Kongres je održan 30. rujna 2016. u Zagrebu, 1. listopada u Varaždinu, završena sjednica Kongresa i komemoracija 2. listopada 2016. u Svibovcu Topličkom
Posvećeno žrtvama ratova i totalitarnih ideologija i diktatura XX. stoljeća s nadom da će se sve identificirati i dostojno sa sprovodom na jedinstvenom groblju pokopati pa tako i 72 žrtve grobišta Leskovec pogubljene od strane partizanske vojske koja je 29. rujna 1943. zauzela Varaždinske Toplice i potom one koji su se predali na zvjerski način mučila i ubila. Većinu njih u koloni je vezanih žicom sprovela do ranije iskopanih graba iznad naselja Leskovec i pogubila, suprotno svim međunarodnim konvencijama, a dio ih je također svoj život skončao uz zvjerska mučenja na zapadnim izlazima iz Varaždinskih Toplica (Čurilovec, Hrastovec …).
Zvjerski pogubljeni na grobištu Leskovec ekshumirani su nakon 71 godine, u razdoblju od 11. do 17. studenoga 2014. godine, a ekshumaciju je provelo Ministarstvo hrvatskih branitelja, Uprava za zatočene i nestale. Žrtve su odvezene u Zagreb te se uskoro nadamo njihovom, sa sprovodom, dostojnom ukopu.
Ova knjiga posvećena je žrtvama grobišta Leskovec, pogubljenim 1943. godine, i na 11 poginulih hrvatskih branitelja iz župe Svibovec Toplički stradalih u Domovinskom ratu.
Dragutin Bauman i Prof. dr. dr. h. c. Nikola Debelić
POZDRAVI KONGRESU
Stjepan Sučić, pomoćnik ministra branitelja
mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup
UVODNI REFERATI
Zvonimir Šeparović: Pamćenje i povijesna istina o žrtvama
Šime Ivanjko: Žrtve poratnih tragičnih događaja u Mariboru 1945. Tezenska Dobrava- Maribor 1945.-2016.
Ivan Ott: Životni put jedne žrtve komunističkog terora
Nevenka Nekić: Filozofija kulture života i kulture smrti
fra Miljenko Stojić: »GROBLJE MIRA« NA BILIMA – Suočavanje s prošlošću
Nikola Debelić: Suicidalna demonizacija NDH i oslobodilačkog ustaškog pokreta
mons. Ivan Šimić: Dubrovački biskup dr. Marija Josip Carević žrtva progona
Franjo Talan: Za žrtve i stradale u Hrvatskoj potrebno je formirati jedinstveno groblje – „Hrvatski Arlington”
Ante Beljo: Dječji dom za ratnu siročad u Jastrebarskom 1941. – 1945. – Istina i monstruozne laži
Zlatko Bacinger: Obljetnica Sigetske bike – stradanje hrvatskih velikana i današnji odnos prema njima
Ivan Jaklin: Srijem, krvavo krilo Hrvatske – Svjedočanstva o stradanjima Srijemskih Hrvata 1944. godine, te u poraću
Mile Prpa: Agresija laži na Hrvatsku i prokletstvo hrvatskih kostiju
Ljubomir Radovančević: Pokušaj psihopato-profila i psihopatska ličnost J. B. Tita
Stanko Cecelja: Velečasni Vilim Cecelja – nepoznato o poznatome
Šimun Penava: Kako je Demokratski moralni sud Jugoslavije pokrenuo moralnu optužnicu protiv dr. Franje Tuđmana i koja uloga antiratnih kampanja u Hrvatskoj i Srbiji 1991. godine
Antun Lisec: Znakovi i vremena
Ružica Ćavar: Zaustavimo i ne činimo nasilje nad nerođenom djecom
Ilija Ika Ivić: Križni put franjevačkog gimnazijalca Ante Ivića
Ivan Mateša: Stradanja žena i djece od komunističko-partizanske vlasti na Slunjskom području u Drugom svjetskom ratu i poraću
Barbara Turk: Mučenici jugokomunističkog terora nakon Drugog svjetskog rata u župi Vratišinec
Dragica Markan: Grobište „Leš“ Žrtve župe Kotoriba u Drugom svjetskom ratu i poraću
Fra Stipo Marčinković: El Shatt nije zaboravljen
vlč. Josip Drvoderić: Stradanje Voćanaca u ratovima XX. stoljeća, posebno mučenika – voćanskih kapelana dr. Ivana Šimunovića i Antuna Klasića
Fra Anto Barišić: Stradanja franjevaca kapucina u poraću 1945. – 1955. godine
Josip Frković: Sisačko-moslavačka županija, najveće stratište i grobište žrtava Titova jugokomunizma
fra Vinko Škafar: Stradanje i progoni pripadnika Ilirske kapucinske provincije u Drugom svjetskom ratu i poraću
fra Antun Mrzlečki: Doprinos i žrtve stranih dragovoljaca u Domovinskom ratu
Kristijan Skočibušić: Grobište Drvarićeva šuma, žrtve i stradanja u Općini Vidovec
Mr. Pavao Crnjac: Stradanje Hrvatske legije u talijanskoj vojsci na rijeci Donu 1942.
