatelji našeg Zvonimira, zajedno smo u tuzi, ali i u zahvalnosti Bogu zbog velikog čovjeka kojeg danas ispraćamo na vječni počinak.
Zvonimir Šeparović (Blato na Korčuli, 14. rujna 1928. – Zagreb, 30. siječnja 2022.) – hrvatski je pravnik i političar. Bio je profesor međunarodnog prava na Sveučilištu u Zagrebu, a vršio je dužnost dekana Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu . Obnašao je i dužnost rektora Sveučilištu u Zagrebu od 24. veljače 1989. do 24. travnja 1991. Godine. U modernoj neovisnoj R Hrvatskoj postao je ministar vanjskih poslova 1991. godine, pokreće tužbu Republike Hrvatske protiv Srbije zbog genocida, pred Međunarodnim sudom pravde Ujedinjenih naroda. Godine 1992., postao je prvi stalni predstavnik Hrvatske u Ujedinjenim narodima. Bio je ministrom pravosuđa od 15. travnja 1999. do 27. siječnja 2000. godine. Osnivač je i dugogodišnji predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva.
U braku je s Brankom Šeparović. Ima dvoje djece; to su: sin Borut Šeparović (1967.); kćer Duška Maria Šeparović (1954.) Bio je pokretač i predsjednik Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta koje je moralno osudilo niz hrvatskih osoba koji su radile protiv Hrvatske…
Ovim kratkim biografskim podacima pridružujem i osobna sjećanja: 2012. u zagrebačkoj Mimari održali smo konferenciju „Dignimo glas do neba. Oslobodite hrvatske generale“ koju je 10.XI., tek nekoliko dana prije oslobođenja, organiziralo HŽD, a i ja sam sudjelovao, zalažući se za oslobađanje naših generala u Haagu – na toj je konferenciji on rekao da dobro poznaje suca Theodora Merona i da se nada da će pravedno presuditi i osloboditi naše generale; 2013. održan je šesti hrvatski žrtvoslovni kongres u Sisku i u Baćinu i to na njegovu inicijativu, prvi puta izvan Zagreba i Vukovara; 2014. na zagrebačkom aerodromu zajedno s više uglednih ljudi, među kojima je bio i on, dočekali smo haškog uznika Daria Kordića; više puta ZŠ je došao na komemoraciju u Gvozdansko u mojoj Biskupiji… Dakle, sretali smo se i surađivali na više načina i na tomu mu zahvaljujem.
Prof. Zvonimir Šeparović, od kojeg se danas opraštamo, bio je poštovan borac za slobodu svoga naroda; kao stručnjak na području međunarodnog prava veoma je mnogo pridonio uspostavi RH. Zato ga nećemo zaboraviti i moleći se Bogu za njegovu dušu, molimo se i za našu Domovinu.
Književnica Nevenka Nekić povodom njegova odlaska napisala je lijep esej pod naslovom „Dostojanstveni i časni Zvonimir Šeparović“ u kojem između ostalog kaže:
„Hrvatima danas više nego ikada treba čast.
Takvih časnih ljudi u hrvatskoj političkoj povijesti bilo je više, ali u novijoj kao utemeljitelje možemo ponijeti u sjećanju Ivana Mažuranića, Antu Starčevića i Stipicu Radića. Oni su odabirali čast i ponos u tragičnim trenucima pa i onda kad su bili osamljeni u naporima borbe za slobodu svoga naroda…
Tu je negdje bio i naš Zvonimir Šeparović. On je i danas tu – ne da Hrvatima da prestanu vjerovati i potiče ih da prestanu šutjeti…
Posvećen ne samo živima, nego i onima koje nismo uspjeli spasiti. Njih tražimo i ne ćemo prestati tragati za njihovim posmrtnim ostacima dok postoje takve moralne vertikale kao što je dostojanstveni i časni Zvonimir Šeparović, Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Hrvatsko nacionalno etičko sudište kao i svi oni koje boli ranjena domovina. A najviše boli naše branitelje jer nestaju ne samo od četničke ruke, nego i svoje vlastite. Duše su to koje nadnose svoj križ nad opustošenu domovinu Hrvatsku.“
Kako Gospodin kaže: „Tko vjeruje u mene i ako umre, živjet će!“ To i mi vjerujemo i zato svoje drage ispraćamo s ovog svijeta u toj vjeri u uskrsnuće. Stoga se molimo za pok. Zvonimira da mu Gospodin oprosti grijehe koje je počinio na zemlji te ga nagradi za sve dobro što ga je darovao svojim najbližima, svojoj obi9telji, prijateljima i struci, i našoj domovini Hrvatskoj!
Poveznica: https://biskupija-sisak.hr/govor-na-sprovodu-zvonimira-eparovia-522022/
Dr. sc. ZVONIMIR ŠEPAROVIĆ
Profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu
Predsjednik Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta i
počasni predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva

ŠKOLOVANJE:
Školovao se u Blatu, Dubrovniku i Splitu gdje je maturirao, na Pravnom fakultetu u Zagrebu gdje je diplomirao i magistrirao pravo, na Sveučilištu u Ljubljani gdje je doktorirao pravne znanosti.
Specijalizirao je iz Međunarodnog kaznenog prava kao stipendist Humboldtove Zaklade u Max-Planck – Institutu za strano i međunarodno kazneno pravo, u Freiburgu, Njemačka i iz Viktimologije kao stipendist Fulbrigtove Zaklade u Warrensburgu, Sjedinjene Američke Države
SADAŠNJE FUNKCIJE:
Predsjednik i jedan od utemeljitelja Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta
Zaslužni profesor – profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu
Član Senata Europske akademije znanosti i umjetnosti,
Zamjenik predsjednika Nacionalnog bioetičkog povjerenstva za medicinu
Počasni predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva,
Počasni predsjednik Svjetskog žrtvoslovnog društva

