Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava – Varaždin
Kako je bilo najavljeno i dogovoreno s preč. Izidorom Ferekom, župnikom župe Svetog Ilije proroka i načelnikom općine Marinom Bosiljem, a i definirano i u godišnji plan aktivnosti uneseno na godišnjoj skupštini Društva za obilježavanje grobišta (održana 09. veljače 2025. godine – više na https://viktimologija.com.hr/wp/franjo-talan-izvjesce-s-25-izvjestajne-sjednice-skupstine-drustva-odrzane-9-veljace-2025 op.a. F.T.), u nedjelju, 27. travnja 2025. godine održana je komemoracija, u spomen na poginule i žrtve stradale u Drugom svjetskom ratu i poraću, kao i stradale u ratovima i progonima vlasti diktatura i totalitarnih režima XX. stoljeća i poginule u Domovinskom ratu općine Sveti Ilija.
Zahvala za 18 godina služenja župi preč. Izidoru Fereku
Spomen na žrtve započeo je misnim slavljem koje je s početkom u 7 sati, u župnoj crkvi Svetog Ilije proroka predvodio i prigodnu propovijed održao vlč. Tomislav Dodlek, župni upravitelj, a misno slavlje skladnim pjevanjem uzveličao je zbor župe koji je vodila č.s. Leopolda Kefelja, uz pratnju na orguljama Ines Benko.

Nakon pročitanih župnih obavijesti za slijedeći tjedan vlč. Tomislav Dodlek, pozvao je sve koji su u mogućnosti na polaganje vijenaca za žrtve i stradale, a koje će se nakon mise održati na groblju u Svetom Iliji. S obzirom da iz zdravstvenih razloga preč. Izidor Ferek, odlazi u mirovinu i život nastavlja u svećeničkom domu Varaždinske biskupije u Varaždinu zahvalu u ime župe uputio mu je Marko Hrastić, a potom je zahvalu župljanima na dugogodišnjoj suradnji u svim aktivnostima koje su se provodile u župi uputio i preč. Izidor Ferek.
Na kraju su svom dugogodišnjem duhovnom pastiru, preč. Fereku (bio župnik župe Svetog Ilije od 2007. godine op. F.T.), vjernici predali prigodan poklon, a što je od prisutnih vjernika u crkvi popraćeno spontanim pljeskom.
Životopis preč. Izidora Fereka

Izidor Ferek rođen je u Bednji 1. prosinca 1953. godine, zapisano je na adresi: https://podravske-sirine.com.hr/arhiva/13858. Školovao se u rodnoj Bednji i u Zagrebu, a za svećenika je zaređen 24. lipnja 1979. godine u Zagrebu. Kao kapelan službovao je u Nedelišću od 1979. do 1985. godine (kako je moj stric Franjo Talan u to vrijeme tamo bio župnikom tamo smo se i upoznali i susretali op. F.T. – više na https://www.biskupija-varazdinska.hr/vijesti/svecenik-kapucin-franjo-talan-proslavio-zlatomisnicki-jubilej/822 ).
Za župnika na župi Svetog Jurja mučenika u Đurđevac dolazi u kolovozu 1989., gdje je prvu svetu misu slavio 13. kolovoza 1989. godine. Župničke obveze u Đurđevcu razriješene je 2007. godine, a u kolovozu preuzeo je službu župnika u Svetom Iliji gdje obnaša i dužnost dekana Zapadnovaraždinskog dekanata, a ujedno je i kanonik kustos Čazmansko-varaždinskog zbornog kaptola Duha Svetoga.
Komemoracija, 27. travnja 2025. godine, na groblju u Svetom Iliji
Nakon mise uputili smo se na groblje gdje smo položili vijence i zapalili svijeće. Zahvalu općini Sveti Ilija na pokroviteljstvu komemoracije uputio je Franjo Talan, predsjednik Društva koji je istaknuo da je u Drugom svjetskom ratu i poraću po Komisiji za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava na području naselja Beletinec, Doljan, Križanec, Krušljevec, Seketin, Sveti Ilija, Tomaševec Biškupečki i Žigrovec evidentirano 112 žrtava, a među kojima je bio i Viktor Conar, rodom iz Krušljevca, umro od ranjavanja u bolnici Dubrovnik u kolovozu 1941. godine te je sahranjen na Domobranskom groblju u Gospinom polju u Dubrovniku na kojem mu je i danas sačuvan grob i spomenik koji vapi za obnovom. Povodom obilježavanja osamdesete obljetnice stradanja žrtava Dakse lanjske godine članovi Društva zapalili su svijeće i na njegovom grobu, a tom prilikom odali su počast i ostalim stradalima na jugu Hrvatske (više na https://viktimologija.com.hr/wp/franjo-talan-uz-osamdesetu-obljetnicu-pokolja-dubrovcana-na-daksi-25-10-1944-godine/ op. F.T.).

Kod središnjeg križa na groblju, za sve žrtve stradale u ratovima XX. stoljeća i progonima vlasti diktatura i totalitarnih režima u ime izaslanstva općine Sveti Ilija vijenac je položio načelnik Marin Bosilj kojem se pridružio i pročelnik Ivan Kuharić, a uz članove Društva komemoraciji su bili prisutni i župljani.
Sudionici komemoracije položili su vijenac i zapalili svijeće i na grobu vlč. Vilima Cecelje, katoličkog svećenika koji je preminuo je u progonstvu, u Salzburgu, u Austriji 3. srpnja 1989. odakle mu je je po uvođenju demokracije i osamostaljenja Republike Hrvatske, tijelo preneseno na groblje rodne župe u Svetom Iliji.
Hodočašće uz Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima
Nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća molitvu je predvodio vlč. Tomislav Dodlek, župni upravitelj župe Svetog Ilije proroka, a nakon odavanja počasti zahvalu, općini i župi Sveti Ilija uputio je predsjednik Društva Franjo Talan te pozvao sve koji su u mogućnosti da se priključe odavanju počasti žrtvama koje će se održati u narednom razdoblju. Za žrtve Zagreba stradale u poraću 1945. misa je od strane Hrvatskog žrtvoslovnog društva predviđena 8. svibnja 2025., u 18:30 sati, a u organizaciji Društva, 11. svibnja 2025. biti će komemoracija za žrtve šume Belaš (ubijene pred 80 godina…) i stradale iz župe Višnjica, za žrtve grobišta Leš i stradale iz župe i općine Kotoriba komemoracija je u nedjelju, 25. Svibnja 2025., a na grobištu Pancerica u Otok Virju 8. lipnja 2025. godine.
Od strane Društva za obilježavanje grobišta komemoraciji su ovaj puta nazočili: Barbara Turk, Stanko Cecelja, Zlatko Cesar, Franjo Črep, Vladimir Horenec, Miroslav Kocijan i Franjo Talan.
Na povratku prema Varaždinu, članovi Društva, Zlatko Cesar, Franjo Črep i Miroslav Kocijan položili su vijenac i zapalili svijeće kod spomenika stradalim svećenicima, župnicima župe Biškupec, postavljenim kod crkve BDM u Biškupcu.
Izvješće pripremio Franjo Talan, predsjednik Društva, dopredsjednik HŽD-a
Fotografije snimili: Zlatko Cesar, Miroslav Kocijan i Franjo Talan
Za portal HŽD-a pripremila i postavila Jadranka Lučić