Dragutin Šafarić – Anton Žitnik: Permetovo veledjelo na otkrivanju komunističkog genocida
Diana Glasnova: Borovo selo – 12 ubijenih redarstvenika
Polona Jurinić: Po putovima don Janeza (Ivana) Kranjca:
Ivan Dujmović: Ustroj partizanske obavještajne službe i njezino djelovanje tijekom II. svjetskog rata u Samoborskom kotaru
fra Martin Planinić: Drago Jurić, Žrtvin sin i Žrtva
Anita Blažeković: Jugoslavensko nasilje i prešućivane žrtve Drugog svjetskog rata i poraća s područja Bjelovarsko-bilogorske županije
Vlatko Ljubičić: Masovne grobnice nakon pada Virovitice 4. i 5. listopada 1944.
Davor Kermend: Mrtvi jarak – gubilište na istočnoj Bilogori – Općina Suhopolje – Virovitičko-podravska županija
Jasenka Zdelar: Prava pripadnika Hrvatske domovinske vojske mobilizirane od 17. travnja 1941.g. do 15. svibnja 1945. godine i članova njihovih obitelji
Jadranka Lučić, Mladen Bađun: Tragom prošlosti – Franjo Bađun, hrvatski domobran
Stjepan Jovan: Žrtve i stradanja stanovnika naselja Nova Ves Petrijanečka u Drugom svjetskom ratu i poraću i Domovinskom ratu
Đurđica Cesar: Varaždinski gimnazijski profesori, žrtve komunističkog progona u proljeće 1945. godine
Stjepan Bačić, Damir Borovčak: Macelj – aktualno: Briga za šumske vode – nebriga za žrtve
Vjenceslav Topalović: Memorandum hrvatskih svećenika predsjedniku SAD-a 1954. godine
Damir Borovčak: Komunistički pljačkaški zločin nad vlasnikom ljekarne na Zrinjevcu u Zagrebu
Marko Miljanić: Nekažnjavanje ratnih zločina
Zdravko Jakop: Povijesnom istinom do bolje budućnosti
Fra Bono Zvonimir Šagi: Kapucinski samostan u Varaždinu u Drugom svjetskom ratu i poraću
Ivan Pažanin: Partizanski logori u Trogiru i Segetu godine 1945. i 1946.
Darko Derganc: Junaštvo, žrtva i stradanje odžačkih i travničkih Hrvata u 2. svjetskom ratu
Ivan Klasić: Gradnja Vojne bolnice u Zagrebu i njezina predaja Republici Hrvatskoj
Zvonimir Zorić Zorko: 70. obljetnica (A.D. 1946. – 2016.)
Slavko Koščević: Zločin počinjen nad Hrvatima 1945.g. nakon II. svjetskog rata u selu Brezovljani, Općina Sv. Ivan Žabno
Nada Pomper: Esej to nije samo roman – već poema darovanoj žrtvi
ZAVRŠNA SJEDNICA KONGRESA Svibovec Toplički
Franjo Talan: Obilježna i neobilježena stratišta na području Varaždinske Biskupije, s osvrtom na grobište Leskovac i ubojstvo svibnećkog župnika Josipa Lesjaka
Anđelko Horvat: Jalševec u Domovinskom oslobodilačkom ratu
Spomen sobe poginulim hrvatskim braniteljima Svibovec Toplički
Ivan Dujmović: Rana, Ranjeno srce, Postoji
Marija Dubravac: Za lijepu našu dižimo glas!