Član P.E.N Kluba – hrvatski centar
Profesor na poslijediplomskom studiju Pravnog fakulteta u Zagrebu
Stalni izabrani promatrač (observer) Svjetskog povjerenstva za etiku znanosti i tehnologije u UNESCOU.
Predavač na poslijediplomskim studijima: Katoličko Sveučilište u San Salvadoru, na Sveučilištu Tokiwa u Japanu i Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku.
Član Družbe Hrvatskog Zmaja – Zmaj korčulanski četvrti
Malteški vitez Velikog Križa, Malteškog reda Ontario,Toronto, Kanada
RANIJE:
Dekan Pravnog fakulteta Zagreb (1985. – 1986.)
Rektor Sveučilišta u Zagrebu (1989. – 1991.)
Ministar vanjskih poslova Vlade Republike Hrvatske (1991/1992)
Ministar pravosuđa Vlade RH (1999. – 2000.)
Jedan od osnivača (1979) i predsjednik Svjetskog Žrtvoslovnog /viktimološkog društva (1985.-1988.)
Predsjednik Petog svjetskog viktimološkog kongresa, Zagreb (1985.)
Predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva (1991. – 2017.)
Predstavnik Svjetskog viktimološkog društva pri Ekonomsko-socijalnom vijeću UN u Beču
Počasni član Međunarodne udruge za ukidanje smrtne kazne u svijetu
Direktor Poslijediplomskog međunarodnog studija Viktimologije u Interunivertzitetskom centru, Dubrovnik, od 1984. do danas (s prekidom zbog rata 1991/92).
PRIZNANJA:
Nagrada Svjetskog žrtvoslovnog društva / Hans von Henting Award, WSV, Montreal, Canada (2000.) Malteški vitez Velikog Križa, Družbe Malteških vitezova, Toronto, Canada (2000.),
Počasni građanin New Orleansa, SAD (1992),
Počasni član Društva «Vela Luka», Društva za očuvanje i promicanje luškega govora, običaja i tradicije,
Pukovnik Hrvatske vojske u pričuvi.
KNJIGE I ZNANSTVENI RADOVI:
Objavio i uredio više knjiga i velik broj znanstvenih radova u područjima: kaznenog prava, viktimologije, ljudskih prava, medicinskog prava i etike, iseljeništva, demografije, politike, međunarodnih odnosa i dr.
Glavni su mu radovi objavljeni 1988. u zbirci od šest knjiga, kao SABRANA DJELA:
Pojave i odgovornosti
Zaštita čovjeka i njegovih vrijednosti
Kriminologija i socijalna patologija
Sigurnost i odgovornost u prometu
Granice rizika – etički i pravni problemi medicine (III. izdanje 1998.)
Viktimologija – studije o žrtvama (III. izdanje 1998.)
Knjiga: Kazneno izvršno pravo i uvod u penologiju, Zagreb, 2003,
Uredio knjigu na engleskom jeziku DOCUMENTA CROATICA o ratu protiv Hrvatske.
Uredio zbornike radova Sedam hrvatskih žrtvoslovnih kongresa:
HRVATSKI ŽRTVOSLOV – prva i druga knjiga, Zagreb 1998.,
DA SE NE ZABORAVI, Vukovar 2001.,
O ŽRTVAMA JE RIJEČ, Zagreb, 2006.,
O ŽRTVAMA U RATU I U MIRU, Zagreb 2008.,
ŽRTVA ZNAK VREMENA, Zagreb 2011.,
VRIJEME ŽRTVE, Zagreb, 2015.,
PAMĆENJE I POVIJESNA ISTINA O ŽRTVAMA, Zagreb, 2018.
Dao prevesti i uredio dva izdanja KORČULANSKOG STATUTA IZ 1214. godine i ZBORNIK RADOVA O KORČULANSKOM STATUTU, JAZU, Pravni fakultet Zagreb i Split, 1989.
Napisao i priredio knjige:
OD SYDNEYA DO SAN FRANCISCA o rasutosti/dijaspori mještana Blata na Korčuli diljem svijeta(1982) i
DUHOVNI I SVJETOVNI OBZORI BLATA NA KORČULI povodom 200. obljetnice Svete Vincence u Blatu na Korčuli.(1995.)
HRVATSKA TUŽBA protiv Jugoslavije (Srbije i Crne Gore), (2014.)
NAJNOVIJE KNJIGE:
Hrvatsko nacionalno etičko sudište, HRVATSKE VELEIZDAJE, Zagreb, 2014.
Hrvatsko nacionalno etičko sudište, HRVATSKE VELEIZDAJE II, Josipović – Mesić – Pusić – Pupovac – Milanović – Lončar – Teršelič – Bildt, Zagreb (2015.)
Etička osuda Tita i njegovih sljedbenika, HNES, Zagreb, 2015.
LUSTRACIJA, rasvjetljavanje nasljeđa bivšeg totalitarnog komunističkog režima, Zagreb, 2016.
Dr Zvonimir Šeparović ostat će zapamćen po onome što je ostavio iza sebe:
Kao pravnik odgojio je mnoge generacije pravnika i napisao značajna djela posebno o ljudskim pravima i pravima žrtava, po čemu je poznat u svijetu i u nacionalnim razmjerima; kao profesor predavao je na svim kontinentima, a bio je i dekan svog matičnog Pravnog fakulteta u Zagrebu, Međunarodno kazneno pravo specijalizirao na Max-Planck Institutu za međunarodno i strano kazneno pravo u Freiburgu, Njemačka, Kölnu i Berlinu. Viktimologiju specijalizirao kao Fulbrightov stipendist na CMS Sveučilištu u Warrensburgu, SAD.
Kao rektor Sveučilišta u Zagrebu vratio je na Sveučilište Katoličko bogoslovni fakultet kojeg su Bakarić i Žanko 1954. potezom pera izbacili sa Sveučilišta, rehabilitirao je one koji su bili prognani sa Sveučilišta, ukinuo je marksizam i predvojničku obuku kao obavezne predmete u sveučilišnoj nastavi i utemeljio Društvo bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu.
Kao viktimolog čovjek koji se bavio žrtvom osnovao je Svjetsko viktimološko društvo (1979.), Jugoslavensko viktimološko društvo (1985.) i Hrvatsko žrtvoslovno društvo (1990.);
priredio Peti svjetski kongres viktimologa u Zagrebu(1985.);
objavio među prvima u svijetu i prvi i do sada jedini u bivšoj državi i u Hrvatskoj knjige na hrvatskom i engleskom jeziku o Viktimologiji – Studijama žrtve;
od 1998. organizirao sedam hrvatskih žrtvoslovnih kongrese o čemu je uredio i objavio zbornike radova u sedam zbornika radova na 5.067 strana;
od 1984 kao direktor održava Međunarodne poslijediplomske studije o Viktimologiji u Intercentru u Dubrovniku;
od 2001. godine predaje na raznim sveučilištima u svijetu (Tokiwa, Kobe, Japan, Johannesburg, SA, Tilburg, Nizozemska, IUC Dubrovnik) na temu ŽRTVE MEĐUNARODNOG TERORIZMA.
Kao ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, zajedno sa predsjednikom Franjom Tuđmanom, dobio međunarodno priznanje i uveo Hrvatsku u članstvo Ujedinjenih naroda.
Kao ministar pravosuđa RH tužio pred Međunarodnim sudom pravde Jugoslaviju(Srbiju i Crnu Goru) zbog agresije i genocida i zatražio reparacije za ratnu štetu od 400 milijardi dolara.
