Prije godinu dana general Slobodan Praljak svojim je drastičnim činom odbacio hašku presudu koja nije uvažila iznijete činjenice i dokaze. Njegova žrtva, prijezir i ogorčenost prema haškome Tribunalu obvezuje nas preispitati povijesne, političke i pravne činjenice kako bi se utvrdila istina.

U Zagrebu, 29. studenoga 2018. u Velikoj dvorani Matice hrvatske, na skupu  Ustavna država i haške presude hrvatski su stručnjaci godinu dana poslije drakonske presude Hrvatima iz BiH raspravljali o pravnoj i političkoj dimenziji Haaškoga tribunala, kazneno-pravnim aspektima presude u slučaju Prlić i drugi, institutu udruženoga zločinačkog pothvata, sudskoj politici neprihvaćanja dokaza te vjerodostojnosti svjedoka. U drugom dijelu skupa povjesničari su kroz pitanja položaja BiH od Berlinskoga kongresa do Domovinskoga rata, političkom i vojnom kontekstu hrvatske borbe u BiH, kontinuitetu velikosrpske politike i hrvatskoj ulozi u spašavanju Muslimana te Banovini Hrvatskoj u slučaju Prlić i drugi osvijetlili stvarno stanje, okolnosti i podlogu događaja tijekom rata u BiH.

Donosimo pregled tema i govornika:

• Akademik Davorin Rudolf: Haški tribunal – pravna ili politička institucija?
• Prof.dr.sc. Davor Derenčinović: Kaznenopravni aspekti presude MKSJ u predmetu Prlić i dr.
• Veljko Miljević, odvjetnik: Institut združenog zločinačkog pothvata u presudama MKSJ s posebnim osvrtom na presudu u predmetu Prlić
• Nika Pinter, odvjetnica: Politika ne-prihvaćanja dokaza u predmetu IT-04-74
• Prof. dr. sc. Željko Holjevac: Hrvati u Bosni i Hercegovini od Berlinskoga kongresa do Domovinskoga rata
• Prof. dr. sc. Ivo Lučić: Politički i vojni kontekst hrvatske borbe u BiH
• Dr. sc. Ante Nazor: Kontinuitet velikosrpske politike i uloga Hrvatske u spašavanju Bihaća i Muslimana 1990-ih
• Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman: Banovina Hrvatska u predmetu IT-04-74
  

Predvečer u 19 sati, u zavjetnoj crkvi Sveta Mati Slobode na Jarunu, 
služena je misa za generala Praljka  Skup je organizirala  Udruga sv. Juraj.