Dragutin Bauman: Moj izbor nije šutnja
ZAKLJUČCI KONGRESA – Pamćenje i povijesna istina o žrtvama
Godišnja Skupština Hrvatskog žrtvoslovnog društva
ZAJEDNIČKO DRUŽENJE – Varaždinske Toplice
Posjet i polaganje vijenca kod Spomen Križa u Dravskoj šumi u Varaždinu
RECENZIJA ČLANA PREDSJEDNIŠTVA HŽD-a Dragutina Baumana, ing. kem.*
Zbornik radova Sedmog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa
PAMĆENJE I POVIJESNA ISTINA O ŽRTVAMA
Biblioteka Documenta Croatica, Hrvatskog žrtvoslovnog društva
Zadovoljstvo mi je i osobita čast u svojstvu člana Predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva napisati recenziju rukopisa Zbornika radova Sedmog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa, koji je održan od 30. rujna do 3. listopada 2016. godine u Zagrebu, Varaždinu i Svibovcu Topličkom.
Važno je istaknuti da je kongres održan pod visokim pokroviteljstvom varaždinskog biskupa, mons. Josipa Mrzljaka, koji je blagoslovio i biranim riječima otvorio početak kongresa što je i tiskano u ovom Zborniku radova. Biskup je tom prigodom rekao da Sedmi kongres Hrvatskog žrtvoslovnog društva i svi budući, moraju biti javne tribine i javna svjedočenja o komunističko-oznaško-udbaškim zločinima o kojima se još uvijek malo zna, a koji su se dogodili u ne tako davnoj prošlosti, kako u Domovini tako i u inozemstvu. Dobro je da se to iznese, da se to zabilježi i zato želim uspjeh ovom Kongresu, proglašavam ga otvorenim, nadahnutim riječima istaknuo je varaždinski biskup Josip Mrzljak.
Sastavnica Zbornika radova je i uvodni referat profesora Zvonimira Šeparovića, predsjednika Hrvatskog žrtvoslovnog društva i Organizacijskog odbora Kongresa pod naslovom „Pamćenje i povijesna istina o žrtvama“, što je bila tema Kongresa. Naglasio je, da nam treba povijesna istina o hrvatskim žrtvama nakon završetka 2. svjetskog rata, a da bi se to ostvarilo najbolji je put znanstveno istraživanje u području žrtvoslovlja temeljeno na načelima poštenja, etičnosti i pravednosti. Rekao je potom, da je ovdje riječ o istini o žrtvama, o hrvatskim žrtvama i spomenuo pri tome, da je i blagopokojni kardinal, blaženik Alojzije Stepinac govorio da je Hrvatska „žrtva velikih zala“. Hrvatske žrtve zaslužuju poštovanje, dostojanstvo u smrti, u patnji, pravo na uspomenu, na grob, pravo na istinu. S posebnom pozornosti i uz odobravanje, sudionici Kongresa su pratili njegovo izlaganje Prijedloga Zaključaka Sedmog Kongresa, koje je prezentirao u III. Poglavlju uvodnog referata. Predloženi zaključci su na kraju rada Kongresa jednoglasno prihvaćeni od strane nazočnih sudionika, a cjelovit tekst istih, zabilježen je na stranicama ovog Zbornika.
Zbornik radova Sedmog kongresa Hrvatskog žrtvoslovnog društva vrijedno je štivo dokumentarnog značaja iz područja žrtvoslovlja i od izuzetne važnosti sadašnjem, poglavito budućem hrvatskom naraštaju, radi razumijevanja povijesne istine o stradanju hrvatskog naroda nakon završetka 2. svjetskog rata. Na tu temu je prezentirano tijekom kongresa sedamdeset osam radova koji su objavljeni u ovom Zborniku. Navedeni radovi su potvrda postignuća u području žrtvoslovlja o čemu je hrvatska javnost skromno obaviještena zbog blokade u plaćeničkom medijskom prostoru u Hrvatskoj. Upravo zbog toga, preporučam tisak Zbornika radova objavljenih na Sedmom kongresu Hrvatskog žrtvoslovnog društva koji će povjesničarima, istraživačima biti dragocjeni pisani materijal za povijesnu valorizaciju istine o tragičnim događajima za hrvatski narod, događajima koji su obilježili ne tako davnu hrvatsku prošlost. U objavljenim radovima na Kongresu posebno su istraživani partizanski zločini počinjeni u sjevernoj Hrvatskoj. U znak sjećanja na hrvatske žrtve partizanskih zločina, nakon završetka rada Sedmog kongresa nazočni sudionici su položili vijenac na grobište Leskovac, prvo mjesto masovnih ubojstava zarobljenika nakon završetka 2. svjetskog rata koje su na području varaždinske biskupije ubili partizani.