Kao znanstvenik bavio se i objavljivao iz područja prava, kriminologije, socijalne patologije, viktimologije, migracija, ljudskih prava a u novije vrijeme posebno se bavi problemima bioetike. Autor je knjige GRANICE RIZIKA, o pravnim i etičkim problemima suvremene medicine, Zagreb 1985. (najnovije treće izmijenjeno i dopunjeno izdanje 1998. godine). Predstavljao Hrvatsku (uz Akademika Kaštelana) na UNESCO-voj međunarodnoj konferenciji u Parizu 1997. na kojoj je izrađen i prihvaćen nacrt UNIVERSAL DECLARATION ON THE HUMAN GENOME AND HUMAN RIGHTS, koja je iste godine i usvojena na UNESCO-voj konferenciji. Kao Rezolucija 29 C/17, 11. studenog 1997. godine, kao ekspert sudjeluje u Svjetskom kongresu medicinskog prava i etike u Pekingu, Kina, 2008. godine. Član je Međunarodnog udruženja za medicinu i pravo i stalni suradnik-ekspert UNESCO-a za pitanja bioetike, te je pozivan na konferencije u Amsterdam 1999. i Berlin 2001. godine.
Kao javni djelatnik utemeljio Hrvatsko nacionalno etičko sudište i postao njegovim prvim predsjednikom.
Kao mještanin Blata za svoje zasluge dobio je ZLATNI GRB BLATA NA KORČULI i objavio knjigu DUHOVNI I SVJETOVNI OBZORI BLATA NA Korčuli.
I. KNJIGE
Sigurnost i odgovornost u saobraćaju, „Jedinstvo”, Sisak, 1969. str. 326, Drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje „Zagreb”, Zagreb-Beograd 1987.
Krivično pravo Posebni dio – Zaštita čovjeka i njegovih vrijednosti, Pravni fakultet Zagreb 1979., str. 210.
Kriminologija i socijalna patologija, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1981., str. 485 (nagrađeno Republičkom nagradom Hrvatske „Božidar Adžija”, 1983.)
Od Sydneya do San Francisca – dijaspora ili rasutost mještana Blata na Korčuli diljem svijeta, „Zrinski” Čakovec i Matica iseljenika Hrvatske, Zagreb-Čakovec, 1982., str. 464.
Krivično pravo – posebni dio, Pravni fakultet Zagreb, Zagreb 1982.
(F. Bačić-Z. Šeparović) II. izd. 1985., II. izmijenjeno i prošireno izdanje. 1989., IV. izmijenjeno izdanje 1993.
Granice rizika – etičkopravni pristupi medicini, Pravni fakultet Zagreb i „Zrinski” Čakovec, Zagreb – Čakovec 1985., str. 338.
Viktimologija – studije o žrtvama, Tiskara „Zagreb” i Pravni fakultet Zagreb, Zagreb 1985., str. 353.
Pojave i odgovornosti – članci i eseji, „Zagreb”, Pravni fakultet u Zagrebu, „Poslovna politika” Beograd, Zagreb – Beograd 1986., str. 264.
Aids/Sida Pravni i socijalni aspekti, „Tiskara Zagreb”, Zagreb 1989., str. 211., (koautor G. Heršak).
Sabrana djela – u nizu od šest knjiga objavljenih 1986.:
Pojave i odgovornosti – članci i eseji (1986.)
Stradanje u prometu – Sigurnost i odgovornost (1969.)
Zaštita čovjeka – Krivično pravo posebni dio (1979.)
Kriminologija i socijalna patologija (1971.)
Granice rizika – etičkopravni pristupi medicini (1985.)
Viktimologija – studija o žrtvama (1985.)
Radi se o zbirnom izdanju knjiga koje su izmijenjene i dopunjene (u zagradi godina izdanja)
Izdavači: Pravni fakultet Zagreb, Tiskara „Zagreb” i „Poslovna politika” Beograd, Zagreb-Beograd 1986.
Viktimologija – studije o žrtvama, Treće izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Informator Zagreb 1998., str. 300.
Granice rizika – etičkopravni pristupi medicini, Treće izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Informator, Zagreb 1998., str. 263.
Akcija za Hrvatsku, apeli, članci, razgovori (1989-1995), vlastita naklada, Zagreb 1995., str. 354.
Kazneno pravo (Posebni dio), (Z. Horvatić, Z. Šeparović i suradnici), Masmedija, Zagreb, 1999., str. 500.
Kazneno izvršno pravo i uvod u penologiju, Pravni fakultet u Zagrebu, Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti, Zagreb, 2003., str. 272.
UREDNIČKI RAD
Spomenica prof. Bogdanu Zlatariću, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 3-4: 1978.
Život i rad profesora Bogdana Zlatarića (koautor F. Bačić) str. 161-174 Bibliografija radova prof. dr. B. Zlatarića str. 175-182.
Politika suzbijanja kriminaliteta (Osnovi tzv. Kriminalne politike), str. 229 – 240.
Dr. Bogdan Zlatarić, Krivično pravo, opći dio, I. svezak – Krivični zakon, Treće izmijenjeno i prošireno izdanje, priredio i providio s predgovorom, Informator, Zagreb, 1977., str. 136.
Dr. Bogdan Zlatarić: Međunarodno krivično pravo, Prvi dio Rasprostranjenost represivne vlasti države, priredio, uvodne napomene i pogovor napisao: Profesor dr. Bogdan Zlatarić (1912-1977), Uz posthumno objavljivanje nedovršene knjige Međunarodno krivično pravo i Bibliografija važnijih radova prof. dr. Bogdana Zlatarića iz Međunarodnog krivičnog prava.
Zakon o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju s objašnjenjima, Zagreb, 1980., str. 299. (uredio zajedno s B. Skupnjak i M. Klepo).
Odgovornost u udruženom radu, Zbornik radova, Zagreb, 1981.
Odgovornost u informativnoj djelatnosti, Zbornik radova Savjetovanja o odgovornosti u informativnoj djelatnosti, Split 1978., Pravni fakultet Zagreb, „Zrinski” Čakovec, 1978., I. i II. dio. Autor uvodnika, i glavnog referata: Odgovornost za javnu riječ, str. 5 do 20.
Istina – vrhovno načelo postupanja, Novinarstvo, 1-2 : 1984; 51-53.
Sudskomedicinske i pravne aktualnosti, Zbornik radova, Pravni fakultet Zagreb i časopis Naša zakonitost “Zrinski” Čakovec, 1978., I. i II. dio.
Znanstveni pomladak u samoupravnom društvu s osobitim obzirom na pomladak u pravnim znanostima, Pravnik 16-17: 1986.; 129-136.
Korčulanski statut, grada i otoka Korčule iz 1214. godine, Statuta et Leges Civitatis et Insulae Curzulae, izd. JAZU, Pravni fakultet u Zagrebu, Pravni fakultet u Splitu i Skupština općine Korčula, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb – Korčula 1987., str. 228 (priredio i preveo Antun Cvitanić).
Zbornik radova znanstvenog skupa Statut grada i otoka Korčule iz 1214. godine, Izdavač Jugoslavensko viktimološko društvo i “Zagreb” Samobor, Zagreb/ Samobor, 1989., str. 402.
Unutrašnja kontrola prometa, Zbornik radova Savjetovanja, Zagreb, 1989., str. 133. (u suradnji sa S. Matoš).
Nasilje u obitelji, Zbornik radova Međunarodne konferencije „Nasilje u obitelji“, održane u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku, Dubrovnik, 1988., str 200.
