Kad god vozim od Danila prema Dubravi pogled mi pobjegne na ogromne bijele stupove što vire iznad brda i turbine koje se okreću.
Prije petnaestak godine uz dosta pompe se to postavljalo.
Neki kažu da je to budućnost, neki da je to ekološka katastrofa svoje vrste i da su turbine “neisplative” u smislu potrošenih fosilnih goriva na izradu, smetaju lokalnom stanovništvu, ptice ginu na propelerima i drugi problemi.
To je bio dašak kao budućnosti u tim mistima, ali evo skoro dva desetljeća kasnije apsolutno ništa se nije promijenilo u ovom kraju.
Sve je ostalo kao prije, zapušteno, tužno, zaboravljeno i bez ikakvih ulaganja unotač velikim novcima koji se regularno slijevaju od operatera vjetrenjača.
Još 2014. TRIS je pisao da Grad Šibenik dobiva stotine tisuća kuna godišnje od naknada za vjetroelektrane, dok sela na čijem su području turbina ne dobivaju ništa. Mjesni odbori tada su čak razmatrali i tužbe, jer su smatrali da je nepravedno da Grad uprihodi, a teret i promjene snose isključivo mještani.
Zato sam odlučila pitati Grad koliko se ulaže u ta mjesta, možda se nešto promijenilo u međuvremenu
Pitala sam tri stvari:
Koliku naknadu RP Global Danilo plaća Gradu po kWh?
Koliko je točno uplaćeno u zadnjih pet godina?
Postoje li druge naknade tipa zakup, komunalna naknada, voda?
Koliko Grad zarađuje? Ovo su njihovi podaci
Naknada je 0,01 kn/kWh isporučene električne energije.
Uplate kroz godine:
2020. – 472.413,78 kn
2021. – 404.204,71 kn
2023. – 54.459,77 €
2024. – 56.094,88 €
Dodatno za razdoblje 2015.–2019.:
2.116.604,84 kn
Uz to, RP Global plaća komunalnu naknadu:
608,78 € mjesečno
113,04 € za uređenje voda
Kad se sve zbroji, Grad Šibenik je u zadnjih desetak godina od ovog jednog vjetroparka primio preko 5 milijuna kuna, odnosno više od 650.000 eura.
A u što je uloženo u Danilu/Birnju? Tu sad kreće birokratska magla
S obzirom na to da su baš u Birnju vjetrenjače najbliže kućama, pitali smo Grad koliko je konkretno uloženo u to naselje, pogotovo pošto se naknada vjerojatno ne razlikuje bitno bez obzira na to tko je operater.
U nastavnom upitu pitala sam konkretno: Možete li mi navesti na što je Grad uložio sredstva baš u naselju Danilo Biranj?
(Puni odgovor Grada – klikni za prikaz)
Odgovor je bio nevjerojatno iskren, jer je pokazao više nego što je možda trebao:
“Grad Šibenik kao tijelo javne vlasti ne posjeduje tražene podatke.”
Dalje pojašnjavaju da su sredstva ‘nenamjenska’, da ulaganja po naseljima uopće nisu specificirana i da ne postoji “gotova informacija” o tome gdje je novac završio što je zapravo najkomičniji dio.
Kažu i da bi morali uložiti vrijeme i napor da bi to provjerili, a to bi pak značilo “stvaranje nove informacije”, pa zato, zaključuju, ne mogu i ne moraju reći gdje su ta sredstva stvarno otišla.
“To bi dovelo u pitanje funkcioniranje tijela javne vlasti.” ??????
Drugim riječima, ako bi Grad Šibenik pokušao saznati gdje troši stotine tisuća eura godišnje, to bi ugrozilo njegovu sposobnost da funkcionira.
To je naravno apsolutno smiješan odgovor, teško mi je zamisliti kad im dođe gradonačelnik ili netko iz sustava i zamoli popis ulaganja i radova na nekom području Šibenika, da bi im odgovorili kako to zapravo nemaju i da se još praktički uvrijede što to pita!
Što takav odgovor zapravo znači moramo se zapitati? Da se išta ulagalo, bilo bi to vrlo jednostavno navesti: asfaltirano toliko i toliko, postavljena nova rasvjeta, uređena ova ili ona cesta, obnovljen neki komunalni objekt, napravljen nogostup… bilo što konkretno. Takvog popisa nema ili ga ne žele dati.
Praksa drugih zemalja
U mnogim europskim zemljama stvari su puno jasnije i pravednije: lokalne zajednice često imaju i vlasnički udio u vjetroelektranama, i posebne “community benefit” fondove, i unaprijed definirane postotke prihoda koji idu baš mjestima gdje se turbine nalaze.
Uz to, dio novca automatski se ulaže u infrastrukturu, škole, društvene centre ili sportske terene, tako da zajednica stvarno osjeti korist od projekta koji im stoji iznad kuća.
U Danskoj i Njemačkoj zakonski je propisano da dio prihoda ide lokalnoj zajednici, upravo kako bi se izbjegla ovakva situacija da sela gledaju turbine, a korist ide negdje drugdje.
Kod nas novac ulazi u proračun, a izađe bilo gdje, ne nužno ondje gdje se vjetroagregati vrte.
Skupe su Burićeve sjajne priče, megalomanski projekti. Sve to netko mora platiti, nema besplatnog ručka.
Baš nikakve koristi selima.
Kad se sve zbroji, činjenice su jasne da sela gdje su turbine nemaju nikakvu vidljivu, dokumentiranu korist od vjetroelektrane koja im doslovno zuji iznad glava, dok Grad Šibenik pritom redovno prima značajne prihode.
Ne postoji sustav praćenja ulaganja u rubne dijelove grada što su i sami priznali, a kad građani zatraže konkretne informacije, dobiju odgovor kako bi njihova analiza “ugrozila funkcioniranje uprave”.
Tekst: Marijana Kljaić
Preporučujemo poveznicu: https://sibenik.rocks/13813/kad-vjetar-puse-iznad-sela-a-novac-zavrsava-tko-zna-gdje