Osjećam za potrebitim istaknuti, da su do sada održani kongresi Hrvatskog žrtvoslovnog društva bili prestižni događaji na hrvatskom domoljubnom obzorju i od osobite važnosti i za hrvatsko iseljeništvo diljem svijeta. Ozračje domoljublja i osviještenosti hrvatskog nacionalnog bića, konstanta je svih do sada održanih žrtvoslovnih kongresa, bilo je tako i tijekom Sedmog kongresa i biti će tako zasigurno i na budućim kongresima, a i ovaj Zbornik objavljenih radova pisano je svjedočanstvo na tom tragu. Zbornik će zasigurno doprinijeti promicanju istine o stradanju hrvatskog naroda i domovine Hrvatske nakon 2. svjetskog rata,jer su tekstom i foto zapisom u Zborniku zaboravu oteti tragični događaji stradanja hrvatskog naroda i domovine Hrvatske.
U posebnoj sekciji tijekom rada kongresa predstavljene su i nove knjige iz područja žrtvoslovlja:
Dragutin Bauman: Monografija „Moj izbor nije šutnja!“
Nada Pomper Gulija: poema o darovanoj žrtvi
Nevenka Nekić: Jaka
Nada Pomper Gulija: Iz zbirke Opipljiv san – OPTužBA HRVATSKE
Hrvatsko nacionalno etičko sudište – HNES: Etička osuda J. B. Tita i njegovih sljedbenika
Zvonimir Šeparović: Lustracija, totalitarnog komunističkog režima bivše države
Stjepan Bačić: Monografija Macelj 1945.
Damir Borovčak: Zrin 1943.,
te video zapisi Društva za obilježavanje grobišta Varaždin,
što je mjerljiv doprinos u području žrtvoslovlja.
Za uspješnost Sedmog kongresa Hrvatskog žrtvoslovnog društva i tisak Zbornika radova, zaslužni su svi sudionici kongresa, ipak posebna zasluga i nemjerljiv doprinos tijekom priprema i održavanja kongresa, kao i prethodno šest održanih, pripada doajenu hrvatskog i svjetskog žrtvoslovlja, dr. Zvonimiru Šeparoviću, profesoru emeritusu, predsjedniku Hrvatskog žrtvoslovnog društva, predsjedniku Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta, svjetski priznatom ugledniku i prije svega, hrvatskom domoljubu.
Dragutin Bauman, član predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva
* Dragutin Bauman, ing. kem., rođen je 15. travnja 1949. godine u Tuzli, Hrvat, oženjen, supruga Katarina, kćer Mirela.
Po zvanju je inženjer kemijske tehnologije. Radio je 40 godina u Željezari Sisak, u mirovini je. Područje njegovog profesionalnog rada u sisačkoj Željezari bila je “scanning” pretražna elektronska mikroskopija i marketing. Radno iskustvo mikroskopičara stekao je na prvom hrvatskom “scanning” pretražnom elektronskom mikroskopu. Jedan je od utemeljitelja Hrvatskog mikroskopijskog društva i urednik monografije “Elektronska mikroskopija u Hrvatskoj”, zajedno s prof. dr. sc. Srećkom Gajovićem.
Bio je sudionik Domovinskog rata, hrvatski dragovoljac, 1991. godine dozapovjednikI. satnije radničkog bataljuna “Željezare Sisak”, a 1994./1995. godine pripadnik Hrvatske vojske – pomoćnik zapovjednika za PD Zbornog mjesta Sisak.
Odlikovanja: Spomenica Domovinskog rata, Medalja „Oluja“
Zapažena je njegova aktivnost u Hrvatskom žrtvoslovnom društvu. Autor je monografije „Moj izbor nije šutnja!“
Član je Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata, Nadzornog odbora Hrvatskog mikroskopijskog društva i Predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva.
Preporučujemo članak na portalu Hrvatskog kulturnog vijeća (HKV)
https://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/j-novak/30617-naslov-2.html