Viktimologija, časopis za pitanja stradanja ljudi, glavni i odgovorni urednik, 1-2/1990.
Žrtve i njihova prava, Viktimologija 1-2/90 str. 7 do 18.
Etika i pravo u humanoj reprodukciji (u suradnji sa A. Kurjakom), Jugoart, Zagreb, 1990., str. 273.
Kosovo žrtva, studija i dokumentacija o stradanjima Albanaca na Kosovu, posebno izdanje časopisa Viktimologija, 1-2/1991. Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Zagreb, 1991., str. 184 (zajedno sa Eshref Ademaj).
On Croatian History, Identity and the War Against Croatia, Documenta Croatica, on Croatian History, Second Edition, Croatian Society of Victimology, Zagreb, 1992., pp. 260.
Dubrovačka deklaracija Svjetskog žrtvoslovnog društva/World Society of Victimology, Dubrovnik, 22. 4. 1993., 59. Svjetski kongres P.E.N:-a, Dubrovnik, Matica hrvatska 2.1993; 141, 142.
Masovna silovanja kao ratni zločin, Documenta Croatica, Središnjica za genocid i ratne žrtve, Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Zagreb, 1993., str. 197.
Hrvatski žrtvoslov, Zbornik radova Prvog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa, Zagreb, 1998, Knjiga I. i II., str. 1200., autor predgovora urednika Hrvatski žrtvoslov (str. 1 do 4) i uvodnog referata: Ratne žrtve (str. 5 do 26) i u Knjiga druga autor Proslova (str. 11 i 12) i uvodne riječi: Žrtve su u temeljima naše Hrvatske (str. 19 do 21).
Da se ne zaboravi, Zbornik radova Drugog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa, Vukovar, 2001., str. 488.
O žrtvama je riječ, Zbornik radova Trećeg hrvatskog žrtvoslovnog kongresa, Zagreb 2006., str. 410. Autor je proslova: O žrtvama je riječ i uvodnog referata Rizik stradanja ljudi (str.42 do 46).
O žrtvama u ratu i u miru, Zbornik radova Četvrtog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa, Zagreb 2008., str.696, autor proslova (str. 1 do 39) i uvodnog referata Žrtve u ratu i u miru (str. 11 do 26).
Žrtva znak vremena, Zbornik radova Petog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa, Zagreb 2011., str. 907, autor proslova (str. I.) i uvodnog referata Žrtva znak vremena (str. 1 do 9).
Vrijeme žrtve, Zbornik radova Šestog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa, Zagreb 2015., str.801, autor proslova (str. I.) (str. 1 do 9).
Pamćenje i povijesna istina o žrtvama, Zbornik radova Sedmog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa, Zagreb 2018, str. 907., uvodnog referata Pamćenje i povijesna istina o žrtvama (str. 1 do 7).
Duhovni i svjetovni obzori Blata na Korčuli, Zbornik radova znanstveno- stručnog skupa održanog 26. travnja 1995. godine u Blatu na Korčuli Zaštitnice Blata, Zagreb/Blato 1995. Predgovor urednika, str. 5-10 i Zbogom Zlinje, o velikom iseljavanju iz Blata na Korčuli na sve strane svijeta preko sinjeg mora, str. 185-200.
Hrvatski holokaust II., dokumenti i svjedočanstva o poratnim pokoljima u Jugoslaviji, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, autor predgovora drugom izdanju na hrvatskom, i priloga: Documenta Croatica. Bleiburška tragedija i Hrvatski Križni Put, str-122 do 134 Zagreb, 2005., str. 583.
Hrvatska tužba, Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Zagreb 2014. Str. 191.
Hrvatska veleizdaja – Etička optužba Stjepana Mesića, Vesne Pusić i Milorada Pupovca i etička osuda Ive Josipovića, Hrvatsko nacionalno etičko sudište, Zagreb 2014, 38. str.
Hrvatska veleizdaja II. – Josipović – Mesić – Milanović – Pusić – Pupovac – Lončar – Teršelič – Bildt, Hrvatsko nacionalno etičko sudište, Zagreb, 2015, str. 146.
Etička osuda Tita i njegovih sljedbenika, Hrvatsko nacionalno etičko sudište, Zagreb 2015, 279. str.
Lustracija, Hrvatsko žrtvoslovno društvo , Zagreb 2016, 148. str.
III. RADOVI NA STRANIM JEZICIMA
Victimology Study of Victims, Tiskara „Zagreb“ i Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1985., str. 260.
Die Behnadlung der Unterlassungsdelikte in Jugoslawien, Zeitschrift fur die gesammte Strafrechtswissenschaft 77. Band. 1965. Heft I, str. 149- 167.
Victimology – Study of Victims, Tiskara „Zagreb” i Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1985., Die Untersuchungshaft im deutschen, ausländischen und internationalen Recht (Jugoslawien), Rechsvergleichende Arbeit von Mitarbeitern und Korrespondenter des Max-Planck-Institut für ausländischer und internationales Strafrecht in Freiburg im Br., L. Rohrscheid V Bonn, 1971.
Verkehrsdelikte von Ausländern, Rev. int. de Droit Penal, 3/4: 1971. str. 313-338, 1971.
Literaturbericht: Jugoslawien, Zeitschrift für die gesamte Strafrechtswissenschaft, 80. Band Heft 2, 1968.
Die Bewertung der Trunkenheit im Strafrecht, Zeitschrift für Verkehrsrecht, 9:1969, 225-251.
Alkohol im Strassenverkehr – einige kriminologische Probleme, „Blutalkohol”, Vol. 7. No. 6. Nov. 1970., 449-454.
Victimology: A New Approach in Social Sciences, (Part 1) Vol. 1 (1982.) Nr. 1, str. 18-34, 51, Victimology Newsletter.
Victim and Law Enforcement (Part 2), Victimology, Newsletter, Vol. 2 (1982), Nr. 2, str. 100-113.
Yugoslavia, objavljeno u: „International Handbook od Contemporary Dewe- lopments in Criminology, Europe, Africa, The Middle East, and Asia” (edited by E. H. Johnson), Grenwood Press, Westport, London, 1983, str. 629-661.
Victimology and Medicine, Medicine and Law, (1983) 2: 117-130.
Compulsory Hospitalization and Human Rights, The American Journal of Social Psychiatry, Vol. 11. Nr. 4, New York, 1982, str. 49-52.
The Prevention of Deviant Behavior: Social Control and the Role of the Victim (Some Yugoslav Experiments and Experiences), u Prevention abweichenden Verhaltens – Massnahmen der Verbeugung und Nachbetreuung (Hrsg. H. Kury), C. Haymans V, Köln, 1982, str. 294-307.
Wissenschaft und Universität im Europeischen Aufbruch, Die neue Architektur Europas, Reflexionen in einer bedrohten Welt, Wolfgang Mantl (Hg.) Bohlau Verl. Wien, Koin, Graz, 1991, str. 164-169.
The Position of the Victim within the Framework of the Criminal Justice System in Yugoslavia, Changing Victim Policy: The United Nations Victim Declaration and Recent Developments in Europe, Report on the Meeting of an ad hoc Expert Group Meeting, Helsinki, 1988, (koautor Ivo Josipović) HEUNI, Helsinki 1989., str. 157-168
Politik und Universität nach dem Zweiten Weltkrieg, u Geist und Wissenschaft im politischen Aufbruch Mitteleuropas, beitrage zum Oesterreichischen Wisenschafttagung 1990., Wien, Koeln, Graz, str. 143 do 15.
Victimology: A New Approach in the Social Sciences, objavljeno u: “Victimology: A New Focus”, Vol. I Theoretical Issues in Victimology, (ed. I. Drapkin-E. Viano), Lexington Broks Toronto, London 1974., str. 15-25.
Some Reflections on the Victim, Law Enforcement, and the Rights of the Victim in the United States of America, objavljeno u: “Victimology: A New Focus, Vol. II Society’s Reaction to Victimization”, Lexington Books, Toronto, London 1974., str. 29-41.
Diskussion: Section III: Compensation on the Victims of Criminal Acts,
XI Congres intern, de droit penal, 1974, Budapest: Compte rendu traveaux scientifiques des sections du Congres, str. 240-253.
Domestic Violence, Incidence-Causes-Solutions, objavljeno u knjizi Z. Separović – W. Jamieson, editors: Domestic Violence, Selected papers given at the International Workshop on Domestic Violence 1988, at the Interuniversity Centre Dubrovnik, 1988., str 160.
Zrtev in družba, nekaj vprašanj postavljenih z napretkom medicine,
(referat podnesen na 2. međunarodnom viktimološkom simpoziju u Bostonu, SAD, 1976.), Revija za kriminalistiko in kriminologijo 4 (1976) 235-241,
Viktimologija – nov pristop v druzbenih znanostih, Revija za kriminalistiko in kriminologijo, 4:1973., str. 293-300.
Victim-Ofender Interaction in Homicide, Festschrift fuer Gunter Blau zum 70. Geburtstag am 18. Dezember 1985., Walter de Gruyte, Berlin, New York, 1985, pp. 375-390.
Kazniva dejanja telesnih poskodb, Medicinski razgledi, 24 (1985)5
The Criminal Law Environmental Protection, Proceedings, 1981, pp. 301-314
Political Crimes and the Death Penalty, Revue International de Droit Penal, 3-4 (1987) 755-765
Victims of Abuse of Power and Human Rights – International Perspectives,
Victimology, Vol. II., Zagreb, 1989.
War and Croatian Cultural Identity, obj. u Documenta Croatica, 1992, str. 37-41.
UN Tribunal – Justice For The Victims?, Festschrift/Essays in Honor of Hans Joachim Schneider: Victimology at the Transition From the 20th to the 21st Century, Shaker Verlag, Moenchengladbach, 2000, pp. 327-333.
The Victim Declaration: A Substantial Moral Victory for Victims of Crime and Abuse of Power, X. International Symposium on Victimology, Selected Symposium Proceedings:Beyond Boundaries, Research and Action for the Third Millenium, editor: Irvin Waller, Montreal 2000., pp. 277-283.
El Terrorismo Internacional y sus Victimas, Cuadernos de criminología Chile, 12 (2003) 85 – 98.
Abuso Sexual en Ninos Sobre prostitución, pornografía y trafico, Las Perspectivas Internacionales, Quadernos de criminoogia Chile, No. 12 (2003) 99-108.
A Testimonial From a Friend, pogovor knjizi One Eye Crying, Simún „Sam“ Sardelic, Autobiography, Mandurah, West Australia, 2004, pp. 277-279.
International Terrorism: Large-Scale Victimization, u Ewald-Turkovic (eds.), Large-Scale Victimization as a Potential Source of Terrorist Activities, Importance of Regaining Security in Post-Conflict Societies, The NATO Programme for Security through Science, OTAN, IOS Press, Amsterdam, Berlin, Oxford, Tokyo, Washington, DC, 2006, str. 20-30.
A Quarter Century of Victimology in Dubrovnik: A Personal View of People I Met, Fragments of Memories of Life and Work at Inter-University Centre Dubrovnik 1971-2007, Edited by Berta Dragicevic & Orjar Oyen, IUC Dubrovnik, 2009, pp. 139-144
25 Years of Victimology in Dubrovnik, on the occasion of XXVth Post-Graduate Course on Victimology, Victim Assistance and Criminal Justice, IUC Dubrovnik, izd. Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Dubrovnik, 2009, str. 60.
IV. OSTALI RADOVI (članci, predgovori, prikazi)
Homo faber ugrožen, Pravnik, pravna i društvena pitanja, 1-2/1971.,str. 13-20
Smrtna kazna u svijetu nasilja, predgovor knjizi; M. Zuri: „Na smrt osuđeni“, „August Cesarec, Zagreb, 1976.
Uoči značajne izmjene najstrože grane prava, pogovor knjizi B. Lacmanovića: „Od zločina do kazne, ideje i praksa u izradi novog jugoslavenskog krivičnog zakonodavstva“, „August Cesarec“, Zagreb, 1977.
Nadnica za zločin, predgovor knjizi D. Roebucka i W. Bruchett: „Kurve rata – o plaćenicima danas“, „August Cesarec“, Zagreb, 1979.
Krvna osveta kao običajno nepravo, predgovor u knjizi M. Zuri: „Krvna osveta u Kosovu“, „August Cesarec“, Zagreb, 1978.
Profesor dr Bogdan Zlatarić (1912-1977). Uz posthumno objavljivanje nedovršene knjige Međunarodno krivično pravo, u knjizi: B. Zlatarić: Međunarodno krivično pravo, uvod, Prvi dio: „Rasprostranjenost represivne vlasti države“, Informator, Zagreb 1979.
Sigurnost prometa i društvena samozaštita (uvodni referat), Zbornik radova: „Prometna delinkvencija i društvena samozaštita“, izd. Pravni fakultet Zagreb., str. 1 do 58, Zagreb 1981.
Psihopatske (sociopatske) ličnosti i smrtna kazna, Pitanja, godina 4. listopad 1972. str. 2047-2060.
Medicinsko-pravni problemi i novo krivično zakonodavstvo u Jugoslaviji, Pravnik, Zagreb,1975. 10/11, str. 42-56.
Medicinsko-pravna vprasanja in nova kazenska zakonodaja v Jugoslaviji Revija za kriminalistiko in kriminologijo, 3:1975, str. 157-183.
Traumatizam djece u prometu (pravni, kriminološki i viktimološki pristup), Zdravstvo, 11-12/1980, 919-949
„Uz početak interdisciplinarnih studija“, napisao je i uvodni referat (s. B. Jusic): „Mogućnosti, granice i dometi interdisciplinarnosti“, „Uvod u nastavak rasprave“ (str. 9-18). Biblioteka: Interdisciplinarne studije (urednik Biblioteke: Z. Šeparović), Društvo psihologa Hrvatske, uz suradnju Pravnog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1982. str. 274
Pravno-medicinski aspekti otkrivanja nakaznih fetusa, u: Pravo na život i pravo na smrt, Jug, medicinska naklada, Zagreb, 1982, str. 31-46.
Pravni aspekti zagađivanja životne sredine, Bezbednost i društvena samozaštita, 2/1988, str-30-41
Humanitet i grad, u Teologiji grada – zbornik radova (ur. S. Nimac), Izd. Franjevački samostan “Majke Božje Lurdske”, Zagreb, 1990. str. 41-49.
Sat i vrijeme, predgovor katalogu izložbe: Darko Sagrak, Satovi mjerači vremena i svjedoci epohe, od baroka do današnjih dana, Zagreb 1990, str. 3
Neki novi problemi odgovornosti liječnika s osobitim obzirom na presađivanje dijelova ljudskog tijela i problem pristanka pacijenta, Symp. Orothinol. Ing 12,2/1977. str. 267-276.
Ustav SFRJ ne pruža mogućnosti za donošenje saveznog zakona o transplantaciji organa, (Teze predočene Saveznom pravnom savjetu u raspravi o temelju za donošenje saveznoga zakona o transplantaciji), „Pravni život“ 8-9: 1976; str. 57-63.
Drugi internacionalni viktimološki simpozij, (Boston, 5-11, rujna 1976), Jugoslavenska revija za kriminologiju i krivično pravo 3:1976; str. 421-429.
Krivična djela ugrožavanja, Materijali XIV. Godišnjeg savetovanja Jug, udruženja za krivično pravo i kriminologiju, Jugoslavenska revija za kriminologiju i kriv. pravo, 4:1975; str. 685-707.
Krivična djela protiv opće sigurnosti, „Prijedlog uz reviziju našeg krivičnog zakonodavstva”, Naša zakonitost 4:1976; str. 36-55.
Krivična djela protiv zdravija ljudi (prijedlozi uz reformu krivičnog zakonodavstva), Naša zakonitost 7-8:1976; str. 90-98.
Krivičnopravni problemi zaštite čovjekove okoline u SFRJ, referat u okviru XII jugoslavensko-francuskih pravničkih dana na teme: „Pravno reguliranje zaštite čovjekove okoline“, Naša zakonitost 11-12; 1976, str. 5-13.
Sustav krivičnih sankcija u novom krivičnom zakonodavstvu, Pravnik 12/13, str. 45-55.
Prošireno objavljeno i u Godišnjaku Pravnog fakulteta Banja Luka, 1, 1977, str. 199- 212.
Politika suzbijanja kriminaliteta (Osnovi tzv. kriminalne politike), Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Spomenica prof. B. Zlataricu, broj 3-4, 1978., str. 229-240.
Novo i staro u ljudskim pravima, Žrtve nasilja, objavljeno u Zborniku radova: Krivičnopravni i kriminološki aspekti delikata nasilja, 1, Zagreb 1979., str. 18.
Kriminološka ekspertiza i prognoza, Godišnjak Pravnog fakulteta Banja Luka, 3/79. Nasilje u obitelji: pojave, uzroci, rješenja, Nasilje u obitelji, Dubrovnik, 1988.
Ostvarivanje uvjeta za međunarodno priznanje Hrvatske, Međunarodna politika, 62/91.
Postpenalna zaštita, Savjetovanje o parničnom postupku, Medulin 1971, Zagreb, 1972.
Potrebe, mogućnosti i organizacija kriminalističkog istraživanja, Naša zakonitost 38/84.
Pravo na jezik, Naša zakonitost 43/89.
Pregled i analiza rezultata istraživanja, Socijalna patologija u našem suvremenom društvenom razvitku, Zagreb, 1976.
Relevantnost nepoznatog kriminaliteta, na polju suzbijanja kriminala, Naša zakonitost 41/87.
Socijalno patološke pojave i socijalna patologija, Socijalna patologija u našem suvremenom društvenom razvitku, Zagreb, 1976.
Unutarnja kontrola i sigurnost prometa, Naša zakonitost 29/75.
Zaštita radnih odnosa u novom krivičnom zakonu, Naša zakonitost, 32/78.
Život doveden na rub, Revija za sociologiju, 21/90.
Žrtve i njihova prava, Viktimologija, 1-2/1990, str.7-18
Pravo i etika u humanoj reprodukciji s posebnim osvrtom na problem side, mogućnost prenatalne transmisije i dijagnostike, Etika i pravo u humanoj reprodukciji, Zagreb, 90.
Djeca najnevinije žrtve u Zborniku radova Djeca u ratu i poslije rata, Osijek 1993.
Masovno silovanje – zločin protiv čovječnosti, u Masovna silovanja kao ratni zločin, Zagreb, 1993, str. 7 – 11
Korčulanski statut, uvodna riječ urednika uz drugo izdanje, Književni krug, Split, 1995. str. 5 – 15
Korčulanski statut iz 1214. godine – prvi hrvatski statut velike univerzalne pravne i društvene vrijednosti, u Blato do kraja 18. st. Svezak I – Zbornik radova- Blato, 2003, str. 105-116
Pravo na život, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, (HLJKPP) 1/1997
Zaštita žrtava rata u međunarodnom humanitarnom pravu, HLJKPP 2/1997, str. 359 – 379
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije,, u knjizi Dubravko Merlić, Slikom na sliku, Dual, Zagreb, 1994, str. 179 – 184
Prominski čovjek, pogovor knjizi Petar Peko Cota: Svjedočenja, Biblioteka svjedoci povijesti, Croatiaprojekt, Zagreb 1994, str. 337 – 352
Pravo na život: mjesto prava na život u klasifikaciji prava i sloboda čovjeka prema posljedicama njihova kršenja. Hrvatski ljetopis za za kazneno pravo i praksu, 1/1997, 3 – 22
Vukovar – najdublja hrvatska rana, predgovor knjizi Tomislav-Grgo Antičić: Molitva za Vukovar – Preyer for Vukovar, Zbirka pjesama, Zagreb, 1998, 20 – 21
Hrvatski franjevački žrtvoslov. Osvrt na opus dr. fra Petra Bezine iz žrtvoslovnog obzora, hrvatska obzorja, 2/1999, 269 – 284
Poklonimo se žrtvama Bleiburga, u 50 godina Bleiburga, Croatiaprojekt, Zagreb, 1995, str. 219 – 226
Documenta Croatica. Bleiburška tragedija i Hrvatski Križni put, u I. J. Percela: Hrvatski Holokaust II, Zagreb, 2005, str. 122 – 134
Žrtve su u temeljima naše Hrvatske, u Hrvatski žrtvoslov, Zbornik radova Prvog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa, Knjiga druga, Zagreb, 2000, str. 19 – 21.
Genocid nad hrvatskim ranjenicima, proslov knjizi: Milan Marušić, Žrtve komunističkih zločina u Zagrebu, svibanj 1945, Sljemenskim stratištima, Bolnica Brestovac i Gračani, Zagreb, 2001, str. 8 – 15
Odabir Šuffayevih radova – pionirski i vrlo zahtjevan posao, u knjizi Dr. Milan Šufflay, Izabrani eseji, rasprave, prikazi, članci i korespondencija, II dio, izabrao Darko Sagrak, Zagreb, 2000, str. IX. – XI.
Susreti i suradnja s dragim kolegama i prijateljima…

Uvijek se rado vraćao na svoju Korčulu

ZAGREB – dr sc. Ivan Dujmović, Branka Šeparović, novinarka, mons. Valentin Pozaić, Mile Prpa, pravnik i prof. dr. sc. Zvonimir Šeparović

Prof. Zvonimir Šeparović u društvu Drage i Erike Šaravanja
Susret s papom Ivanom Pavlom Drugim
13. travnja 1991. godine bio sam kao rektor Sveučilišta u Zagrebu primljen od Svetog oca pape Ivana Pavla Drugog. Audijencija trebala trajati 10 minuta, potrajala je u živom razgovoru 40 minuta. Govorio sam o situaciji u zemlji, o prijetnji agresije s istoka, molio sam ga da se zauzme za mir u našoj zemlji i da Sveta Stolica prizna Republiku Hrvatsku. Podsjetio sam ga na rana priznanja kneza Branimira i Kralja Tomislava i na prepoznavanje Hrvatske kao predziđa kršćanstva, što su učinili njegovi daleki prethodnici. On je pokazao veliko poznavanje povijesti katoličanstva u Hrvatskoj, iskazao je razumijevanje i očiglednu ljubav prema hrvatskom narodu. Iskazao je bojazan za agresiju na Hrvatsku. Rekao je da će moliti za dragi Hrvatski narod. O međunarodnom priznanju rekao mi je značajnu misao i poruku: „Kako pojedina osoba ima ljudska prava tako ih imaju i narodi. I hrvatski narod koji ima od davnina međunarodno priznanje Svete Stolice.“ Na kraju sam mu predao sliku Vasilija Jordana, a on meni Krunicu i Božji blagoslov. (ZPS)

Bio je to zvjezdani trenutak u mom životu. Poticajan za cijeli moj život… tako je govorio prof. Šeparović

dr. Branimir Molak, prof. Zvonimir Šeparović, Želimir Kužatko, Mate Gogić i Jadranka Lučić

Logor Bučje

Prof. Zvonimir Šeparović, prim. dr. Ivo Kujundžić i mr. Ivan Debeljak, dipl. pravnik

don Anto Baković i prof. dr. sc. Zvonimir Šeparović

Kina – 2008. godine

prof. Zvonimir Šeparović i prim. dr. sc. Ljubomir Radovančević
Prof. Zvonimir Šeparović i Franjo Talan, predsjednik Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava

ZAGREB- Jadranka Lučić, prof. Vjenceslav Topalović, Mate Gogić, prof. Nikola Debelić, Joja Ricov, hrvatski književnik i profesor, prof. Zvonimir Šeparović, Duška Crmarić Tomašić, književnica, Lavka Sakoman, mr. Ivan Debeljak, dipl. prav. i Šimun Penava, prof.


MACELJ – 2005. godine – prof. Ivan John Prcela (Ohio, SAD), prof. Vjenceslav Topalović, Ante Beljo, prof. Zvonimir Šeparović, Jadranka Lučić i Šimun Penava, prof.

KNIN – Zvonimir Gerber, Zmaj Karlovački od Šanca, prof. Zvonimir Šeparović, Zmaj Korčulanski IV. i Zvonimir Zorić Zorko, Zmaj od Plitvičkih jezera

Voćin – Zvonimir Šeparović 2010. godine


prof. Zvonimir Šeparović i pater Vjekoslav Lasić

Sisak – … Jadranka Lučić, prof. dr. Zvonimir Šeparović, Dragutin Bauman, ing. kemije i dr. sc. Ivan Biondić
CESARI – Branka Šeparović, Ante Beljo, Zvonimir Šeparović, Nikola i Katarina Debelić, Dragutin i Katarina Bauman

MIROGOJ – prof. Zvonimir Šeparović, prof. Gojko Zovko, prim. dr. Ivo Kujundžić i Željko Tomašević, dip. pravnik

DVORANA VIJENAC – prof. Zvonimir Šeparović, mons. dr. Vlado Košić i don Anto Baković

prof. Zvonimir Šeparović, majka Kata Šoljić i mr. Ivan Debeljak, dipl. prav.
Zločin kod Baćina: druga najveća masovna grobnica u Domovinskom ratu… komemoraciji prisustvovali mons. Marko Cvitkšić, biskup Vlado Koši, Ante Beljo, prof. Zvonimir Šeparović i Dragutin Bauman, ing. kemije

prof. Nikola Debelić, Negzana Pavičić, prof. Zvonimir Šeparović, Nevenka Nekić, književnica, i Andrija Hebrang, profesor emeritus

MUZEJ MIMARA: Đurđa Cecelja, prof. Zvonimir Šeparović, Nevenka Bagarić, dipl. prav., prim. dr. Ivo Kujundžić, Barica Spudić i Jadranka Lučić

Prof. Zvonimir Šeparović i Nevenka Nekić, književnica, prevoditeljica i slikarica

prof. Zvonimir Šeparović i Nenad Vlahović, predsjednik Nacionalnog vijeća Srba u Hrvatskoj

Mladen Kostić (Stuttgart, savezna pokrajina Baden-Württemberg) i prof. Zvonimir Šeparović
DNEVNO u Stuttgartu: prof. Zvonimir Šeparović, Tihomir Dujmović, hrvatski je novinar, televizijski voditelj i kolumnist i Mladen Kostić

Zorica Gregurić, prof. Zvonimir Šeparović i Nevenka Nekić, književnica, prevoditeljica i slikarica

Predstavljanje knjige Ivana Kozlice KRVAVA CETINA članovima Hrvatskog žrtvoslovnog društva prof. Zvonimir Šeparović

Odavanje počasti prvom hrvatskom predsjedniku: prof. dr. sc. Zvonimir Šeparović, Željko Tomašević, dipl. pravnik i prim. dr. Ivo Kujundžić

HUDA JAMA 2009. godine … Mate Gogić, prof. Zvonimir Šeparović, Bože Vukušić, PBV, don Anto Jelić, Vice Vukojević, vlč. Anto Kutleša…
Fotografije/Arhiva Jadranka Lučić/ pismohrana Ljubomir Radovančević/pismohrana Želimir Kužatko/HINA)…
POSLJEDNJI POZDRAV
Hvala na svemu što ste učinili za osamostaljenje i priznanje Hrvatske kao i promicanje istine o žrtvama i stradanjima, za doprinos viktimologiji u Hrvatskoj i svijetu… Bog vam bio nagrada za sve dobro što ste učinili Domovini, a pogotovo za promicanje istraživanja (i poticanja ostalih na istraživanja…) i pisanju o stradanjima u doba ratova i progona u doba totalitarnih režima XX. stoljeća.
Počivao u miru Božjem dragi profesore.
Franjo Talan, dopredsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva
Veliki gubitak za Hrvatsku. Počivao u miru! Laka mu hrvatska zemlja.
Lili Benčik
Počivao u miru Božjem.
Štefica Muhvić
Iskrena sućut obitelji, žalimo svi koji smo ga poznavali.
Jozo i Mira Mioković
Budimo ponosni na svoje hrvatske velikane! Neka su nam uzor, ohrabrenje i podstrek. Hvala dragom i velikom Zvonimiru za domoljublje i velika djela za Domovinu. Hvala Čovjeku koji je bio velik među velikima, a malen među neznatnima. U minuti šutnje i sabranosti recimo dobrom Bogu za drugoga Zvonimira zahvalu, a za njegovu dušu prosnu molitvu. Neka mu je nagrada vječni život u Gospodinu!
Josip Horvat/IBM/fotograf HŽD
Profesore Dr. Zvonko Šeparoviću najveći promicatelju Hrvatskog žrtvoslovlja! Duša Tvoja raja se nauživala u društvu neizbrojivih hrvatskih narodnih mučenika, a Tvojim smrtnim ostacima laka bila zemlja Hrvatska! Tvojim najmiliji bićima moja duboka sućut.
Anima amici mei Zvonimiru requiscat on pace. On Paradisum dedicant te angeli! Amen
Ivan John Parcela, Cleveland, Ohio, SAD
Dragi moj profesore i kolega, hvala Vam za više od dva desetljeća lijepe i plodonosne suradnje i druženja! Zaista mi je bila iznimna čast i zadovoljstvo poznavati Vas i blisko s Vama surađivati sve ove godine! Zaslužujete mjesto među svim velikim povijesnim ličnostima, kakva ste za našu Hrvatsku bili svakim svojim korakom i mišlju! POČIVALI U MIRU BOŽJEM, DRAGI, DOBRI I VELIKI ČOVJEČE.
Ivan Debeljak
Dragi prijatelju počivaju u miru Božjem…
Ivan Kozlica
Srce mi je žalosno, močno je ranjeno. Počivao u miru Božjem.
Margaret Siegrist, Kalifornija, SAD
Na vječni je počinak otišao Zvonimir Šeparović, iznimno zaslužni hrvatski i svjetski intelektualac, europski akademik, sveučilišni profesor, rektor, žrtvoslovac, dvostruki hrvatski ministar koji je izborio međunarodno priznanje hrvatske države i podnio tužbu protiv agresorske Srbije zbog počinjenog genocida u Hrvatskoj. Zvonimir je otišao dostojanstveno i tiho, te marginaliziran za svojega života kao i svi veliki i zaslužni hrvatski domoljubi. Imao sam čast tridesetak godina s njime blisko surađivati u brojnim i različitim domoljubnim djelovanjima, te biti svjedokom kako je Zvonimir nadasve bio dobar, samosvjestan, snošljiv, miran i gord čovjek i postojan prijatelj. Kao takav je i otišao posve tiho sa ovoga svijeta, znajući da vrijednosti djela svakoga čestitog čovjeka uveliko nadmašuju vrijeme njegova ovozemaljskog života.
Dragi Zvonimire, s tim uvjerenjem te i ispraćam s ovoga svijeta, jer sam svjedok da posve pripadaš zaslužnicima koje se ponosno pozdravlja sa starom hrvatskom porukom “Navik on živi ki zgine pošteno!”
Josip Jurčević
Zvonimira Separovica sam vrlo dobro poznao kao i njegovu Branku. Iskrena joj sućut. Tebi dragi prijatelju Zvonimire pokoj vjećni. Počivaj u miru božijem. Tvoj iskreni prijatelj
Marko Vidovic, Florida, SAD
Uz velikog nam dr. F. Tuđmana, dr. Zvonimir Šeparović je jedan od najvećih domoljuba koji je svojim plemenitim životom, djelima i ljubavlju prema Domovini najsnažnije obilježio turobne 90-te, godine rata i poraća, godine uskrsnuća i etabliranja Hrvatske nam državenakon skoro milenijske izgubljenosti u bespučima povijesti. Iskreno, držim da je prof.dr. Šeparović bio jedan od najuglednijih i najboljih ministara, diplomata, pravnika, profesora i rektora hrvatskih sveučilišta. Zato uz njegov odlazak, našim molitvama zahvalimo Svevišnjem Bogu na velikom nam daru u liku i djelu velikog i plemenitog prof.dr.Zvonimira Šeparovića. Počivao u miru naš dobri i plemeniti Zvonimire
Miroslav Papić
Počivao u miru Božjem, naš dragi i uistinu nezamjenjivi prof. dr. sc. Zvonimir Šeparović. I uvijek je imao samo lijepe riječi za svakoga. Plemenit gospodin. Nedostajat će nam.
Dubravka Vidak
Ako mu za plemenitog života nismo odali zaslužena priznanja, neka ga Gospodin nagradi na nebu. Pokoj mu duši.
Mato Damjanović
Bio je naš najvažniji Ministar vanjskih poslova. Počivao u miru Božjem i sućut obitelji.
Darko Marinac
Počivao u miru Božjem.
Snježana Radoš
In MEMORIAM
Zvonimir Šeparović
14. rujna 1928. – 30. siječnja 2022.
Kad se zatvore ulična vrata,
oslabi šum mlina,
kad utihne pjev ptice
i zamru zvuci pjesme.
Kad je put uzbrdo muka
I svaki izlazak prijetnja;
badem je u cvatu,
I skakavac ne skače više,
i koprov plod puca,
jer čovjek ide u svoj vječni dom! (Prop 12,4-5).
Zvonimire, ljubio si domovinu, neka ti je laka hrvatska gruda. Počivao u miru Božjem,
Tuga Tarle
Pokoj mu vječni i ljudska zahvalnost za sva njegova dobra djela.

…Pokojnoga Zvonimira sam upoznao još davne 1988. godine; dok je bio rektor Sveučilišta u Zagrebu potpisali smo pred Božić 1989. godine memorandum o suradnji između Sveučilišta Macquarie i Sveučilišta u Zagrebu koji je još uvijek na snazi. Poslije toga bio je gost Sveučilišta Macquarie nekoliko puta a kao dopredsjednik Svjetskog žrtvoslovnog društva bio je dragi gost u brojnim držvanim i akademskim institucijama u Australiji. Kao ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, u ona teška i bremenita vremena ranih devedesetih godina, zaslužuje najveću moguću zahvalnost za svoj dporinos Njezinu međunarodnom priznanju.
Vječni mir njegovoj duši od Gospoda i ljudska zahvalnost za sva njegova dobra djela u ovozemaljskom životu.
Luka Budak
Dragi profesore, kolega, počivali u miru … bilo je iznimno zadovoljstvo koračati ponekad uz Vas i učiti od Vas.
